Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

SRBIJA U REGIONALNOJ UTAKMICI

Piše: Mitko Arnaudov

Ako analiziramo trgovinsku razmenu između Srbije i zemalja u njenom neposrednom susedstvu, uočićemo veoma povoljne statističke rezultate na račun srpske privrede. Da li će se takav, moglo bi se reći pozitivan trend nastaviti u procesu pristupanja Evropskoj uniji, umnogome zavisi i od aktuelnih političkih i bezbednosnih kretanja u regionu.

Trgovinska razmena Srbije sa njenim susedima na tzv. prostoru bivše Jugoslavije, na koji se odnosi politički iskovan termin Zapadni Balkan, svedoči da je srpska privreda snažnija u odnosu na privrede drugih zemalja u pomenutom regionu. Robna razmena između Srbije i Albanije u 2016. godini dostigla je ukupnu vrednost od 120,7 miliona evra. U odnosu na 2015. godinu, zabeleženo je uvećanje trgovinske razmene, prema podacima državnih organa, od 9,91 procenat. Od ukupne vrednosti ove razmene Srbija je na tržištu Albanije plasirala svoju robu u vrednosti od čak 93,5 miliona evra, dok je albanski uvoz u Srbiju znatno manji, odnosno 27,5 miliona evra. Ipak, albanski uvoz na srpskom tržištu beleži drastičan rast, od 50,8%, u odnosu na 2015. godinu. Na godišnjem nivou, Srbija u procesu trgovinske razmene sa Albanijom upisuje suficit od 66,3 miliona evra.

Kad je reč o trgovini na liniji Beograd–Podgorica, situacija je još povoljnija za sprsku privredu. U ukupno ostvarenom izvozu Srbije, Crna Gora se nalazi na visokom 6. mestu. Ukupna robna razmena u 2016. godina bila je 709,8 miliona evra, što je za 6,2% više u odnosu na 2015. godinu. Proizvodi koje su srpski privrednici isporučili tržištu Crne Gore bili su u vrednosti od 651,5 miliona evra, dok uvoz Crne Gore na srpskom tržištu vredi samo 58,3 miliona. Ove brojke nam pokazuju da je Crna Gora jedan od ključnih trgovinskih partnera Srbije, a najbolji dokaz za to je suficit koji je Srbija ostvarila u 2016, od 593,2 miliona evra. Najveći procenat proizvoda koji je Srbija plasirala na crnogorskom tržištu potiču iz automobilske industrije.

Trgovina s Bosnom i Hercegovinom beleži još bolje rezultate za ukupnu srpsku privredu. Republika Srbija ima najveću vrednost razmene robe sa ovim susedom. U 2016. godini ukupna trgovinska razmena je dostigla vrednost od 1.524,6 miliona evra, odnosno više od jednu i po milijardu. Od ukupne vrednosti na strani srpskog izvoza je 1,118,6 miliona evra, skoro jedna milijarda i dvesta miliona, dok je uvoz BiH na tržištu Srbije 406 miliona evra. Trgovinska razmena između Srbije i BiH upisuje suficit na srpskoj strani od 712,6 miliona.

U Republici Makedoniji Srbija takođe beleži skoro tri puta veći izvoz u odnosu na uvoz makedonskih proizvoda. Ukupna robna razmena u 2016. godini između ove dve države bila je 726,5 miliona evra i uočen je pozitivan trend, odnosno uvećanje od 10,88%, za razliku od 2015. godine. Makedonska država je na istaknutom sedmom mestu na listi ukupno ostvarenog izvoza Srbije, koja je u 2016. godini plasirala svoju robu na makedonskom tržištu u iznosu od 534,4 miliona evra, dok su, sa druge strane, makedonski proizvodi koji su pronašli svoje mesto na srpskom tržištu u 2016. godini ukupno vredeli 192,1 milion evra. Suficit Srbije znatno je manji ako ga uporedimo sa suficitom koji ostvaruje u trgovinskim odnosima sa Crnom Gorom i BiH, no ipak, obračunava se na preko 300 miliona evra.

Ostali naslovi

Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća
Deficit zanatlija
Srpska ekonomija
Po podacima sajta Poslovi Infostud, 2024. godinu obeležila je stabilnost na tržištu rada u Srbiji, sa ukupno objavljenih 73.732 oglasa za posao, što je za svega 0.7% više nego u 2023. godini. Ovaj blagi rast ukazuje na odsustvo velikih promena, ali i na kontinuitet u potražnji za radnicima
E-fakture kao alat modernizacije srpske privrede
Srpska ekonomija
Nove funkcionalnosti Sistema elektronskih faktura (SEF) imaju značajan potencijal da pomognu modernizaciju poreskog sistema u Srbiji. Razvoj SEF-a ne samo da pojednostavljuje poslovanje privrede, već i doprinosi transparentnijem i efikasnijem upravljanju fiskalnih tokova
Sve sofisticiranije praznične prevare
Srpska ekonomija
Kako se približavaju novogodišnji praznici, podsećamo vas da to nije vreme samo za magiju i slavlje, već i idealna prilika za prevarante da zloupotrebe prazničnu jurnjavu za poklonima i dobrim ponudama. Usred sjaja proslava kraja godine, identifikovano je nekoliko istaknutih prevara koje ciljaju potrošače u različitim regionima i na različitim jezicima
Društvo u Srbiji i dalje pretežno patrijarhalno
Srpska ekonomija
„Čak 48% svetske migrantske populacije čine žene. One imaju ograničen pristup zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj pomoći, često su nezaštićene od nasilja i izložene riziku seksualne i radne eksploatacije, kao i trgovini ljudima“, navela je Jovana Stamenković iz GIZ na otvaranju događaja „Izazovi i prilike u migracijama: perspektiva rodne ravnopravnosti“
Radnicima prilikom odabira posla najvažnija visina plate
Srpska ekonomija
Visina plate ostaje najvažniji faktor za odabir posla u Srbiji,a za čak 66% ona je presudan kriterijum. Ipak, dobri međuljudski odnosi su i dalje izuzetno važni, jer ihkao predusne prilikom odabira poslodavaca navodi više od polovine ispitanika (61%). Na trećem mestu nalazi se mogućnost učenja i napredovanja, koja je važna za više od trećine ispitanika
Šta spaja Rokfelere, Milenu Dravić, Moma Kapora i Cuneta Gojkovića?
Srpska ekonomija
Od trenutka kada se u svom punom sjaju i raskoši predstavio Beogradu 1912. godine, hotel Bristol, arhitektonsko remek-delo ingenioznog Nikole Nestorovića, stekao je status centra mondenskog života u srpskoj prestonici. Podignut je u srcu Savamale