Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mustafa Jusufspahić: SRPSKI KOLAČ NA BOGATOM HALAL TRŽIŠTU

Mustafa Jusufspahić, generalni direktor Agencije za sertifikaciju halal proizvoda
Foto: Oksana Toskić
Piše: Dragan Milivojević

Tržište halal industrije teško je 415 milijardi dolara i ima 1,8 milijardi potrošača, kolika je trenutno, prema nekim procenama, muslimanska populacija. Na ove podatke, iznete na poslednjem Briselskom forumu, ukazuje u razgovoru za Srpsku ekonomiju generalni direktor Agencije za sertifikaciju halal proizvoda Srbije Mustafa Jusufspahić.

– U Evropi ne postoji halal hub industrijska zona i Srbija bi mogla da napravi pionirski iskorak i privredni bum, kao što je to učinjeno sedamdesetih godina prošlog veka, kad smo jedini na kontinentu imali Halal sertifikat. On je tadašnjem spoljnotrgovinskom gigantu “Geneksu” omogućio izvoz na desetine hiljada tona mesa u islamske zemlje. U današnoj Evropi proizvode s Halal sertifikatom više koriste nemuslimani nego muslimani, što govori ne samo o kvalitetu već i mogućnostima koje bi se otvorile za srpsku privredu – kaže Jusufspahić.

Uz analizu potencijala i propuštenih šansi u halal industriji Srbije, Jusufspahić ukazuje na “anegdotalni” nastup susedne Hrvatske na vodećem svetskom sajmu halal proizvoda u Kuala Lumpuru, gde se predstavila kao islamska zemlja, te činjenicu da zemlje poput Japana i Južne Koreje prednjače u prihvatanju halal proizvoda u njihovim restoranima i hotelima kako bi privukle što više turista iz muslimanskih zemalja.

– Srbija ima zemlju koja vapi da se iskoristi. Jednom prilikom, a reč je o vremenu zaoštravanja odnosa između Moskve i Ankare zbog obaranja ruskog aviona, propuštena je velika šansa da se halal industrija u Turskoj, zasnovana na ruskim klijentima, prebaci u Srbiju. Kad je reč o tome, naši vajni struč- njaci spavaju – kaže Jusufspahić i podseća na pionirski poduhvat njegovog oca, muftije beogradskog Hamdije Jusufspahića, koji je pre više od četiri decenije ustanovio prvi Halal sertifikat na kontinentu, i to upravo ovde, u Beogradu.

Za Bosnu i Hercegovinu u doba SFRJ to nije bilo interesantno, a tadašnji dugogodišnji muftija beogradski u Halal sertifikatu je prepoznao potencijal. – Islamskoj zajednici s mojim ocem na čelu obratili su se tadašnji direktori “Geneksa” iskazujući želju da izvoze meso u Irak i Iran.

- Tražili su sertifikat i potvrdu od mog oca kao muftije da je to zaklano u skladu s verskim propisima. Onda smo obučili naše auditore, koji su mahom bili hodže. Oni su kontrolisali i izveštavali koliko je i gde stoke zaklano. Halal sertifikat nije postojao u Evropi, pa smo klali stoku za Italijane, a oni su uspostavili tzv. milanski rez. Naš sertifikat je u islamskom svetu bio prepoznat, a u zemlji smo pokrivali sve, od Murske Sobote do makedonskih klanica. Meso je išlo za Jordan, UAE, Irak, Iran, Egipat, celi islamski svet, a količine koje smo tada preko “Geneksa” izvozili sada možemo samo da sanjamo – konstatuje Jusufspahić.

Šta učiniti da se ne sanja, već posluje, i to ne samo sa zemljama Azije i severne Afrike nego i na evropskom kontinentu, gde sada ima 54 miliona muslimana i na kome je sa severnoameričkim tržištem promet halal industrije oko 48 milijardi dolara. I Jusufspahić, kao i mnogi, govori prvenstveno o neophodnosti obnove stočnog fonda.

– Ogromni prostori, i to samo na Pešteru, stoje neiskorišćeni. Treba pozvati investitore da tu plasiraju svoj kapital, kao i u klanice koje bi radile po halal standardima. Treba uložiti i u puteve. Država mora da prepozna dobit koja se meri milionima dolara, a o tome već godinama govorim ministrima i u privrednim komorama. Ako pogledamo samo naše stanovniš- tvo, i tu je na stotine miliona dolara neiskorišćeno. Jer, činjenica je da je kod nas 600.000 stanovnika muslimanske veroispovesti, samo u Beogradu 200.000, koji, kao što je slučaj i u svetu, prihvataju i “Mekdonalds”, ali da je jedino sa Halal sertifikatom hrana zdrava – objašnjava Jusufspahić.

Činjenica je i da je hrana s halal oznakom ipak našla konzumente i širom srpskog tržišta, ali, prema oceni našeg sagovornika, to još uvek nije na putu mejnstrima, nije ušla na ono što bismo nazvali auto-putem tržišta.

– To kažem budući da nemamo ove proizvode u diskontima i kornerima, niti je takvo tržište izgrađeno u celoj Evropi, u celom zapadnom svetu. I kod nas treba da postoji isto za organsku, posnu, košer i halal hranu – kaže Jusufspahić. 

Ostali naslovi

Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća
Deficit zanatlija
Srpska ekonomija
Po podacima sajta Poslovi Infostud, 2024. godinu obeležila je stabilnost na tržištu rada u Srbiji, sa ukupno objavljenih 73.732 oglasa za posao, što je za svega 0.7% više nego u 2023. godini. Ovaj blagi rast ukazuje na odsustvo velikih promena, ali i na kontinuitet u potražnji za radnicima
E-fakture kao alat modernizacije srpske privrede
Srpska ekonomija
Nove funkcionalnosti Sistema elektronskih faktura (SEF) imaju značajan potencijal da pomognu modernizaciju poreskog sistema u Srbiji. Razvoj SEF-a ne samo da pojednostavljuje poslovanje privrede, već i doprinosi transparentnijem i efikasnijem upravljanju fiskalnih tokova
Sve sofisticiranije praznične prevare
Srpska ekonomija
Kako se približavaju novogodišnji praznici, podsećamo vas da to nije vreme samo za magiju i slavlje, već i idealna prilika za prevarante da zloupotrebe prazničnu jurnjavu za poklonima i dobrim ponudama. Usred sjaja proslava kraja godine, identifikovano je nekoliko istaknutih prevara koje ciljaju potrošače u različitim regionima i na različitim jezicima
Društvo u Srbiji i dalje pretežno patrijarhalno
Srpska ekonomija
„Čak 48% svetske migrantske populacije čine žene. One imaju ograničen pristup zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj pomoći, često su nezaštićene od nasilja i izložene riziku seksualne i radne eksploatacije, kao i trgovini ljudima“, navela je Jovana Stamenković iz GIZ na otvaranju događaja „Izazovi i prilike u migracijama: perspektiva rodne ravnopravnosti“
Radnicima prilikom odabira posla najvažnija visina plate
Srpska ekonomija
Visina plate ostaje najvažniji faktor za odabir posla u Srbiji,a za čak 66% ona je presudan kriterijum. Ipak, dobri međuljudski odnosi su i dalje izuzetno važni, jer ihkao predusne prilikom odabira poslodavaca navodi više od polovine ispitanika (61%). Na trećem mestu nalazi se mogućnost učenja i napredovanja, koja je važna za više od trećine ispitanika
Šta spaja Rokfelere, Milenu Dravić, Moma Kapora i Cuneta Gojkovića?
Srpska ekonomija
Od trenutka kada se u svom punom sjaju i raskoši predstavio Beogradu 1912. godine, hotel Bristol, arhitektonsko remek-delo ingenioznog Nikole Nestorovića, stekao je status centra mondenskog života u srpskoj prestonici. Podignut je u srcu Savamale