Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Korona – 360 i neki dan

Između dve nedelje
Piše: Ljiljana Staletović

Prošlo je više od godinu dana od pojave virusa COVID-19. Za nekoliko nedelja, virus je zavladao svetom i još je među nama. Uporan je i sve je više novih sojeva, svaki opasniji od prethodnog. Svet je u nekoj vrsti biološkog rata s nevidljivim neprijateljem, sićušnim, ali dovoljno jakim da parališe planetu i ekonomiju. Pred virusom su pokleknule i najjače ekonomije. Mnogo će vremena trebati da se oporavi svetska ekonomija.

U početku, bilo je mnogo nepoznanica, mada i danas nije sve jasno kada je reč o opasnom virusu. Bilo je teško suočiti se s nevidljivim neprijateljem koji je izazvao kolaps u svim sferama života. Borba je počela višenedeljnim zatvaranjem, distanciranjem, s maskama na licu. Činilo se da je sve na planeti stalo i da je svet samo brojao žrtve korone. Kao u ratu. Život gotovo jda e stao na neko vreme. Stao da bi se nastavio.

Kada smo izašli iz izolacije, primetili smo, ili nam se samo tako činilo, da sunce drugačije greje, da su trava i lišće zeleniji, nebo plavlje, vazduh čistiji… Pauziranje u obavljanju svakodnevnih aktivnosti koju je izazvao virus smanjilo je ozonsku rupu, trava je nikla tamo gde je decenijama nije bilo, smanjenjem emisije štetnih gasova planeta se oporavila od višedecenijskog trovanja.

A ljudi? Po izlasku iz izolacije, polako smo se vratili svakodnevnim obavezama, svesni da ništa nije isto kao pre samo nekoliko nedelja, kada smo bezbrižno odlazili u kafiće i restorane, planirali putovanja, družili se… Mnogi i dalje rade od kuće. Godinu dana kasnije, skoro da smo i zaboravili slike žrtava korone, praznih ulica i trgova koje su bile koliko uznemirujuće toliko i upozoravajuće. Navikli smo na suživot s koronom, maske na licu, distanciranje od drugih ljudi… Ali, život nije stao.

Korona virus, odnosno COVID – 19 koji je na svom smrtonosnom putovanju planetom maltene zaustavio svu proizvodnju, a milione ljudi primorao da sede u svojim kućama i stanovima, za ovih 360 i nešto više dana nije posustao. Više puta je mutirao, a mi smo se navikli na njegovo prisustvo. Taj nevidljivi neprijatelj održao je i lekciju ljudskom rodu o tome koliko je naš život vredan, koliko treba da cenimo sebe, ljude oko nas, prirodu. Suživot s koronom naterao nas je da promenimo svoje navike, od onih najbanalnijih, da češće peremo ruke, do promene načina razmišljanja o prirodi i svemu što nas okružuje. Da li smo svi naučili tu lekciju, drugo je pitanje. U svakom  slučaju, posle korone ništa neće biti kao pre.

Kada je Srbija u pitanju, korona virus nam je pokazao da, kao narod, imamo snage i mogućnosti da se borimo i izborimo i sa neprijateljem ove vrste. Pre svega, merama koje su prošlog proleća donete spasen je veliki broj ljudskih života i sačuvalo zdravlje većine građana. U ovoj situaciji došla je do izražaja i vrhunska osposobljenost srpskih zdravstvenih radnika.

Uporedo se vode borbe za oporavak ekonomije i za zdravlje nacije. Država je prošle godine brzo reagovala i najveći teret preuzela na sebe, a srpske javne finansije spremno su dočekale  neočekivanu krizu. Tokom trajanja vanrednih mera nije bilo zastoja u snabdevanju ni trgovina, niti vodom i energentima. Pokazali smo i da ne moramo da zavisimo od uvoza. U kratkom vremenu počeli smo da proizvodimo, a ubrzo i izvozimo proizvode koje smo svega par meseci pre toga uvozili. Ozbiljnost koja je pokazana u ovoj situaciji dobar je pokazatelj i investitorima.

Vraćanje u normalan život ide polako, jer virus nije uništen. I dalje je tu, još uvek sposoban da ubija. U međuvremenu, naučnici širom sveta pokušavaju da pronađu lek protiv smrtonosnog virusa koji ne bira žrtve. Iako su bolnice i dalje pune, a mnoge države su u lokdaunu, nada da će se svet izboriti s ovom pošasti postoji. Vakcinacija stanovništva je u toku. U tome je Srbija među prvima u svetu.

 

Ostali naslovi

Grenland i gorke trave
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
U vremenima u kojima se otvara pitanje u kojoj će meri daleki EU sever ostati zaista evropski, asocijacija na sumatraističke asocijacije postaje vrlo zavodljiva. Upravo žrec sumatraizma, naš pisac Crnjanski, beše na (probranom čitalaštvu) poznat način povezan sa evropskim ,,hiperborejskim’’ severnim pojasom koji danas dospeva u centar geopolitičke i geoekonomske igre
Statistika boga Marsa
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Vesti konačno nude nešto više optimizma. U Evropi se sve češće govori o investiranju u odbrambenu industriju, koje će stvoriti ,,dobra radna mesta’’. Sve što se dešava (i što bi moglo da se desi) na raznim tačkama, od istoka Evrope do Pacifika, utiče na rast vojnih budžeta
UN80: Uspesi kao temelj nade za bolju budućnost
Autorski tekst Filemona Janga, predsednika 79. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
Ovog meseca, navršava se osamdeset godina otkad je u San Francisku potpisana Povelja Ujedinjenih nacija, stavljajući tačku na decenije ratova i donoseći nadu u bolju budućnost. Već osamdeset godina, Ujedinjene nacije su tu kao najviši izraz naše nade u međunarodnu saradnju i kao najpotpunije otelotvorenje naših težnji da okončamo „pošast rata"
Najdrečavija među obojenim revolucijama
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Rusija pre sto i kusur godina. Još uvek je vrlo rasprostranjena slika dotrajale pravoslavne carevine koja sa pozamašnim feudalnim bagažom nastavlja (sa slabim uspehom) da se uključuje u tokove novog industrijskog sveta. Ipak, potpuno verodostojna slika Rusije s početka dvadesetog veka ne može stati u ram njene stereotipne slike iz pomenutog perioda
Pravo na privatnost - tvoje pravo na slobodu
Piše: Damjan Mileusnić
U današnjem digitalnom svetu, usled ubrzanog razvoja tehnologije, kada je pristup podacima lakši nego ikada, zaštita privatnosti postaje ključna kako bi se osigurala sloboda, sigurnost i dostojanstvo građana
Kalajisanje fukujamsko
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Pobedio je Donald Tramp! A ljudi prolaze Petom avenijom i Terazijama kao da se nije desilo da je pobedio Donald Tramp. Fraza da ,,život teče dalje’’ glupava je nesumnjivo. A da život ,,zaista’’ teče dalje, to nije ni za nijansu mudrije od te blentave fraze. I tako, ljudi teku Petom avenijom i Terazijama ,,zaista dalje’’, kao da Donald Tramp nije pobedio
Crnjanski protiv Sondermajera – rijaliti iz doba čarlstona
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Nedavna poseta nemačkog kancelara Beogradu i najnovija poseta prvog čoveka Francuske našoj prestonici nanovo su podstakle deo naše javnosti da se bavi pitanjem izbora naše konkretnije orijentacije u okviru zajednice evropskih naroda
Silazak sa čarobnog brega
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Bog Mars iz decenije nakon sklapanja starinskog Versajskog sporazuma, danas kao da dobija svoju prilično vernu reinkarnaciju. Osionost pobednika i nenamireni geopolitički računi sada – posle Hladnog rata (slično stanju posle Prvog svetskog rata) kolevka su tog njegovog ,,ponovnog utelovljenja’’
Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina