Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na tržištu nepokretnosti obavljeno 35.939 kupoprodaja

Kretanje tržišta nepokretnosti u Srbiji u II kvartalu 2022. godine
Srpska ekonomija

Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine iznosio je 2 milijarde evra, što predstavlja povećanje od 27,5% u odnosu na isti kvartal 2021. godine.

Ukupan broj kupoprodaja na tržištu nepokretnosti u drugom kvartalu 2022. godine u Republici Srbiji bio je 35.939, što je za 1%  više nego u drugom kvartalu 2021. godine. U drugom kvartalu 2022. godine u odnosu na drugi kvartal 2021. godine zabeležen je rast broja kupoprodaja u Novom Sadu za 83 ugovora (2,7%), Gradu Beogradu za 398 ugovora (4,4%), i  Kragujevcu za 51 ugovora (7,4%), dok je u  Gradu Nišu zabeleženo smanjenje za 7 ugovora (0,7%), objavio je Republički geodetski zavod.

Gde se najviše trgovalo?

Najveći broj sklopljenih kupoprodajnih ugovora u drugom kvartalu 2022. godine dostavljenih od strane javnih beležnika je na području Osnovnog suda u Novom Sadu – 3817 sa obimom novčanih sredstava od oko 265 miliona evra.

Najveći obim novčanih sredstava uloženih u nepokretnosti je na teritoriji Prvog osnovnog suda u Beogradu od blizu 577 miliona evra sa oko 3.686 kupoprodajnih ugovora dostavljenih od strane javnih beležnika. 

Na području ostalih sudova u Republici Srbiji sklopljeno je ukupno oko 32.100 kupoprodajnih ugovora, a ukupan obim novčanih sredstava iznosio je blizu 1.4 milijarde evra.

Učinak najuspešnijeg javnog beležnika

Javni beležnik sa najvećim brojem dostavljenih kupoprodajnih ugovora sklopljenih u drugom kvartalu 2022. godine je sa teritorije Prvog osnovnog suda u Beogradu i dostavio je 670 kupoprodajnih ugovora u ukupanom obimu novčanih sredstava od 109.6 miliona evra.

U drugom kvartalu 2022. najveći udeo u ukupnim novčanim sredstvima u prometu nepokretnosti u Republici Srbiji imao je promet stanova u iznosu od 1.09  milijardi evra, od čega je u Gradu Beogradu za stanove je izdvojeno 712 miliona evra. Učešće stanova u ukupnoj količini novca na tržištu u drugom kvartalu 2022. godine bilo je 55,5%, što je na približno istom nivou kao u drugom kvartalu 2021. godine.

Za stambene objekte (kuće, vikendice i stambene zgrade) izdvojeno je 183,9 miliona evra (9%), za građevinsko zemljište 172,5 miliona evra (9%), za poslovne prostore 105,8 miliona evra (5%), za poljoprivredno zemljište 53,2 miliona evra (3%) i dr. 

Kako se plaćalo?

Na osnovu prikupljenih podataka iz kupoprodajnih ugovora, u drugom kvartalu 2022. godine 12% nepokretnosti je plaćeno iz kreditnih sredstava, što je za 3% manje u poređenju sa drugim kvartalom 2021. godine. 

Iz kredita se najčešće plaćaju stanovi. U drugom kvartalu 2022. godine 27% stanova u Republici Srbiji je plaćeno kreditnim sredstvima, što je za 8% manje u poređenju sa drugim kvartalom 2021. godine.

Stan za koji je izdvojeno najviše novca u drugom kvartalu 2022. godine je stan u novogradnji u iznosu od 1.387.888 evra, površine je 163 m2 i nalazi se na lokaciji Beograd na vodi. 
Najskuplji kvadrat stana u Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine prometovan je na lokaciji Beograd na vodi, na opštini Savski venac, i koštao je 9.545 evra po metru kvadratnom, površine je 97 m2 i to je stan u novogradnji.

Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu za 2.900.000 evra. 

Najskuplji kvadrat poslovnog prostora prometovan je na beogradskoj opštini Stari grad za 12.240 evra, površine 29 m2, a najviša ugovorna cena poslovnog prostora od 10.200.000 evra ostvarena je na Paliluli, površine 3.183 m2. 

Najskuplje garažno mesto po ceni od 42.000 evra prometovano je na Kopaoniku.  

Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta prometovan je u Kaću (Južnobački okrug) u po ceni od 40 evra/m2 za parcelu površine 52 ara. 

Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine prometovano je u opštini Ruma (Pavlovci) po ceni od 1.000.000 evra za 5.66 hektara.

Ostali naslovi

Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite
Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima
Srpska ekonomija
Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici
Rekonstrukcije odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića
Srpska ekonomija
Istorijski muzej Srbije obogatio je izložbu „Čekajući stalnu postavku” rekonstrukcijama odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića. Rekonstrukcije odeždi je u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa timom saradnika
Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora