Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Prioritet - briga o svim kategorijama društva

Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Piše: Ljiljana Staletović

Čajetina, iako relativno mala opština, mnogo je uradila na podršci mamama. Pre 15 godina krenulo se sa politikom ravnomernog razvoja čitave opštine i u okviru toga nastojalo da se zadovolje bazične potrebe stanovništva. Pre svega, ulagalo se u infrastrukturu, jer Čajetina im dve urbanije oblasti i 19 pretežno seoskih naselja. Građeni su vodovodi, kanalizacija, elektromreža za rasvetu u selima. I to se isplatilo, jer se time pomaže i deci, kako bi ostale otvorene seoske osnovne škole, ambulante… Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina i direktorka JP Gold gondola Zlatibor kaže za Srpsku ekonomiju da ta ulaganja idu u prilog i svim majkama, sadašnjim i budućim.

- Jako me raduje najava vraćanja seoskih ambulanti i koliko nam je važna ta primarna nega. To nam je važno i za podršku porodicama i majkama u manjim sredinama. Osluškujući naše građane, od 2008. smo krenuli sa otvaranjem vrtića u eoskim mesnim zajednicama. Do sada imamo otvorenih šest vrtića u dosta udaljenim selima poput Sirogojna, Krive Reke Rožanstva, i nemamo nameru da stanemo. Na taj način smo olakšali majkama kojima su lako dostupni i Zlatibor i Čajetina, kao i Užice. Imaju sve u okolini što im je potrebno da pošalju decu peške u školu. Opština organizuje besplatan prevoz za decu u svim mesnim zajednicama, iz udaljenih delova sela.

S obzirom da se većina srednjoškolaca obrazuje u Užicu, kako oni putuju do škola?
- Za srednjoškolce učestvujemo u prevozu do Užica, jer je tamo većina srednjih škola.

Na koji način opština Čajetina podstiče parove da se odluče za treće dete?
- Povećali smo roditeljski dodatak koji za prvo dete iznosi 100 000 dinara, za drugo 150 000 i treće rođeno i svako sledeće 200 000 dinara. Takođe, u okviru budžeta opredeljujemo 300 000 dinara za vantelesnu oplodnju, ukoliko ne uspeju podsticaji od strane Republike. Za ovu godinu je opredeljeno milion evra za stipendije na osnovu proseka i za deficitarne struke u našoj opštini, i za prevoz, a istovremeno izdvajaju se sredstva za sportske aktivnosti, za decu sa posebnim potrebama... Delimo auto sedišta za decu svake godine. Briga o svim kategorijama društva nam je prioritet. Cilj svih tih aktivnosti je da se poveća natalitet u opštini.

Poslednji popis je pokazao povećanje broja stanovnika u Čajetini. Veliki broj ljudi prijavljuju boraviše, ali je dosta i onih koji su se prijavili za stalno. Može li se na snovu toga zaključiti da postoji I trend povećanja broja rođene dece?
- Volela bih da istaknem da samo od 2017. godine treće dete se rađa u 15 od 20 slučajeva. U 2022. smo imali čak 27-oro trećerođene dece. Ove mere daju rezultate i nećemo stati na tome. Mi samo osluškujemo ono što je potrebno našim građanima i svima koji se doseljavaju na Zlatibor i u Čajetinu. Kada sam svoje dete upisivala vrtić pre godinu dana nije bilo mesto, a pola godine pre toga je bilo. Primetan je veliki broj ljudi koji je došao zbog posla i doveli su porodice, što je jako dobro. Vrtić se proširuje, ulažemo sredstva i verujem da će polovinom sledeće godine biti kompletirano.

Čini se da dosadašnji model u opštini funkcioniše dobro. Da li ima još ideja kako da se unapredi život u Čajetini?
- Jedan od načina je podsticaj ženskog preduzetništva. Mi podržavamo žensko preduzetništvo kroz finansijska sredstva, ali i kroz edukacije i omogućavanje ženama da se ekonomski osnaže tu gde su im deca. U skladu sa tim, postoji dosta parova koji se bave seoskim aktivnostima vezanim za poljoprivredu, pa smo organizovali iznajmljivanje mašina od preduzeća koja se bave poljoprivredom pod povoljnim uslovima. Takođe, omogućen je i otkup mleka i poljoprivrednih proizvoda. Trenutno se razmatra ideja osnivanja internata za srednjoškolce. Pored Srednje turističke škole, mi nemamo dovoljno kvalitetnih kadrova koji mogu da odgovore na potrebe hotelskih kapaciteta na Zlatiboru. U razgovoru sa predstavnicima turističke privrede, mislili smo da bismo na taj način mogli da unapredimo i povećamo broj ljudi kroz praksu u hotelima. Već sledeće godine ćemo napraviti prvi dnevni boravak za decu zaposlenih u jednom javnom preduzeću. Većina preduzeća nema tipično radno vreme, u turističkom mestu se rade i druge i treće smene. Sa tim planom verujem da ćemo povući i ostale. Jako je važno da budemo svesni da ako je srećna majka, onda je srećno i dete. Ako je majka zadovoljila svoje potrebe onda će i to dete biti srećno, kao i partner. Svakako, partneri moraju da igraju veliku ulogu i da pruže podršku svojim partnerkama i majkama svoje dece jer to je za opštu dobrobit i zadovoljstvo. Danas je veliki izazov odgajati decu u velikim sredinama. Čajetina i Zlatibor su dobar primer kako dugoročna politika unapređenja uslova za život daje rezultate. Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje i drugo čine život lakšim i usmeravaju parove da svoje porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život - zaključila je u razgovoru za Srpsku ekonomiju Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina i direktorka JP Gold gondola Zlatibor.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost