Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Privlačenje i zadržavanje zaposlenih najveći problem u kompanijama

Istraživanje
Srpska ekonomija

Infostud je tokom februara 2023. godine sproveo istraživanje Puls HR zajednice koje je obuhvatilo različite industrije, kao što su: proizvodnja, auto industrija, prodaja, FMCG i bankarstvo i osiguranje. Fokus istraživanja bio je na ključnim izazovima privlačenja kandidata i zadržavanja zaposlenih. Ovo istraživanje takođe pruža informacije o najvećim izazovima s kojima se kompanije van IT industrije suočavaju, kao i o strategijama privlačenja, zadržavanja i motivisanja zaposlenih.

Prema rezultatima istraživanja, najveći izazovi za kompanije van IT industrije u prethodne 2 godine bili su privlačenje kandidata i zadržavanje zaposlenih. Čak 50% ispitanika navelo je ove izazove kao najvažnije. Međutim, na vrhu liste su takođe visoka fluktuacija zaposlenih i motivacija, koju je navelo 27% ispitanika.

Kada je reč o specifičnim industrijama, rezultati istraživanja pokazuju da su najveći izazovi u proizvodnji bili privlačenje kadrova, što je istaklo 73% ispitanika. U auto industriji uočavamo da su najpristuniji bili organizacioni izazovi, što je čak 33% ispitanika je naglasilo ovo kao najveći problem, što je iznad proseka. Međutim, fluktuacija zaposlenih u ovoj industriji je ispod proseka, koju ocenjuje samo 13% ispitanika.

Kada su u pitanju FMCG industrije, privlačenje kandidata predstavlja veliki izazov, jer 65% ispitanika ga je označilo kao najvažniji, što je iznad proseka. U bankarstvu uočavamo da je zadržavanje zaposlenih bio ključni poduhvat. Čak 76% ispitanika iz ove industrije ga je označilo kao glavni napor. Takođe, fluktuacija zaposlenih i problem zadržavanja kandidata takođe se nalazi na vrhu, jer ga 48% ispitanika navodi kao problem.

Sa istim izazovima se suočava i IT industrija kad je u pitanju privlačenje kandidata. Istraživanje je pokazalo i da male IT kompanije teže prate trendove i uvode benefite, srednje kompanije se najviše bore sa tim kako da privuku kandidate, a velike kako da zadrže zaposlene.

Rad od kuće sve manje popularan u kompanijama

Kada je reč o radnom okruženju, istraživanje je pokazalo da postoji razlika u pristupu radu izvan kancelarije (remote rad) i radu u kancelariji. Opšti podaci nam govore da je rad iz firme obavezan za sve zaposlene u 46% kompanija. Manji procenat kompanija, njih 25% dozvoljava da neki zaposleni rade od kuće, dok neki treba da dolaze u kancelariju. Samo 15% kompanija daje zaposlenima da dolaze određenim danima u kancelariju.

Kada govorimo o specifičnim industrijama, najveći broj ispitanika, zbog prirode posla kojim se bave, navodi da je rad iz firme obavezan. Na vrhu liste nalaze se: auto industrija (66%), prodaja (63%) i proizvodnja (56%).

Top menadžment ne zna kolika je stopa zadržavanja zaposlenih unutar kompanije

Kada je reč o retenciji (zadržavanju zaposlenih), postoje razni benefiti za kompanije kao što su manji troškovi zapošljavanja, povećana produktivnost, kvalitetnije radno okruženje, lakše zadržavanje znanja i veština, kao i bolja ukupna reputacija kompanije.

Samo 32% ispitanika navodi da je stopa retencije preko 90% u njihovoj kompaniji, dok čak 27% njih ne zna kolika je stopa retencije unutar kompanije. Ovakav podatak je najčešći u firmama sa preko 300 zaposlenih, gde njih čak 32% ne zna kolika im je stopa zadržavanja zaposlenih.

Zanimljivo je da 34% ispitanika iz oblasti prodaje nije znalo kolika im je stopa retencije, a još zanimljivije je da od tih 12 osoba koje su to naveli, čak 10 je iz sektora HR-a ili TOP menadžmenta! Ipak, najveći procenat onih koji ne znaju kolika im je stopa retencije zabeležen je u oblastima bankarstva i osiguranja (43% ispitanika).

Poslovi Infostud i dalje vodeći sajt za zapošljavanje

Visoka stopa odlazaka zaposlenih iz kompanije može imati brojne negativne efekte na poslovanje, uključujući veće troškove zapošljavanja, smanjenu produktivnost, smanjenu motivaciju zaposlenih, lošiji kvalitet proizvoda i usluga, kao i manju ukupnu reputaciju kompanije.

Dalje istraživanje je obuhvatilo i izvore zapošljavanja koji su najefikasniji za kompanije van IT industrije. Rezultati pokazuju da se online oglasi za posao na sajtovima za zapošljavanje, Linkedin i preporuke izdvajaju kao najuspešniji kanali.

Kada su u pitanju sajtovi za zapošljavanje, sajt poslovi.infostud.com je i dalje najefikasniji kanal za zapošljavanje, sa čak 97% ispitanika koji su ga istakli.

Važno je napomenuti da se sve veća pažnja posvećuje utvrđivanju employer branding strategiju kao ključnog faktora za privlačenje i zadržavanje talenata. Preko 50% kompanija iz FMCG sektora već ima definisanu EB strategiju, dok je 6% ispitanika izjavilo da ne zna šta je employer branding. Dok najveći broj ispitanika koji nisu planirali da se bave ovom temom dolazi iz oblasti prodaje (29%).

Društvene mreže – efikasan kanal za privlačenje kadrova

Takođe, istraživanje je pokazalo da se kompanije fokusiraju i na interne procese i na eksternu komunikaciju, što predstavlja pozitivan signal i suprotstavlja se predrasudama da se EB aktivnosti odnose samo na eksternu komunikaciju.

Među kanalima za employer branding, najzastupljeniji su kompanijski nalozi na društvenim mrežama, kompanijski profili na portalima za zapošljavanje, kao i kompanijske aktivnosti na sajmovima zapošljavanja, konferencijama i studentskim dešavanjima.

Preko 50% kompanija pruža povratnu informaciju kandidatima

Nedostatak povratnih informacija je tema koju kandidati najviše ističu kao problem. Rezultati pokazuju da 54% ispitanika uvek pruža povratnu informaciju kandidatima, dok ostali navode nedostatak vremena i neadekvatne prijave kao glavne razloge za nedostatak povratnih informacija. Takođe, 80% ispitanika sprovodi neki vid evaluacije zaposlenih, pri čemu godišnje evaluacije prednjače.

Međutim, istraživanje nam pokazuje da privlačenje kandidata i zadržavanje zaposlenih predstavljaju najveće izazove za kompanije van IT industrije. Ali i visoka fluktuacija zaposlenih i nedostatak motivacije takođe predstavljaju velike teškoće. Pozitivna praksa koja se javlja kod kompanija je što prepoznaju značaj paketa vrednosti za zaposlene (EVP) i posvećuju pažnju internim procesima i eksternoj komunikaciji za izgradnju svog brenda poslodavca.

I dalje nedostatak povratnih informacija može predstavljati problem za privlačenje kandidata, međutim na osnovu istraživanja uviđamo da se ovakva praksa u kompanijama poboljšava, što će pružiti bolju sliku nje u očima kandidata.

Ostali naslovi

Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore