Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Fleksibilnost važnija od plate

Rezultati istraživanja Šta to radi zaposlene
Srpska ekonomija

Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji.

Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih, a oba uzorka su usklađena sa podacima Republičkog zavoda za statistiku, što ga čini u potpunosti relevantnim i reprezentativnim za domaće tržište rada.

Fleksibilnost postala nova valuta zadovoljstva zaposlenih

Za zaposlene u Srbiji, beneficije više nisu samo dodatak uz platu - one sve više postaju pokazatelj poverenja. Prema rezultatima istraživanja, fleksibilno radno vreme i mogućnost rada od kuće već drugu godinu zaredom čine najvredniju i najtraženiju beneficiju. Zaposleni sve manje vrednuju klasične pogodnosti poput sportskih aktivnosti, subvencionisanih kredita ili plaćenih treninga, a sve više traže autonomiju u organizaciji posla - slobodu da sami upravljaju svojim vremenom i načinom rada.

Fleksibilnost je, kako pokazuje istraživanje, nova valuta radnog zadovoljstva koja donosi osećaj poverenja i ravnoteže, ali i utiče na lojalnost zaposlenih.
U poređenju sa prošlom godinom, beleži se porast očekivanja u vezi sa ličnim balansom - zaposleni više ne žele samo “bolji posao”, već bolji život uz posao.

Kada je reč o roditeljima, istraživanje pokazuje da i dalje preovlađuju simbolične beneficije poput novogodišnjih paketića, dok su stvarne mere podrške poput dodatnih slobodnih dana, fleksibilni raspored ili pomoć oko brige o deci retkost.
To potvrđuje da su mnoge kompanije još uvek u zoni komfora, gde se o brizi priča, ali se retko sprovodi u praksi.

Rad od kuće više nije privilegija, već pitanje poverenja

Rad od kuće, nekada shvaćen kao prolazna potreba, sada je postao stalni deo radne stvarnosti.
Prema istraživanju, 28% zaposlenih u Srbiji ima mogućnost da radi na daljinu, makar povremeno, što je mali, ali stabilan rast u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, jasno se vidi trend povratka u kancelarije: skoro 20% zaposlenih navodi da su njihove kompanije u 2025. godini pooštrile politike rada od kuće, uvodeći obavezne dane prisustva.

Zanimljivo je da postoji veliki raskorak u percepciji poverenja: dok 78% zaposlenih veruje da im nadređeni veruju, čak 63% menadžera priznaje da nema potpuno poverenje u zaposlene koji rade na daljinu.
To pokazuje da fleksibilni modeli rada nisu samo pitanje tehnologije, već i kulture i međusobnog poverenja.

Više od dve trećine ispitanika, i zaposlenih i menadžera, saglasna je da rad od kuće nije beneficija, već drugačiji oblik rada, koji zahteva nove veštine, jasnu komunikaciju i dogovorene ciljeve.
Kompanije koje uspeju da balansiraju između fleksibilnosti i povezanosti timova imaće prednost u privlačenju i zadržavanju ljudi u narednim godinama.

Wellbeing više nije trend, već osnov zdravog poslovanja

Wellbeing više nije trend o kojem se govori, već ključni preduslov za stabilnost i produktivnost zaposlenih.
Čak 95% zaposlenih prijavljuje makar jedan problem koji utiče na njihovo blagostanje - najčešće stres (69%), manjak energije (54%), pad motivacije (46%) i finansijske poteškoće (39%).
Još važnije, dve trećine zaposlenih veruje da ti problemi direktno umanjuju njihov učinak na poslu.

Zaposleni danas od kompanija očekuju sistemsku, a ne simboličnu podršku.
Najviše žele pomoć u kriznim životnim situacijama, psihološko savetovanje, ali i pravnu i finansijsku edukaciju.
Ipak, iako deo firmi nudi takve programe, mnogi zaposleni ih ne koriste zbog stigme, nepoverenja ili nejasne komunikacije.

Poruka istraživanja je jasna: briga o ljudima više nije HR tema, već pitanje održivosti poslovanja.
U svetu u kojem se granice između posla i privatnog života brišu, kompanije koje ne ponude pravu podršku rizikuju da izgube svoje najvažnije ljude.

Sve više zaposlenih ne veruje u dobre namere poslodavaca

Istraživanje je ove godine prvi put prepoznalo pojavu carewashinga - situacije kada kompanije javno promovišu brigu o zaposlenima, ali u praksi to ne sprovode.
Čak 69% zaposlenih kaže da njihove firme „pričaju o brizi“, dok samo 11% tvrdi da ta briga zaista postoji i oseća se u svakodnevnom radu.

Najčešći oblici carewashinga su:

kampanje o mentalnom zdravlju, ali uz prekovremeni rad,

fleksibilnost samo “na papiru”,

promotivne inicijative o jednakosti bez stvarnih promena.

Rezultat takve prakse je pad poverenja u HR i menadžment, kao i osećaj da kompanije koriste teme brige o zaposlenima kao deo employer brendinga, a ne stvarne kulture.
Zaposleni, kako pokazuje istraživanje, vrlo jasno prepoznaju razliku između marketinga i stvarne podrške, pa će kredibilitet biti ključna valuta narednih godina.

Ovi rezultati jasno pokazuju da se domaće tržište rada nalazi između dva sveta - tradicionalnog, koji još uvek meri prisustvo i sate, i novog, koji vrednuje poverenje, fleksibilnost i wellbeing.
Kompanije koje na vreme prepoznaju ovu promenu, biće one koje će sutra uspeti da zadrže i inspirišu svoje ljude.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane