Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dvorac Grašalković – palata koja čuva tajne čuvene kraljice Sisi

Putovanja
Foto: NTO Mađarske
Srpska ekonomija

Na samo 30 kilometara od mađarske prestonice nalazi se gradić Gedele, a u njemu najveća barokna palata u Mađarskoj – dvorac Grašalković. U pitanju je jedan od najvažnijih spomenika mađarske arhitekture. Možete li zamisliti da je ovde nekada bio dom i lovište kraljeva? Ako ste oduvek bili zainteresovani za život aristokratije i rado biste provirili u njihovu svakodnevnicu, ovo je najbolja destinacija za vas. Istorija baroknog dvorca počela je 1735. godine, kada je miljenik Marije Terezije, grof Antal Grašalković Prvi, počeo sa izgradnjom, a prema planovima arhitekte Andraša Majerhofera.

Tada su se izgradile svečane dvorane, kraljevske odaje, rimokatolička crkva, koja je i danas u funkciji i malo barokno kameno pozorište, u kome su tada povremeno nastupale nemačke trupe iz Budima, Pešte i Đera. Ujedno to je i najstarije do danas očuvano kameno pozorište sa kulisama u Mađarskoj. Za vreme vladavine porodice Grašalković napravljen je i veličanstven francuski park, objavila je NTO Mađarske.

Nakon porodice Grašalković , dvorac je imao više vlasnika, sve dok ga 1867. godine mađarska država nije otkupila, obnovila i poklonila kralju Franji Josifu I i kraljici Elizabeti Bavarskoj povodom krunisanja. Kasnije je dvorac postao omiljeno odmaralište kraljevskog para. Kada bi ovaj dvorac mogao da priča, imao bi svašta da nam kaže o životu velikog Franje Josifa I i čuvene Sisi, kako je glasio nadimak Elizabete Bavarske. Baštovani dvorca su želeli da ugode Sisi, pa su pre njenog dolaska uvek sadili ispod njenog prozora omiljeno cveće: ljubičice i dan i noć, a prilikom svojih poseta Sisi je okupljala oko sebe krem aristokratije i organizovala konjičke trke i pohode u lov.

Između dva svetska rata dvorac je služio kao letnja rezidencija regenta Mikloša Hortija i njegove porodice, a u to vreme je i izgrađen bunker dubine 10 metara, koji je i danas otvoren za posetioce i gde, između ostalog, možete uživati i u legendarnim pesmama Kataline Karadi. Posle Drugog svetskog rata dvorac je pretvoren u sovjetsku kasarnu, da bi 90tih godina prošlog veka doživeo temeljnu rekonstrukciju.

U dvorcu vas čeka više stalnih postavki. Istražite život kraljice Elizabete Bavarske, otkrijte kraljevske odaje koje čuvaju originalni nameštaj i način života čuvenih grofova. Nakon razgledanja prostorija dvorca, obavezno prošetajte prelepom botaničkom baštom. A nakon šetnje kroz istoriju, zaputite se do konjičkog parka Lazar udaljenog samo 10 kilometara, i uživajte u zagrljaju prirode, konjičkoj tradiciji i mađarskim specijalitetima.

Ostali naslovi

Izložba Johan Štraus – nova dimenzija povodom 200. rođendana kralja valcera
Srpska ekonomija
Digitalna produkcija prikazuje život i delo Johana Štrausa u svim njegovim dimenzijama, a postavljena je na površini od oko 900 m2 i nudi jedinstveni sistem slušalica koji je osetljiv na pokret. Izložba nudi multimedijalnu simfoniju zabave
Beč dobija novi istraživački centar za veštačku inteligenciju u oblasti biomedicine
Srpska ekonomija
Austrijska akademija nauka (ÖAW) i nemačka Fondacija Beringer Ingelhajm inicirali su osnivanje instituta AITHYRA u Beču, koji će koristiti veštačku inteligeciju za biomedicinska istraživanja, sa ciljem da se bolje razumeju bolesti i unaprede terapije
Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika