Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

S karticama je komfornije ako se pametno koriste

Vodič za plaćanja na letovanju
Srpska ekonomija

Sezona godišnjih odmora je počela i mnogi već pakuju kofere za željno iščekivano letovanje na kojem će napuniti baterije. Džepovi će se neizbežno malo isprazniti, ali uz mudro planiranje mogu se izbeći nepotrebni troškovi i neprijatnosti koje ponekad prate finansijske transakcije u inostranstvu. Na primer, da se zateknete bez platne kartice u cash-free hotelu ili obrnuto, da vam ponestane gotovine za krofne na plaži. Da ne pominjemo kako se i najbezazlenija povreda poput uboda ježa može pretvoriti u veliki izdatak ukoliko nemate putno zdravstveno osiguranje.

Evo nekoliko saveta kako da vam, umesto po nepotrebnim troškovima, letovanje ostane u sećanju samo po lepim stvarima.

Rezervacija smeštaja

Samostalna organizacija putovanja, bez agencija i ostalih posrednika, obično podrazumeva da se vlasniku smeštaja uplati određeni procenat od ukupnog iznosa na ime rezervacije. Ta vrsta transakcije nosi dodatni trošak, a najpovoljnije je da se obavi deviznim nalogom preko banke u kojoj imate račun. S obzirom na to da najčešće sami popunjavate podatke o primaocu novca, neophodno je da vam vlasnik smeštaja pošalje puno ime i prezime, naziv banke, IBAN broj i SWIFT. Malo jednostavnije, ali i malo skuplje je plaćanje preko specijalizovanih servisa za transfer novca.

Osiguranje, pa sve ostalo

Raspitajte se da li ste možda već pokriveni međunarodnim zdravstvenim osiguranjem, jer ga banke često nude uz platne kartice i tekući račun. Ukoliko niste, banka je dobro mesto da ugovorite putno osiguranje, jer većina ima saradnju sa osiguravajućim kućama, tako da svojim klijentima mogu ponuditi povoljne uslove. Pre nego što izaberete polisu koja odgovara vašim potrebama, individualnu ili porodičnu, raspitajte se koje sve rizike ona pokriva i u kom maksimalnom iznosu. Ako vam se ranije desilo da zbog nepredviđenih okolnosti morate da odustanete od unapred uplaćenog putovanja, onda znate da to nije mali trošak. Više se isplati osigurati se od otkaza putovanja, a nije loše ni osigurati prtljag od eventualnog gubitka ili oštećenja. Dobro bi bilo da i stan osigurate od provala, poplava i sličnih nezgoda da biste na put krenuli sasvim rasterećeni.

S karticama je jednostavnije

Korišćenje „plastike“ na putovanjima svakako je komfornije nego baratanje gotovinom. Nema potrebe da jurite menjačnice, preračunavate kurs i brinete gde ćete čuvati novac. Ipak, mnogi imaju dilemu da li se isplati koristiti kartice u inostranstvu, kolike su provizije i postoje li rizici od zloupotrebe. Prvo, način zaduženja i konverzije valuta zavisi od vrste kartice, toga da li je ona vezana za dinarski ili devizni račun i valute koja se koristi u stranoj zemlji. Preporučuje se da plaćanje obavite debitnom karticom vezanom za devizni račun na kom imate sredstva u valuti zemlje u kojoj se plaćanje obavlja (na primer, plaćanje evrima u Grčkoj), jer za većinu takvih kartica ne postoji provizija pri plaćanju. Ako sa devizne kartice u evrima plaćate račun izražen u turskim lirama, vaša banka će vam naplatiti samo trošak konverzije valute.

Ne prihvatajte konverziju u dinare

Kada u inostranstvu koristite karticu, trgovac vam može ponuditi da račun zaduži u dinarima. Iako to može da deluje zgodno, povlači uvećane troškove konverzije, naročito ako je u pitanju devizna kartica i zato je generalni savet da to ne prihvatite. Umesto toga, izaberite da platite u lokalnoj valuti. Vaša banka će uraditi konverziju po neuporedivo povoljnijim uslovima od onih koje biste dobili na ovakav način. Najbolje ćete proći na kursnim razlikama ukoliko novac podižete ili plaćate sa kartice koja je vezana za devizni račun.

Imajte važne brojeve pri ruci

Pre odlaska na putovanje informišite se u svojoj banci o tome koje kartice je moguće koristiti u inostranstvu, za koje vrste transakcija i kolike su provizije. Imajte kod sebe broj korisničkog centra banke koji obično radi 24 sata dnevno i koji ćete odmah pozvati ukoliko se desi da vam kartica bude ukradena ili je izgubite. U tom slučaju kartica će odmah biti blokirana, a sve neželjene transakcije sprečene. Pored toga, korisno je imati opciju SMS obaveštenja kako biste u realnom vremenu pratili uplate i izvršena plaćanja. Poželjno je da na put ponesete i rezervnu karticu kako ne biste zavisili od samo jedne. Budite sigurni da ste dobro zapamtili PIN pre nego što krenete na putovanje, ali ga ni slučajno ne zapisujte na samu karticu niti na papir koji držite u njenoj blizini.

Neka trgovac upotrebi karticu pred vama

Ne treba zaboraviti ni opšte savete koji važe za korišćenje kartica bilo gde. Kad plaćate, karticu nemojte ostavljati bez ličnog nadzora – najbolje je da je upotrebite sami ili insistirajte na tome da je trgovac upotrebi pred vama. Prilikom unosa PIN-a prekrijte tastaturu, jer ovaj podatak nikako ne treba deliti s drugima. Na kraju, ne zaboravite da sačuvate isečke o plaćanju i račune, a po povratku iz inostranstva proverite da li su sve transakcije adekvatno proknjižene. Dok sve ne budu evidentirane, čuvajte isečke i račune.

Podizanje gotovine

Ako vam u inostranstvu ponestane gotovine, preporuka je da za podizanje novca na bankomatima koristite debitnu umesto kreditne kartice, jer su provizije niže. Ukoliko ste klijent regionalne banke koja posluje i u zemlji u kojoj letujete, a novac podižete na njenom bankomatu, nećete ni platiti proviziju. I u ovom slučaju poštujte mere opreza koje generalno važe. Ne dopustite da vas bilo ko ometa i nadzire dok ste ispred bankomata i prekrijte tastaturu prilikom unosa PIN-a. Imajte u vidu da je upotreba kartice ograničena na dnevnom nivou. Svaka banka određuje maksimalne limite za kartice koje izdaje, a i neke države imaju svoje limite za podizanje gotovine u toku 24 sata.

Za više informacija o vrstama kartica i načinima na koje možete da ih koristite, posetite platformu ErsteZnali.rs. Platforma je deo besplatnog, nekomercijalnog programa finansijske edukacije građana koji već više od dve godine sprovodi Erste Banka. Program je pokrenut sa ciljem da najšira zajednica, od naših najmlađih sugrađana do odraslih, bolje razume upravljanje svojim finansijama.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane