Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika

Jedanaest godina rada guvernera Jorgovanke Tabaković
Foto: NBS
Srpska ekonomija

Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu, rekordan nivo deviznih rezervi, stabilan finansijski sistem, uređene javne finansije, stabilan rast investicija, snažan rast izvoza i održivu spoljnu poziciju.

„Čitav život je podnošenje računa. I priča o onome šta smo uradili. Najslikovitije uvek govore rezultati. Ali oni ne govore sami o sebi ako mi o njima ćutimo. U Srbiji je stabilnost postala nova realnost. U Srbiji više niko ne mora sa strepnjom da gleda u kursnu listu. Poverenje koje nam je nužno i koje obavezuje, zaslužuje se jedino ako imate rezultate koje osećaju građani i privreda. I tu nema strategija i taktiziranja. Razmišljati i reagovati pravovremeno, ići događajima u susret, biti odlučan u sprovođenju mera, i po cenu početnog nerazumevanja i zameranja pojedinim interesnim grupama – sve je to bilo neophodno da bi Narodna banka Srbije bila uspešna. Za mene je stabilnost oduvek bila ta tačka u kojoj se spajaju interesi poverilaca i dužnika, investitora i štediša, države i građana, uvoznika i izvoznika. To je ona tačka jednakosti, u kojoj niko nije favorizovan. Zato nudim na uvid rezultate koji svedoče o mogućnosti popravljanja sistema koji svoju svrhu dokazuje samo ako radimo u korist svih“, poručuje guverner Jorgovanka Tabaković.

REZULTATI:

Adekvatnom monetarnom politikom inflaciju smo za godinu dana snizili za 10 p.p. – sa nivoa od 12,2% krajem 2012. godine na 2,2% krajem 2013. godine. Smanjenje pritisaka usledilo je kao rezultat restriktivnih mera monetarne politike preduzetih u periodu jun 2012 – februar 2013. godine, pada cena primarnih poljoprivrednih proizvoda (na domaćem i svetskom tržištu), niske domaće tražnje i usidravanja inflacionih očekivanja. Ukupan efekat pojačan je suzbijanjem prekomernih kratkoročnih oscilacija kursa dinara kao i uspostavljenom punom koordinacijom sa fiskalnom politikom. Nakon spuštanja, inflacija je u kontinuitetu čuvana na niskom nivou do eskalacije globalnih inflatornih pritisaka, objavila je Narodna banka Srbije.

Ciklus relaksacije monetarne politike započeli smo u maju 2013. godine, nakon što smo suzbili inflatorne pritiske. Smanjenje referentne kamatne stope počeli smo sa nivoa od 11,75%, spuštajući je na nivo od 9,5% na kraju 2013. godine. U narednim godinama nastavili smo da je smanjujemo do nivoa od 1%  krajem 2020. godine, gde je i zadržana sve do aprila 2022. godine.

Zahvaljujući poboljšanju makroekonomske pozicije zemlje i povoljnijim izgledima za naredni period, u novembru 2016. godine, u saradnji sa Vladom Republike Srbije, doneli smo odluku o smanjenju cilja za inflaciju sa 4% na 3% počev od 2017. godine, uz nepromenjeno dozvoljeno odstupanje od cilja od ±1,5 p.p. Definisanjem cilja na nižem nivou pokazali smo odlučnost da, zajedno s Vladom Republike Srbije inflaciju, u srednjem roku, očuvamo na niskom i stabilnom nivou. To je dodatno doprinelo usidrenosti dugoročnih inflacionih očekivanja finansijskog sektora i privrede, predvidivosti poslovnog i investicionog okruženja, padu dugoročnih dinarskih kamatnih stopa, kao i većoj upotrebi dinara u finansijskim transakcijama.

Promenjen je pristup sprovođenju politike deviznog kursa dinara prema evru. Umesto puštanja značajnijih oscilacija, koje su vodile jačanju inflatornih pritisaka, neizvesnosti poslovanja, visokim kursnim razlikama u domaćoj privredi i porastu problematičnih kredita, a što je bila karakteristika domaćeg tržišta pre avgusta 2012. godine, od tada pa do danas jedna od osnovnih karakteristika Narodne banke Srbije ostaje relativna stabilnost deviznog kursa.

Dinar je tokom poslednjih 11 godina nominalno ojačao za 1,2% prema evru. Istovremeno, Narodna banka sve vreme vodi računa da devizne rezerve u vremenima pojačanih deprecijacijskih pritisaka pažljivo koristi – investira u stabilnost kursa, a da u ambijentu preovlađujućih pritisaka ka jačanju dinara – devizne rezerve uvećava, gradeći tako dodatni sloj sigurnosti za domaći finansijski sistem. Od 6. avgusta 2012. godine do danas, Narodna banka Srbije je na deviznom tržištu neto kupila 6,6 milijardi evra i time, kao najznačajniji pojedinačni faktor, doprinela da u navedenom periodu devizne rezerve zemlje budu više nego udvostručene i da krajem jula 2023. godine premaše 23 milijarde evra. To je za 13 milijardi evra (gotovo 130%) više nego krajem jula 2012. godine (kada su iznosile 10,1 milijardu evra), dok smo neto devizne rezerve u istom periodu više nego utrostručili (povećali za 242%) - sa 5,5 milijardi evra na 18,9 milijardi evra).

Rast deviznih rezervi praćen je i jačanjem njihove strukture – značajno smo povećali količinu, vrednost i učešće zlata. Od avgusta 2012. godine do danas, zlato je količinski uvećano preko 2,5 puta (sa 14,8 tona krajem jula 2012. na aktuelnih rekordnih 38,5 tona), kupovinom na međunarodnom tržištu (tokom 2019. i 2020. ukupno 12 tona), ali i iz domaće proizvodnje, pri čemu je sve zlato najvišeg kvaliteta i čistoće (preko 99,5%). Učešće zlata u rezervama povećano je sa 6,2% na oko 10%, a njegova vrednost povećana je tri i po puta (sa 0,6 milijardi na 2,2 milijarde evra). Od jula 2021. godine, nakon što smo iz inostranstva uvezli 13 tona zlata (1 tonu ostalu iz sukcesije i 12 tona kupljenih u inostranstvu), sve zlatne rezerve nalaze se u Srbiji, u trezorima Narodne banke Srbije.

Kreditni rejting Srbije povećan je za dva nivoa uprkos krizama iz međunarodnog okruženja, na korak do investicionog.

Kao transformisana zemlja, Srbija je prepoznata i kao odlična investiciona destinacija. Kao razloge koji Srbiju izdvajaju kao dobru investicionu destinaciju investitori, između ostalog, navode:

relativnu stabilnost deviznog kursa dinara prema evru;

kontinuitet dokazano dobrih ekonomskih politika;

posvećenost sprovođenju strukturnih reformi i kontinuirano unapređenje poslovnog ambijenta,

neprekinut investicioni ciklus,

visok nivo kapitalnih investicija,

jak i otporan bankarski sektor;

diversifikovanu izvoznu bazu koja doprinosi njegovoj održivosti i u uslovima niže eksterne tražnje.

Samo u poslednje tri i po godine koje su obeležene globalnim šokovima, u Srbiju je usmereno 13,5 milijardi evra stranih direktnih investicija, od čega je više od polovine investirano u razmenljive sektore. Za naše građane to znači i otvaranje novih radnih mesta, redovno primanje plata, punjenje budžeta naše zemlje, a time i stabilno i nesmetano funkcionisanje školstva, zdravstva, zaštite bezbednosti i svega onog što su nadležnosti države.

Izvoz robe i usluga povećan je sa 11,5 milijardi evra 2012. godine, na 38 milijardi evra 2022. godine, a  ove godine očekujemo da pređe 42 milijarde evra.

Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima bankarskog sektora spušteno je na oko 3%, sa zatečenih oko 20% (petina aktive bankarskog sektora).

Uvođenjem brojnih novih servisa kao konkurenciju skupim inostranim brendovima, promet DinaCard karticama raste, čime smo prosečno naplaćenu trgovačku naknadu prepolovili sa 2,10% na 1,05%. Samo na osnovu toga, i samo za period od četiri godine (od 2019. do 2022. godine) ostvarene su uštede u sistemu trgovine od blizu 200 miliona evra, a to je ujedno i trošak koji bi kroz cene roba i usluga bio prenet na kupce.

Ugledni mesečnik The Banker, britanski magazin u vlasništvu Financial Times-a, s  gotovo stogodišnjom tradicijom, proglasio je Jorgovanku Tabaković za najboljeg guvernera na svetu i za najboljeg evropskog guvernera za 2020. godinu. U obrazloženju se, između ostalog, navodi njen doprinos jačanju finansijskog sektora, stabilizaciji i rastu srpske ekonomije.

Sigurno vodimo monetarni sistem kroz višestruke izazove tokom poslednje tri i po godine

Od decembra 2012. godine Narodna banka Srbije svoje osnovne operacije na otvorenom tržištu, reverzne repo operacije (repo prodaje blagajničkih zapisa), kojima povlači viškove dinarske likvidnosti na nedeljnom nivou, sprovodi po sistemu višestrukih varijabilnih stopa. Ovakav sistem, omogućio je Narodnoj banci Srbije da tokom poslednjih 11 godina ima veću fleksibilnost i efikasnost u sprovođenju monetarne politike. Od izbijanja korona-krize, pa preko energetske i ukrajinske krize do ambijenta globalno povećane inflacije, Narodna banka Srbije je sačuvala stabilnost na svim segmentima domaćeg finansijskog tržišta. U prethodnim godinama smo uspešno koristili, ali i inovirali gde je postojala potreba za tim, postojeći instrumentarijum monetarne politike koristeći poznate instrumente sa globalnog tržišta (redovne reverzne i direktne repo transakcije, devizne svop transakcije, devizne intervencije kupovinom i prodajom deviza, obaveznu rezervu i stopu remuneracije, sekundarnu kupovinu državnih i korporativnih hartija od vrednosti i dr.), odgovarajući adekvatno i blagovremeno na različite vrste izazova i povećavajući na taj način efikasnost ostvarenja osnovnih ciljeva Narodne banke Srbije.  

Očuvana i ojačana stabilnost finansijskog sektora

Narodna banka Srbije je tokom prethodnih 11 godina svojim delovanjem obezbedila sve neophodne uslove za zdrav i stabilan bankarski sektor koji finansira domaću ekonomsku aktivnost i pruža savremene finansijske usluge.

Usled problema u poslovanju izazvanih neodgovarajućim upravljanjem i nadzorom pre 2012. godine, u periodu 2012 – 2014. godine bili smo prinuđeni da zatvorimo četiri banke (Nova Agrobanka, Razvojna banka Vojvodine, Privredna banka Beograd i Univerzal banka Beograd). Time su stvorene osnove za vraćanje potpunog poverenja u bankarski sistem, uz sve relevantne pokazatelje poslovanja banaka, koji su znatno iznad regulatornih zahteva Narodne banke Srbije.

Odgovoran pristup Narodne banke Srbije potvrđen je i 2022. godine prilikom rešavanja pitanja Sberbanke u uslovima eskalacije krize u Ukrajini 2022. godine, kada je brzom i efikasnom reakcijom i bez trošenja javnih sredstava očuvano poverenje u bankarski sektor Republike Srbije.

O tom poverenju nesumnjivo govore i rast dinarske i devizne štednje i njihovi rekordni nivoi (sa ispod 18 milijardi dinara krajem 2012. na preko 110 milijardi dinara koliko trenutno iznosi, odnosno sa 8,3 milijardi evra na blizu 14 milijardi evra).

Potvrda  kredibiliteta Narodne banke Srbije kao supervizora i regulatora i zainteresovanosti stranih investitora da ulažu u bankarski sistem Srbije jesu i dve grinfild investicije iz 2014. i 2016. godine (Mirabank i Bank of China Srbija) koje su doprinele i diversifikaciji investicija u bankarskom sektoru i unapređenju ekonomske saradnje sa matičnim zemljama tih investitora.

Zahvaljujući odgovornom pristupu Narodne banke Srbije uspešno je sprovedena konsolidacija bankarskog sektora, i očuvana stabilnost i u uslovima promena u poslovanju pojedinih matičnih banaka (na primer tokom „grčke“ krize iz 2015. godine). O atraktivnosti domaćeg bankarskog tržišta govori i činjenica da je Narodna banka Srbije u ovom periodu dala 31 prethodnu saglasnost za sticanje vlasništva u bankama i 10 saglasnosti na pripajanje jedne banke drugoj. Broj banaka smanjen je sa 33 na 20, pri čemu su kvalitet i obim pruženih usluga građanima i privredi kontinuirano unapređivani.  

U uslovima pandemije i izraženih negativnih efekata globalnih šokova, donosili smo i mere kojima se olakšava otplata kredita.

Dva dana nakon proglašenja vanrednog stanja u zemlji, u martu 2020. godine, usvojeni su propisi kojima je omogućen moratorijum građanima i privredi od 90 dana u otplati obaveza po osnovu kredita i finansijskog lizinga, a u julu 2020. godine i dodatni moratorijum u trajanju od dva do tri meseca. Preko 90% dužnika u slučaju prvog, odnosno preko 80% dužnika u slučaju drugog moratorijuma iskoristilo je tu mogućnost, što potvrđuje da su ove mere usvojene sa razlogom i u pravom trenutku. Odloženi novčani prilivi banaka po tom osnovu iznosili su preko 300 milijardi dinara. Ova sredstva predstavljala su dodatni raspoloživi dohodak koji su privreda i građani mogli da iskoriste za druge prioritetne potrebe i potrošnju.

Narodna banka Srbije je u decembru 2020. godine propisala i dodatne mere reprograma i refinansiranja obaveza dužnika banaka i davalaca lizinga koji su posebno pogođeni pandemijom. Olakšice su realizovane kod preko 50 hiljada dužnika, u ukupnom iznosu od 111 milijardi dinara.

Polazeći od ekonomske situacije u kojoj su se našli pojedini poljoprivredni proizvođači, kao i strateškog značaja poljoprivredne proizvodnje za građane i privredu, poljoprivrednicima je u oktobru 2022. godine omogućen reprogram postojećih obaveza kod banaka i davalaca lizinga. Ovom merom je omogućen je reprogram za 6.238 kreditnih partija poljoprivrednih kredita, uključujući i kredite odobrene licima koja se bave otkupom i skladištenjem voća u hladnjači (24,2 milijarde dinara, zaključno sa junom 2023. godine) po osnovu, bude reprogramirano.

Data je podrška građanima u finansijskim teškoćama tako da banke mogu da im produže rok za otplatu gotovinskih, potrošačkih i drugih sličnih kredita i tako im pomognu da lakše izmire svoja dugovanja i prevaziđu izazove s kojima se suočavaju. Doneli smo mere kojima se olakšavaju uslovi otplate stambenih kredita građanima, čime se banke dalje podstiču da produže rok otplate stambenih kredita za dodatnih pet godina u odnosu na inicijalno ugovorenu ročnost.  Zaključno sa junom 2023. godine, gotovo 2.000  dužnika u ukupnom iznosu od 2 mlrd RSD iskoristilo je ustupak restrukturiranja gotovinskih, potrošačkih i drugih sličnih kredita, odnosno produžetak otplate stambenih kredita.

Digitalizacijom usluga osiguranja, uz istovremeno unapređenje nadzora tržišnog ponašanja učesnika, Narodna banka Srbije je doprinela jačanju dostupnosti i poverenja u uslugu osiguranja, insistirajući na boljoj informisanosti klijenata, sprečavanjem širenja neadekvatne poslovne prakse i zahtevanjem brzog i efikasnog otklanjanja svih radnji i aktivnosti koje potencijalno mogu imati štetne posledice na prava i interese korisnika usluga osiguranja. Podržavamo inovacije i primenu novih tehnologija, uz istovremeno unapređenje kvaliteta usluge osiguranja.

U proteklih jedanaest godina zabeležen je pozitivan trend po svim relevantnim parametrima na tržištu osiguranja, pri čemu su kapital, ukupna imovina, tehničke rezerve, premije životnih i neživotnih osiguranja više nego duplirane, što je uticalo i na generalno pozitivan trend premije po stanovniku i njenog učešća u BDP-u.

Veliki broj aktivnosti u cilju zaštite korisnika finansijskih usluga

Preduzeli smo veliki broj aktivnosti u okviru nove funkcije zaštite korisnika finansijskih usluga što je dovelo do značajnih, direktnih pozitivnih materijalnih efekata po korisnike:

Na osnovu odluke Narodne banke Srbije iz 2015. godine banke su korisnicima vratile oko 6 milijardi dinara po osnovu kamate koju su naplatile jednostranim promenama kamatne stope.

Na osnovu mišljenja Narodne banke Srbije, banke od 2020/2021. godine, prilikom prevremene otplate kredita korisnicima vraćaju (umanjuju dug za otplatu) i do 5 miliona evra godišnje.

Pojedine supervizorske mere dovele su u poslednje tri godine do otpisa duga prema korisnicima u iznosu od oko 756 miliona dinara.

U poslednje tri godine direktni pozitivan efekat za korisnike čije su pritužbe bile osnovane iznosi  oko 74 miliona dinara godišnje.

Aktivno smo pratili postupanje banka na tržištu, pa smo zbog nepoštene prakse odnosno zbog postupanja suprotno propisima nekim bankama zabranili da naplaćuju određenu naknadu, čime smo njihovim korisnicima uštedeli ukupno više od 2,8 miliona evra godišnje.

Jedna smo od malobrojnih zemalja koja je detaljno regulisala oglašavanje finansijskih usluga i uvela potpun red u ovoj oblasti, na način da su danas svi podaci u reklami tačni, nedvosmisleni i potpuni.

Siguran kartični sistem, inovativni servisi i lakše, brže i jeftinije usluge

Narodna banka Srbije vodi računa, prati i promoviše siguran i stabilan rad šest platnih sistema. Svojim aktivnostima obezbedili smo pouzdanost rada svih platnih sistema, kao i sigurnost i efikasnost izvršavanja platnih transakcija u tim sistemima.

U platnim sistemima čiji je Narodna banka Srbije operator u 2022. godini realizovano je preko 370 miliona plaćanja, gotovo dvostruko više u odnosu na ukupan broj transakcija koji je izvršen u platnim sistemima 2012. godine.

Uveli smo savremen pravni okvir za platne usluge koji podstiče inovacije i u ravni je s najboljom evropskom i svetskom praksom. Među prvima u svetu razvili smo sistem za instant plaćanja Narodne banke Srbije - IPS NBS sistem, čime smo građanima i privredi omogućili da plaćaju bilo gde i bilo kada uz prenos novca na račun primaoca u svega nekoliko sekundi.

Građanima i privredi smo obezbedili izuzetno jednostavan model plaćanja računa za mesečne obaveze skeniranjem NBS IPS QR koda (bez ukucavanja podataka) aplikacijama mobilnog bankarstva, na računima koje izdaju pružaoci komunalnih i drugih usluga.

Omogućili smo da se instant plaćanja na prodajnim mestima obavljaju putem različitih metoda (IPS pokaži, IPS skeniraj).

Trgovcima smo obezbedili mogućnost da na svojim prodajnim mestima imaju nov, savremen način bezgotovinskog plaćanja koji im obezbeđuje raspolaganje novčanim sredstvima u nekoliko sekundi i po nižim trgovačkim naknadama zahvaljujući cenovnoj politici Narodne banke Srbije, kao i samostalnu pripremu rešenja koja odgovaraju njihovim potrebama.   

Građanima smo obezbedili mogućnost da jednostavno, putem aplikacija za mobilno bankarstvo, izvršavaju instant plaćanja unošenjem samo broja mobilnog telefona registrovanog primaoca plaćanja ili odabirom iz imenika, bez potrebe da pamte šablone, zapisuju ili unose broj računa primaoca plaćanja.  

U cilju realizacije projekata digitalizacije javne uprave, podržan je projekat „e-Plati“ kojim je građanima Srbije omogućeno da usluge koje pruža Ministarstvo unutrašnjih poslova u vezi s izdavanjem ličnih dokumenata, mogu da se plate elektronski, jednostavnim skeniranjem NBS IPS QR koda koji se prikazuje na kreiranoj jedinstvenoj uplatnici na portalu „e-Plati“. U saradnji sa bankama omogućili smo da se sva plaćanja ka „državnim“ računima izvršavaju kao instant plaćanja čime se eliminiše potreba dostavljanja papirnih dokaza o uplati.

U cilju obezbeđivanja finansijske stabilnosti u pogledu nezavisnosti svog platnog sistema, smanjenja troškova i modernizacije domaće platne kartice, strateški smo radili na razvoju nacionalnog kartičnog sistema – DinaCard.

Na primer, plaćanje na rate debitnom DinaCard karticom jeste odlična zamena za plaćanje čekovima na odloženo i to plaćanje debitnom, a ne kreditnom platnom karticom, tako da korisnici mogu plaćati na odloženo do iznosa raspoloživih sredstava na računu bez plaćanja kamate kao kod kreditne kartice.

Podizanje gotovine uz kupovinu – u saradnji sa bankama i određenim trgovcima aktivirala smo uslugu podizanja gotovine uz kupovinu kod koje svi korisnici Dina kartica mogu bez naknade da podignu do 5.000 dinara gotovine što je posebno važno za manje razvijena područja gde mreža bankomata nije razvijena kao npr. u velikim gradovima.

Uvođenjem brojnih novih servisa kao konkurenciju skupim inostranim brendovima, promet DinaCard karticama raste, čime smo prosečno naplaćenu trgovačku naknadu prepolovili sa 2,10% na 1,05%. Samo na osnovu toga, i samo za period od četiri godine (od 2019. do 2022. godine) ostvarene su uštede u sistemu trgovine od blizu 200 miliona evra, a to je ujedno i trošak koji bi kroz cene roba i usluga bio prenet na kupce.

Unapredili smo nacionalni kartični sistem – DinaCard i uvođenjem nove tehnologije (sve novoizdate kartice se izdaju sa čipom) i funkcionalnosti kartice. Svakodnevno se povećava broj trgovaca koji su omogućili plaćanje DinaCard karticom na svojim internet prodajnim mestima (trenutno preko 1.900 trgovaca). Ostvarili smo uspešnu saradnju s međunarodnim kartičnim sistemima UnionPay i Discover i na taj način nastavili da unapređujemo prekograničnu upotrebu nacionalne platne kartice.

Doneli smo paket mera kojim se trajno štiti standard građana u pogledu platnih usluga koje su potrebne za svakodnevne životne aktivnosti. Ograničena je i propisana cena paketa platnog računa sa osnovnim uslugama na 150 dinara i precizirana njegova garantovana sadržina i obezbeđen je dodatni kontrolni mehanizam postupanja banaka, radi obezbeđenja budućeg transparentnog i jasnog postupanja.

Očuvanje makroekonomske i finansijske stabilnosti i održavanje povoljnog poslovnog ambijenta kroz postepenu i selektivnu liberalizaciju tokova kapitala

U skladu s postepenom liberalizacijom kretanja kapitala, delujući preventivno i odmereno, Narodna banka Srbije je u postojećim složenim geopolitičkim okolnostima, uspela da održi stabilnost, predvidivost i zakonitost kapitalnih tokova i obezbedi nesmetani platni promet sa inostranstvom za potrebe privrede i građana, pritom vodeći računa o inovativnim načinima plaćanja (npr. omogućavanje naplate izvoza usluga IT sektora u inostranstvu preko PayPal-a od 2015. godine ili mogućnost da rezidenti Republike Srbije mogu da postavljaju na Play Store-u aplikacije koje mogu prodavati preko tog servisa).

Narodna banka Srbije je preuzela od Ministarstva finansija – Poreske uprave poslove nadzora nad menjačkim i deviznim poslovanjem od 1. januara 2019. godine, čime je zaokružila svoju ulogu regulatora i supervizora u ovim oblastima.

Značajne uštede i u oblasti primene deviznih kurseva

Unapređeni su sigurnost i zaštita građana Republike Srbije na menjačkom tržištu i obezbeđeno je sigurno i nesmetano obavljanje menjačkog poslovanja i u uslovima pandemije.

Rešeno je i dugogodišnje pitanje naplate turističkih aranžmana po prodajnim kursevima banaka za devize ili efektivni strani novac. Od kraja jula 2019. godine, prilikom isticanja cene i naplaćivanja turističkih aranžmana u inostranstvu, primenjuje se zvanični srednji kurs dinara.

Ograničen je najniži kupovni kurs odnosno najviši prodajni kurs koji ovlašćeni menjači i javni poštanski operator mogu primenjivati prilikom otkupa, odnosno prodaje efektivnog stranog novca – evra, i to na ±1,25% u odnosu na zvanični srednji kurs dinara prema evru koji važi na taj dan, a menjačka provizija je ograničena na 1%.

Savremeni, reformski zakoni i regulatorna rešenja u korist građana i privrede

Svojim proaktivnim i naprednim pristupom Narodna banka Srbije prepoznata je kao institucija s vodećom ulogom u inicijativi i sprovođenju savremenih i građanima i privredi prilagođenih regulatornih rešenja u finansijskom sektoru.
U domenu regulatornih aktivnosti, istaknuta uloga Narodne banke Srbije ispoljila se kroz zakonodavne inicijative i pripremljene predloge zakona koje je usvojila Narodna skupština, kao i kroz donošenje brojnih podzakonskih akata i učešće u drugim regulatornim reformama kojima je unapređen poslovni ambijent u zemlji, olakšano kreditiranje, osavremenjene platne usluge i ojačana zaštita korisnika finansijskih usluga u svim segmentima.

Brojnim regulatornim aktivnostima omogućili smo:

postavljanje savremenog pravnog okvira tokom prvog mandata guvernera koji Narodnoj banci Srbije daje adekvatne instrumente u rukama radi sprovođenja monetarne i devizne politike i jačanje nezavisnosti i samostalnosti centralne banke Narodne banke Srbije upravo u tom cilju (izmene i dopune Zakona o Narodnoj banci Srbije iz 2012, 2015. i 2018. godine);

promenu okvira za restrukturiranje banaka koji obezbeđuje kontinuitet kritičnih funkcija banke uz potpunu zaštitu deponenata i najmanji trošak za državu, što se pokazalo i praktično na delu u slučaju Sberbanke (izmene i dopune Zakona o bankama iz 2015. godine);

stvaranje ekosistema za inovativna rešenja na tržištu digitalne imovine i njegov pravilni razvoj (Zakon o digitalnoj imovini i kompletni podzakonski akti za primenu tog zakona), uz pojavljivanje prvih subjekata koji imaju dozvolu Narodne banke Srbije za poslovanje s virtuelnim valutama na domaćem tržištu u skladu s međunarodnim standardima;

modernizaciju u pružanju platnih usluga u zemlji i sa inostranstvom i veću konkurenciju na tržištu platnih usluga (Zakon o platnim uslugama);

ujednačavanje, snižavanje i veću transparentnost troškova u vezi sa obavljanjem plaćanja građana i privrede (Zakon o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica, Odluka o platnom računu sa osnovnim uslugama);

veću zaštitu i poboljšanje položaja korisnika finansijskih usluga (izmene i dopune Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga), posebno u uslovima sve većeg korišćenja informaciono-komunikacionih tehnologija (Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga kod ugovaranja na daljinu);

uvođenje finansijskih kolaterala po međunarodnim standardima na domaćem finansijskom tržištu, kojima se unapređuje pravna sigurnost i efikasnost u izvršavanju obaveza na finansijskom tržištu, smanjuje kreditni i sistemski rizik (Zakon o finansijskom obezbeđenju) i doprinosi razvoju finansijskog tržišta;

unapređenje pravnog okvira kojima se uređuje tržište kapitala, aktivnim učešćem u pripremi novog Zakona o tržištu kapitala, kao i strategijama za razvoj tržišta kapitala;

aktivnostima u pogledu unapređenja i šireg korišćenja bezgotovinskih plaćanja u kontekstu programa i strategije za suzbijanje sive ekonomije, a u saradnji s Vladom i nadležnim ministarstvima.

Značajne zakonodavne aktivnosti Narodne banke Srbije, koje takođe, ostvaruje u saradnji s drugim nadležnim organima, omogućile su unapređenje pravnog okvira kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, a uz uvažavanje upotrebe savremenih tehnoloških sredstava u finansijskom sektoru (npr. uređenje postupka video-identifikacije klijenata među prvima u Evropi, pri čemu broj korisnika koji se identifikovao na ovakav način raste iz godine u godinu – Odluka o uslovima i načinu utvrđivanja i provere identiteta fizičkog lica korišćenjem sredstava elektronske komunikacije). Značajna uloga Narodne banke Srbije u ovoj oblasti prepoznata je i u najvišim ocenama usklađenosti s međunarodnim standardima koje su relevantne međunarodne institucije (FATF i Manival) dale ne samo propisima kojima se uređuje poslovanje finansijskih institucija koje nadzire Narodna banka Srbije, već i efikasnosti njihove primene.

Zavod za izradu novčanica i kovanog novca vratio je status vodeće sigurnosne štamparije u regionu

Zavod za izradu novčanica i kovanog novca – Topčider, kao specijalizovani deo Narodne banke Srbije, koristeći višedecenijsko iskustvo, savremenu tehnologiju i specifičnu organizaciju rada, tokom poslednjih 11 godina proširio je lepezu svojih proizvoda i vratio status vodeće sigurnosne štamparije u regionu.

Pored redovnog snabdevanja Narodne banke Srbije novčanicama i kovanim novcem, Zavod obezbeđuje sve potrebe državnih organa i građana za sigurnosnim proizvodima najvišeg nivoa.

Zavod proizvodi pasoše, lične karte, vozačke dozvole, saobraćajne dozvole, registarske tablice, kartice zdravstvenog osiguranja, akcizne markice za kafu, duvan i alkohol, oružne listove i dozvole za nošenje oružja, lovne karte i dozvole za rekreativni ribolov, turističke vaučere, vize za strance, izvode iz matičnih knjiga, taksene marke, kontrolne markice za obeležavanje lekova, pasoše za kućne ljubimce i goveda, polise od autoodgovornosti, tahografske kartice za kamionski prevoz, sertifikate za profesionalne vozače, sve kartice za bankarski sektor (Dina, Visa, Master), kao i mnoge druge proizvode neophodne građanima u svakodnevnom životu.

Nastavljena je tradicija štampanja novčanica za inostrano tržište, a pored kartičarskih proizvoda kao najmodernijih među visokozaštićenim proizvodima, obogaćen je asortiman kovanih proizvoda, među kojima ističemo projekat izrade srebrnjaka s likom Nikole Tesle koji se poručuju za tržište SAD, Hongkonga i Kine.

Poslovni rezultati koje Zavod beleži poslednjih godina rekordni su u poslednje tri decenije. Istorijskom napretku Zavoda doprineli su uspešno organizovani procesi proizvodnje, kao i modernizacija opreme.

Rezultat intenzivnih aktivnosti poslednjih godina je da Zavod posluje po najstrožim pravilima industrije, primenjujući zahteve najsloženijih ISO standarda, čime garantuje ne samo kvalitet, nego i bezbednost svojih proizvoda. Takođe, u uslovima sve većeg globalnog zagađenja Zavod se opredelilo da svoje poslovne aktivnosti sprovodi u skladu sa očuvanjem životne sredine i principima društveno odgovornog ponašanja.

Narodna banka Srbije značajno doprinosi kredibilitetu Srbije u međunarodnoj zajednici

Brojne međunarodne institucije ističu da se Srbija u dužem periodu pokazala kao zemlja koja je sposobna da uspešno odgovori na razne potrese iz međunarodnog okruženja:

U svom poslednjem izveštaju iz juna 2023. godine Međunarodni monetarni fond je ocenio da je Srbija tokom poslednje decenije, uprkos spoljnim šokovima, postigla impresivne ekonomske rezultate koji odražavaju njenu snažnu ekonomsku politiku. Takva politika je podržavala snažan rast, nisku inflaciju i smanjenje javnog duga. Kao rezultat toga, prihodi su povećani, zaposlenost je povećana, a životni standard je popravljen. Devizne rezerve su znatno veće, a priliv stranih direktnih investicija beleži rekordne nivoe.

Zajednička ocena svih investitora jeste da su makroekonomski fundamenti Srbije odlični i da Srbija odavno zaslužuje investicioni rejting. Srbija je zemlja koja je mnogo postigla u prethodnim godinama, i koja je dokazala da zna kako da održi stabilnost i ostane na putanji rasta u svim uslovima, zahvaljujući kredibilnim politikama. Način i brzina reakcije na brojne šokove očuvali su neophodno poverenje u nosioce politika, kao garancija da će stabilnost biti očuvana u svim uslovima. Investitori ističu kredibilnu monetarnu politiku, dobru fiskalnu politiku, visoke devizne rezerve, snažne i rasprostranjene strane direktne investicije, po čemu je Srbija već deceniju prepoznatljiva.

O pozitivnoj percepciji Srbije kao investicione destinacije govori i kreditni rejting Srbije koji je povećan na korak od investicionog, uprkos izraženoj globalnoj neizvesnosti. U svojim ocenama rejting agencije posebno ističu dokazani kredibilitet monetarne politike i ukupne ekonomske politike, značaj visokih deviznih rezervi zemlje i relativno stabilnog kursa dinara prema evru, povoljne perspektive dugoročnog rasta Srbije, fiskalnu disciplinu i opadajuću putanju javnog duga.

Narodna banka Srbije i proces evropskih integracija – otvorena sva poglavlja kojima rukovodimo

U okviru procesa evropskih integracija imamo značajno učešće u radu osam pregovaračkih grupa, pri čemu vodimo proces u najvažnijim ekonomskim oblastima - Finansijske usluge i Ekonomska i monetarna politika, gde smo prvonadležna institucija, a u oblasti Slobodnog kretanja kapitala smo drugonadležna institucija.

Sva tri poglavlja su otvorena.

Ulaganja u jačanje ljudskog kapitala, jer su ljudi stub institucija i motor napretka

Zaključili smo 16 memoranduma o poslovnoj saradnji s visokoobrazovnim institucijama u Republici Srbiji, kao i šest memoranduma s fakultetima iz Republike Srpske.

Kroz programe studentskih praksi u prethodnih 11 godina više od 700 studenata imalo je priliku da stekne stručna znanja, a za mnoge od njih to je bio i početak profesionalne karijere.

Trajni uspesi i nesporni rezultati koje je Narodna banka Srbije postigla u prethodnih 11 godina ostvareni su i primenom jednostavnog principa da su zaposleni, njihova stručnost i profesionalna osposobljenost, najvažniji kapital institucije.

„I u vremenu globalne nesigurnosti, Srbija se, zahvaljujući odlučnim i pravovremenim odlukama i merama ljudi koji je vode, predvođenih predsednikom Aleksandrom Vučićem, dokazala kao zemlja koja uspešno čuva stabilnost. Dokazali smo da je i u prostoru između velikih očekivanja od regulatora i nasleđenih preteranih sloboda u ime tržišta, moguće delovati u opštem interesu. Hvala onima koji su razumeli da sve što radimo, radimo sa ljudima, za ljude. Naša vizija i strategija je bila i ostala stabilnost – monetarna i finansijska, koje donose dobrobit svima i omogućavaju rast i razvoj naše zemlje i povećanje životnog standarda naših građana. Rezultatima ćemo opravdavati poverenje i u narednom periodu. Verujem i znam da politika mora da služi ekonomiji i ljudima. Ako to nije tako, neće izdržati test realnosti. A realnost se menja. I biće nekih naizgled novih teorija koje će i globalizacija i razvoj tehnologija doneti, ali će onaj osnovni postulat ostati nepromenjen – stabilnost nema alternativu. Jedino tako možemo da čuvamo i štitimo Srbiju“, zaključuje guverner Jorgovanka Tabaković.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem