Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Najbolji rezultati u oblasti društvene odgovornosti i brige o zaposlenima

Istraživanje Američke privredne komore o nivou ESG zrelosti poslovnog sektora u Srbiji
Srpska ekonomija

Istraživanje koje je sprovela Američka privredna komora u Srbiji u saradnji sa konsultantskom kompanijom EY, pod nazivom „Uvidi o politikama i aktivnostima kompanija u oblasti ESG-a i održivosti“, otkriva ključne trendove i izazove s kojima se kompanije u Srbiji suočavaju u implementaciji ESG (Environmental, Social, Governance) praksi.

„Istraživanje je sprovedeno kroz dva odvojena, ali komplementarna dela – ispitivanje vizure strateškog tj. najvišeg menadžmenta iz 155 kompanija članica AmCham-a, kao i uvide ekspertskog nivoa iz 70 kompanija članica o konkretnim politikama i aktivnostima kompanija u oblasti zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja koje primenjuju. Time smo želeli da obezbedimo sveobuhvatan pregled trenutnog stanja i strateških pravaca razvoja u oblasti ESG-a, ali i da ispitamo glavne mogućnosti za dalja unapređenja,“ rekla je Amalija Pavić, zamenica direktora AmCham-a.

Na konferenciji pod nazivom „REsponsible BuSiness DialoGue“, koja je okupila predstavnike poslovne zajednice, lokalne i međunarodne eksperte i organizacije civilnog društva, istaknuto je da su velike kompanije te koje su predvodnici promena u oblasti održivog poslovanja, postavljajući standarde i služeći kao primer i podrška malim i srednjim preduzećima da prihvate principe održivosti i integrišu ESG standarde u svoje poslovanje. „Istraživanje pokazuje da kompanije članice AmCham-a prepoznaju da primena ESG principa ne samo da poboljšava njihovu poziciju na tržištu i odnose sa kupcima, već i utiče na izbor poslodavca, jer zaposleni sve više obraćaju pažnju na ovu temu prilikom odlučivanja o zaposlenju. ESG postaje ne samo etički imperativ, već i strateška prilika za uspeh na tržištu“, istakao je Stefan Lazarević, predsednik Američke privredne komore.

Konferencija je pružila uvid u najnovije globalne i EU politike, trendove i inovacije u praksi održivosti. Poseban fokus bio je na zaštiti prirodnih resursa kroz investicije privatnog sektora, uz primere dobre prakse organizacija poput The Nature Conservancy (TNC), CreditNature iz Velike Britanije. Diskutovano je o inicijativama privatnih ulaganja kompanija u zaštitu vodenih resursa, biodiverziteta, obnovu ekosistema, kao i razvoju novih mehanizama finansiranja koji se u svetu koriste.

Pored toga, učesnici su imali priliku da čuju o različitim scenarijima klimatskih promena od strane profesora Vladimira Đorđevića sa Fizičkog fakulteta, strategijama zaštite biodiverziteta od strane Nataše Kalauz direktorke WWF Adria, najnovijim dešavanjima u Evropskoj uniji kada je reč o razvoju regulative u oblasti održivosti, kakva je budućnost zelenog finansiranja i investicija zasnovanih na prirodi, kao i o primerima kompanija koje ulažu u inovacije u oblasti održivosti.

U okviru konferencije, organizovan je Sajam održivih rešenja, čiji je cilj povezivanje inovatora i pružaoca održivih rešenja iz sektora malih i srednjih preduzeća, kao i startapova, sa kompanijama članicama AmCham-a koje su u potrazi za konkretnim i inovativnim rešenjima za unapređenje svojih poslovnih praksi u skladu sa ESG principima.

Nalazi istraživanja

Razlozi zbog kojih se kompanije bave ESG temama - Sticanje konkurentske prednosti i jačanje odnosa sa kupcima prepoznati su kao dva ključna razloga za sprovođenje ESG aktivnosti, za čime sledi jačanje odnosa sa zaposlenima.

Najznačajnije preporuke za povećanje efikasnosti politika ESG-a se razlikuju zavisno od toga da li je pitanje postavljeno ESG menadžerima i top menadžerima, ali vode istom cilju. Top menadžeri se fokusiraju na implementaciju jasnih internih ESG politika i procedura i povećanje budžetskih sredstava za sprovođenje ESG programa i aktivnosti. Sa druge strane, preporuke ESG menadžera se fokusiraju na sistemsko prepoznavanje ESG ciljeva u svim sektorima rada kompanije, veće ulaganje u edukaciju svih zaposlenih, bolja saradnja između različitih sektora unutar kompanije na ESG aktivnostima, ali i jasnija artikulacija ESG ciljeva za zaposlene.

Fokus na edukaciju je primetan i kada se analiziraju konkretni planovi za narednu godinu - oko 71% ispitanih kompanija planira ulaganje u obuke i edukaciju zaposlenih, sa fokusom na razumevanje ESG regulativa, standarda i izveštavanja, upoznavanje sa najboljim globalnim praksama i razvoj lidera u ESG temama.

Ključne teme i izazovi - stavovi ESG i top menadžera oko prioritetnih tema u domenu ESG-a u narednih 12 meseci se razlikuju. Dok kod ESG menadžera preovlađuju teme iz E komponente ESG-a – dekarbonizacija, povećanje utroška zelene energije i upravljanje otpadom, top menadžeri prednost daju temama iz S komponente – veće uključivanje i zadovoljstvo zaposlenih, politike raznolikosti, jednakosti i inkluzije, kao i bezbednost i zdravlje na radu. Sa druge strane, izazovi su isti za sve i nalaze se u E komponenti - smanjenje GHG emisija, povećanje udela obnovljivih izvora energije i upravljanje otpadom.

Zaštita životne sredine - Od ispitanih kompanija, njih 35 je postavilo ciljeve za dostizanje „net-zero“ emisije, od čega polovina taj cilj treba da ispuni već do 2030. godine. Najpopularnije mere su svakako u povećanju korišćenja obnovljivih izvora energije, primeni energetski efikasnih tehnologija i efikasnom upravljanju otpadom, ali većina ispitanika navodi da se suočavaju sa izazovima u implementaciji ovih mera u praksi. Pored nedovoljno podsticajnog regulatornog okvira (poput izostanka dosledne primene principa „zagađivač plaća“ u sistemu ekoloških naknada), ograničenih dostupnih izvora obnovljive energije, kao i reciklažnih kapaciteta, ograničena vidljivost i kontrola nad emisijama u lancu snabdevanja je jedan najvećih izazova na koji kompanije signaliziraju.

Društvena odgovornost i briga o zaposlenima - kompanije AmCham-a pokazuju visok nivo posvećenosti inkluziji, rodnoj ravnopravnosti i brizi o zaposlenima. O posvećenosti kompanija politikama inkluzivnosti govori i činjenica da je u preko 40% kompanija članica uspostavljen rodni paritet u najvišim upravljačkim strukturama (ili čak premašen u korist žena), dok u preko 80% kompanija učešće žena u upravljačkim strukturama nije ispod 1/3.

Korporativno upravljanje - Preko 80% ispitanika implementira ključne politike korporativnog upravljanja, posebno one koje se odnose na etičko ponašanje, borbu protiv korupcije, zaštitu uzbunjivača i privatnost podataka, i to iznad nivoa koji nalažu lokalni zakoni.

Odgovornost lanca dobavljača je jedan od najvećih izazova kada je reč o sve tri komponente ESG-a. Među glavnim problemima koje su kompanije identifikovale, posebno se izdvaja ograničena vidljivost i kontrola nad emisijama u lancu snabdevanja, kao i teškoće u praćenju i implementaciji društveno odgovornih i upravljačkih praksi u ovom kontekstu.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa