Prošlo je nešto više od dve godine kako je Marko Stojčić na mestu glavnog gradskog urbanista. Po stupanju na tu funkciju dao je intervju “Srpskoj ekonomiji”. Ponovo se susrećemo sa njim u njegovom kabinetu u Starom dvoru kako bi proverili rezultate dvogodišnjeg rada na polju urbanizma. Otkriva nam koji su prioritetni projekti u prestonici, šta je važno u narednom periodu izgraditi od gradske infrastrukture i kada ćemo dobiti novi strateški važan dokument - Generalni urbanistički plan.
- Beograd danas ima svoje definisane granice i nema intencija da će nastaviti da se širi. Preostaje nam da raspoloživo zemljište preimenujemo ili prilagodimo potrebama i izgradnji svega onoga što nedostaje za viši kvalitet života, kako bi sa druge strane dobili bolji, održiviji ekonomski razvoj, kaže na početku razgovora Marko Stojčić. On izdvaja kao najvažnije projekte metro i Linijski park.
Metro i Linijski park
- Gondola trenutno nije u fokusu, tako da grad Beograd nema nikakve aktivnosti vezano za njenu izgradnju. Time se ne bavimo, sad je to u nekim zakonskim postupcima, kako god se bude razrešilo, tako će se dalje sprovoditi. To je kraj i početak te priče. Suština je da nam je prioritet u narednim godinama izgradnja metro sistema, s obzirom da će on najviše uticati na promenu i razvoj Beograda, pre svega u saobraćajnom smislu. U novembru počinju pripreme što znači da ćemo graditi depo u Makiškom polju, onda nastavljamo dalje sa izgradnjom prve linije. Samo kopanje tunela, uslovno rečeno neće se desiti ove nego sledeće godine, ali bez depoa gde će biti mašine i sve ostalo potrebno za realizaciju projekta ne može da krene ni izgradnja.
Drugi značajan projekat je Linijski park koji će ići uz obalu Dunava, od Beton hale do Pančevačkog mosta. Početak gradnje, takođe se očekuje do kraja ove godine. Projekat čini deset celina koje nadovezuju i objedinuju kulturne, edukativne, spotsko-rekreativne i komercijalne sadržaje. Započeto je uklanjanje prve prepreke – pruge na Dorćolu. Osim vraćanja Savi i Dunavu cilje je i da taj deo Starog grada stambeno oživi.
Stojčić ističe da je Linijski park poveren mladim arhitektama za koje kaže da imaju ogroman potencijal. Apsolutno su stekli poverenje grada koji im pruža šansu da pokažu šta znaju, a za uzvrat im pomaže da postanu profesionalci, ne samo ovde u svom Beogradu, u svojoj državi već i u svetu i Evropi.
- Aktivirali smo dobar broj mladih ljudi, mlađih od 40 godina jer je to period u kojem oni još uvek stasavaju, sazrevaju i formiraju se. Njih pedeset petoro uključeno je u projekat. Zadovoljni smo onim što smo dobili i mislim da smo napravili dobar izbor ljudi koji će raditi na razradi dokumentacije i izgradnji Linijskog parka koji je najvažniji projekat uređenja gradskih javnih zelenih i rekreativnih površina.
Generalni urbanistički plan
Generalni urbanistički plan Beograda do 2041. godine je bitan za urbaniste, ali i građane, jer će dati jasniju sliku dugoročne strategije razvoja grada. U njegovoj izradi učestvuju Urbanistički zavod, određen broj nevladinih organizacija i drugih stručnih institucija, ali će svoj doprinos pojedinačno dati profesori fakulteta i akademici. Oko 500 ljudi različitih struka i obrazovanja radi na tom planu.
- Poslednji plan koji je imao dosta dobre ideje i poteze jeste Generalni plan iz 1972. Od tada smo imali više izmena, ali nije bilo suštinske i potpuno nove strategije na koju bi se postavile osnove za razvoj Beograda. Bilo je između nekih planova koji su rađeni više po inerciji i kao nastavak onoga što je 1972. zamišljeno. Cilj urbanizma jeste da postoji kontinuitet koji se meri u decenijama a ne godinama. Ipak ovde je reč o vremenskom periodu u kojem imamo potpuno nove okolnosti u odnosu na pre skoro pet decenija. Sve je drugačije i otud potreba da se uradi nova strategija za narednih pola veka.
Novi Generalni urbanistički plan podrazumeva, između ostalog znatno povećanje zelenih površina, obrazovnih kapaciteta u smislu fakulteta i srednjih škola, definisanje policentričnosti koja je osnov za ravnomerni razvoj čitavog grada, a u čemu će nam pomoći metro, objašnjava gradski urbanista.
- Beograd više neće biti orijentisan samo oko centra grada. Imaćemo jedan centar na levoj obali Palilule, zatim jedan u Surčinu, Zemunu, Voždovcu, Čukarici. Novi Beograd je već postao centar za sebe i preuzeo je primat u odnosu na stari kulturno-istorijski deo grada.
Konkretno to znači da deca neće putovati po petnaest kilometara u srednju školu, nego će ići u školu koja je u njihovom najbližem okruženju. To isto važi za ostale osnovne administrativne i životne potrebe građana kao što su ambulante, parkovi, sportski tereni čime se život građana podiže na jedan mnogo viši nivo, rekao je Stojčić. I tu dolazimo do intelektualne usluge čije je učešće neophodno u ekonomskom razvoju, a koju grad Beograd treba da pruži po ugledu, na recimo Berlin kojem je upravo intelektualna usluga najveći izvozni proizvod.
Najdalje u narednih 12 meseci plan će biti završen i predložen Skupštini grada na usvajanje, što ne znači da će Generalni urbanistilčki plan tek tada početi da se sprovodi, naglašava Marko Stojičić i dodaje da već sada ima nekih naznaka iz tog plana koje utiču na planove detaljne regulacije u smislu buduće strategije razvoja.
Prioritet kanalizacioni sistem
Beograd i dalje godišnje ima oko million i po izgrađenih kvadrata. Preovlađuje još uvek talas intezivne stambene i komercijalne gradnje, ali je sve više prisutan trend u kojem su na prvom mestu javni objekti i kampusi. Nelegalna gradnja je zaustavljena u masovnom smislu. Novi Beograd nastavlja najviše da privlači investitore, mada je ulaganje ravnopravno zastupljeno i u ostalim delovima grada.
Kada je reč o infrastrukturnim radovima prioritet je kompletan kanalizacioni sisem na Paliluli i u Zemunu. U saobraćajnom smislu važna je spoljna saobraćajna tangenta, zatim most na Adi Huji i novi Savski most čija je izgradnja u fazi pripreme.
- Grad ima više nego ikada različitih projekata i poslova. Posebno bih se osvrnuo na objekte kulture. Gotovo pola veka nije izgrađen nijedan takav objekat. Na tome sada radimo, jer građani na to imaju pravo.
Uređenje trgova, skverova, pjaceta u planu je i ove godine. Glavni gradski urbanista još jednom ističe da je zadovoljan onim što je do sada realizovano. Kaže da su trgovi ozelenjeni i preuređeni kao svetski trgovi u Parizu, Londonu, Rimu. Trg nije park, zaključuje Stojičić. Smatra još da su Trg republike, Savski trg, skverovi u Bulevaru despota Stefana, kao i plato ovičen ulicama Džordža Vašingtona, Palmotićeva i Dalmatinska uspešno odrađeni. Ovaj poslednji će biti završen na leto, najskasnije na jesen kada će tu biti postavljene tribine, urbani mobilijar i spomenik Jerneju Kopitaru.