Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini

Negotinska Krajina
Foto: ZA Medija
Srpska ekonomija

U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ. Kroz javni poziv ukupno je odobreno 39 projekata, a predviđeni budžet je oko pola miliona evra.

Jedan od dobitnika bespovratnih sredstava, Dragan Nikolić, vlasnik je jedne je od najvećih građevina u kompleksu smedovačkih podruma izgrađenih oko 1921. godine. Kuća je sagrađena na dva sprata sa vinskim podrumom u donjem delu i velikom salom na spratu, koja će ubuduće služiti za različita okupljanja. Ovaj projekat doprineće lepšem izgledu celokupne okoline i očuvanju kompleksa smedovačkih vinskih podruma. "Krenuo sam sa radovima, kada se pojavila akcija evropskih fondova i GIZ-a koji su mi pomogli da ubrzam adaptaciju. Uradili smo krov i narednih dana treba da dođu majstori da počnu sa malterisanjem", kaže Nikolić.

Ivan Stojanović, koji je nasledio pivnicu sagrađenu krajem XIX veka u Rajačkim Pivnicama, planira da se, nakon rekonstrukcije, bavi turizmom. Pivnica je do sada služila kao porodična vikendica, a podrum bio zapušten i neupotrebljiv. Sada cela pivnica dobija novu namenu, da postane turistički smeštajni objekat.

"Podrum nije služio ničemu, vreme smo uglavnom provodili na spratu. Međutim, vremenom smo shvatili da to ima potencijala da bude turistički iskorišćeno, da možemo da mu promenimo namenu, kako bi u budućnosti ta pimnica postala samoodrživa, da počne sama da zarađuje novac", navodi Stojanović.

Verica Crnogorac iz Smedovca je sredstvima EU završila je obnovu kuće svojih roditelja, sagrađenu 1934. godine: "Urađena je adaptacija krova, kompletna fasada, dupli prozori sa žaluzinama, vrata...."

Turistički potencijal tri jedinstvena vinska sela i pivnica koje su proglašene kulturnim dobrom od velikog značaja i predložena za prijem na zvaničnu listu UNESCO-a, privlači sve veći broj posetilaca, što ljubitelja kvalitetnih autohtonih sorti vina, ljubitelja tradicionalne arhitekture, ali i na festivalima koje organizuju lokalna građanska udruženja, takođe uz podršku projekta. Pivnice se obnavljaju pod budnim okom republičkog i regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prema njihovim standardima i propisima. Zahvaljujući višegodišnjoj uspešnoj saradnji EU i GIZ sa Minstarstvom turizma i omladine i lokalnim samoupravama, projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam" nastoji da podigne kvalitet i raznovrsnost turističke ponude istočne Srbije, što će omogućiti veći finansijski i ekonomski potencijal turističkih delatnika, kao i stvaranje novih radnih mesta.

"Naš projekat je prepoznao šta Istočna Srbija i Donje Podunavlje nude i mi, koliko je to moguće, želimo da pružimo podršku i turističku i kulturnu ponudu podignemo na jedan viši nivo. Za nas je izuzetno bitna finansijska podrška iz fondova EU koju posredstvom javnih poziva za bespovratna sredstva pružamo seoskim turističkim domaćinstvima i malim turističkim radnicima, kao što je slučaj u Rajcu, Rogljevu i Smedovcu. Uz intervencije na kulturnim dobrima kao što su tvrđava Fetislam u Kladovu, zatim izgradnja Centra za posetioce na Feliks Romulijani i arheološkim radovima u kompleksu tvrđave Golubac, ovom regionu želimo da pomognemo da postane bitna turistička destinacija i još atraktivnija za domaće i strane posetioce", ističe Aleksander Bec iz GIZ, vođa projekta „EU za kulturno nasleđe i turizam“.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane