Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Beč dobija sistem kaucije za jednokratnu ambalažu

Zelena ekonomija
Foto: © Pixabay
Srpska ekonomija

Od januara 2025. godine glavni grad Austrije dobija sistem kaucije za jednokratnu ambalažu a u bečkim prodavnicama pripreme su već sada u punom jeku. Kupci koji kupe plastične boce ili limenke platiće kauciju po ceni od 25 centi. Prilikom povraćaja praznih flaša i limenki, donosilac dobija novac nazad. Na taj način će se obezbediti da se ambalaža reciklira i ne završava u prirodi. Sistem kaucije važi za sve jednokratne flaše i limenke od 0,1 do tri litre. Postoje izuzeci iz higijenskih razloga za mleko i mlečne napitke. Tetrapak trenutno nije deo sistema kaucije. Flaše i limenke se mogu vratiti gde god se i prodaju pića, dakle ne samo u supermarketu, već i u restoranima, kafićima, ugostiteljskim objektima i kioscima brze hrane. Od 1. januara 2025. godine proizvodi koji su obuhvaćeni sistemom kaucije biće označeni odgovarajućim simbolom.

Da bi se novi sistem uspešno sproveo, potrebna su milionska ulaganja. Sa uvođenjem sistema kaucije, prehrambene prodavnice preuzimaju operativnu odgovornost kao glavno mesto za povraćaj ambalaže. Veliki bečki maloprodajni lanci već sada postavljaju automate za povraćaj, rekonstruišu prodavnice u skladu s tim i instaliraju nove IT sisteme. Kako bi se malim preduzećima olakšala procedura, oni će imati samo ograničenu obavezu povraćaja. Moraju vratiti samo vrste i količine prazne ambalaže koju i sami prodaju. Nastali dodatni troškovi, kao što su troškovi nabavke automata, dodatni radni troškovi i izgubljen prostor za prodaju, biće nadoknađeni tzv. „Handling Fee“-dodatkom.

Takođe, trgovci prehrambenih prodavnica dobiće subvencije u iznosu od ukupno 20 miliona evra za nabavku novih automata i prilagođavanje postojećih. Mali trgovci će dobiti povraćaj 100% svojih troškova nabavke. Cena proizvoda neće porasti uvođenjem sistema kaucije. Sistem kaucije će se finansirati putem takse za proizvođače, a takođe i za svaku flašu koja ne bude vraćena, ostaje 25 centi u sistemu. Osim toga, sakupljena plastika i aluminijum će se takođe prodavati za ponovnu upotrebu.

Od 1. januara 2024. godine u Austriji se u prehrambenim prodavnicama uvodi obavezna ponuda pića u ambalaži za višekratnu upotrebu.

 

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom