Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

JAČI DOLAR – VEĆI SRPSKI JAVNI DUG

Piše: Sanja Radinović

Za nešto više od dve godine, od novembra 2014, dolar je ojačao za 19,3 odsto i dostigao vrednost koja nije viđena još od 2003. Najnoviji rast američke valute od pre mesec i po dana ponovo je uznemirio i premijera Aleksandra Vučića, i to zbog činjenice da dolarski dug čini čak 33 odsto javnog duga Srbije, što je nešto više od oko osam milijardi evra! U prevodu, svako jačanje američke valute automatski povećava ukupno zaduženje naše zemlje i otežava život građanima Srbije!

Prelivanja odluka iz institucija udaljenih od Srbije više od 7.600 kilometara postali su svesni u Nemanjinoj 11 brzinom munje, i to nisu krili. Premijer se prvi put javno požalio još krajem 2015, ocenivši da bi odluka Američkih federalnih rezervi o podizanju kamatnih stopa, pa samim tim i jačanje dolara, mogla da pogodi Srbiju, a svaki rast dolara da nam poveća javni dug. Tako i bi. Zbog jačanja dolara i američkih odluka, javni dug Srbije poslednji put je povećan za čak 180 miliona evra krajem 2016. godine, i to samo u jednom danu.

Dolar je prema dinaru i evru počeo da jača u novembru 2014. godine. Tada je jedan evro vredeo 120,9 dinara, a jedan dolar 96,8 dinara. Već u martu 2015, dakle samo šest meseci kasnije, dolar je ojačao dodatnih 11 procenata i dostigao do tada maksimalnu vrednost od 111,4 dinara. Narednih godinu i po dana američka valuta se relativno “primirila”, da bi krajem 2016. ponovo pokolebala svetsko i evropsko trzište valuta i vinula se na novi istorijski maksimum od čak 118 dinara. Vrednost jednog dolara praktično se izjednačila s jednim evrom!

Ekonomista Mahmut Bušatlija objašnjava za Srpsku ekonomiju da je velika greška za Srbiju ukoliko se zadužuje izdajući obveznice denomirane u evrima, koje kasnije prodaje u dolarima.

– To se očigledno događa. Posledica je preuzimanje valutnog rizika, a na takvu činjenicu se ne može uticati. Tako se ne štiti interes države i loše se barata državnim dugom – ocenio je Bušatlija, dodajući da bi za Srbiju bilo najbolje da se zadužuje, ako to već mora, u valutama koje najviše koristi, a to je, pored dinara, i evropska valuta.

Jači dolar u odnosu na evro i dinar država, dakle, oseća preko duga, ali trpe i građani Srbije, jer je to udar na njihov džep. Tehnika koja dolazi iz SAD, kao i knjige, odeća, obuća i igrice, s jačanjem dolara poskupljuju i u našoj zemlji, i to za onoliko koliko je dolar ojačao. Obično poskupe i proizvodi kojima se trguje u toj valuti, recimo, energenti. S druge strane, korist od jačanja američke valute imaju samo dolarske štediše. U našoj zemlji u pitanju je, međutim, samo nekolicina Srba, koji, ako dolare u momentu njihovog jačanja pretvore u evre, dobiju više novca.

Ostali naslovi

Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća
Deficit zanatlija
Srpska ekonomija
Po podacima sajta Poslovi Infostud, 2024. godinu obeležila je stabilnost na tržištu rada u Srbiji, sa ukupno objavljenih 73.732 oglasa za posao, što je za svega 0.7% više nego u 2023. godini. Ovaj blagi rast ukazuje na odsustvo velikih promena, ali i na kontinuitet u potražnji za radnicima
E-fakture kao alat modernizacije srpske privrede
Srpska ekonomija
Nove funkcionalnosti Sistema elektronskih faktura (SEF) imaju značajan potencijal da pomognu modernizaciju poreskog sistema u Srbiji. Razvoj SEF-a ne samo da pojednostavljuje poslovanje privrede, već i doprinosi transparentnijem i efikasnijem upravljanju fiskalnih tokova
Sve sofisticiranije praznične prevare
Srpska ekonomija
Kako se približavaju novogodišnji praznici, podsećamo vas da to nije vreme samo za magiju i slavlje, već i idealna prilika za prevarante da zloupotrebe prazničnu jurnjavu za poklonima i dobrim ponudama. Usred sjaja proslava kraja godine, identifikovano je nekoliko istaknutih prevara koje ciljaju potrošače u različitim regionima i na različitim jezicima
Društvo u Srbiji i dalje pretežno patrijarhalno
Srpska ekonomija
„Čak 48% svetske migrantske populacije čine žene. One imaju ograničen pristup zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj pomoći, često su nezaštićene od nasilja i izložene riziku seksualne i radne eksploatacije, kao i trgovini ljudima“, navela je Jovana Stamenković iz GIZ na otvaranju događaja „Izazovi i prilike u migracijama: perspektiva rodne ravnopravnosti“
Radnicima prilikom odabira posla najvažnija visina plate
Srpska ekonomija
Visina plate ostaje najvažniji faktor za odabir posla u Srbiji,a za čak 66% ona je presudan kriterijum. Ipak, dobri međuljudski odnosi su i dalje izuzetno važni, jer ihkao predusne prilikom odabira poslodavaca navodi više od polovine ispitanika (61%). Na trećem mestu nalazi se mogućnost učenja i napredovanja, koja je važna za više od trećine ispitanika
Šta spaja Rokfelere, Milenu Dravić, Moma Kapora i Cuneta Gojkovića?
Srpska ekonomija
Od trenutka kada se u svom punom sjaju i raskoši predstavio Beogradu 1912. godine, hotel Bristol, arhitektonsko remek-delo ingenioznog Nikole Nestorovića, stekao je status centra mondenskog života u srpskoj prestonici. Podignut je u srcu Savamale