Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču

Beč
Foto: (c) Thomas Unterberger
Srpska ekonomija

Tokom kovid pandemije noćni klubovi u glavnom gradu Austrije morali su da budu zatvoreni skoro dve godine. Posle toga, ta branša više nikada nije dostigla nivo od pre pandemije. Razlozi za to nisu samo povećani troškovi, već i promena u ponašanju mladih kada je reč o izlascima i potrošnji. Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna.

Tokom letnjih dana u Beču se primećuje trend da mladi sve više žele da se provode na otvorenom, na primer, na Dunavskom kanalu, u parkovima ili na Dunavskom ostrvu. Nisu se promenila samo mesta za izlazak, već i ponašanje: mladi danas piju manje alkohola i češće posežu za bezalkoholnim alternativama, zbog čega se ukupna potrošnja smanjuje, kaže Stefan Racenberger iz Udruženja noćne gastronomije. Dodatni problem je nedostatak kvalifikovanog kadra, zbog čega neki klubovi i diskoteke rade manje dana u nedelji. Nekada se izlazilo od četvrtka do subote, dok neki klubovi danas mogu da rade samo jednu noć nedeljno. Osim stručnog kadra, nedostaje i pomoćna radna snaga. Studenti su ranije činili glavni deo noćne ugostiteljske scene. Pre pandemije, u Austriji je u toj branši radilo oko 60.000 ljudi, od toga 20.000 u Beču. Mnogi su se tokom pandemije preorijentisali.

Događaji na javnim površinama
Potpuno drugačiji pristup u Beču ima projekat „Free Spaces“. U saradnji sa organizatorima događaja i Gradom Bečom, „Vienna Club Commission“ stvorila je okvir u kojem su legalni rejvovi na javnim prostorima mogući. Ove manifestacije se odlikuju neprofitnim i nekonzumerističkim korišćenjem javnog prostora, bez obaveze na konzumaciju.

Kako bi noćna ugostiteljska scena u Beču ponovo procvetala, Racenberger zahteva zajedničku strategiju kojom bi se noćna gastronomija integrisala kao sastavni deo sveobuhvatnog turističkog koncepta Austrije. „To ne pogađa samo barove i klubove“, upozorava Racenberger, „već i taksi prevoznike, dobavljače, kioske brze hrane i mnoge druge.“

Ostali naslovi

Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna
Bionauke – grana u usponu u Beču
Srpska ekonomija
U glavnom gradu Austrije poslednjih godina beleži se snažan rast u oblasti nauka o živim sistemima (bionauke). To potvrđuju rezultati najnovije studije, prema kojoj je godišnji promet porastao za 22 odsto u periodu od 2020. do 2023. godine, i dostigao 22,7 milijardi evra. Broj zaposlenih povećan je za osam odsto i sada prelazi 49.000 ljudi
Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)