Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Centar za obuku pilota

Kratak istorijat Vazduhoplovne akademije
Srpska ekonomija

Vazduhoplovna akademija kao Nacionalni vazduhoplovni trening centar u svom sastavu ima srednju stručnu vazduhoplovnu školu, visoku školu strukovnih studija i eksternu nastavnu bazu u Vršcu.

Pre tačno jednog veka, 22. septembra 1924. godine, počela je nastava u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu, u zgradi koju je projektovao slavni arhitekta Josif Bukavac, osnivač, profesor i direktor škole sve do 1940. godine. Od tog dana pa sve do danas, u zgradi u Bulevaru vojvode Bojovića pisana je istorija srpske prosvete, industrije i srpskog vazduhoplovstva. Od 1930. škola beleži i prvu saradnju sa Ministarstvom vojske i mornarice kroz školovanje kadrova za potrebe vojske Kraljevine Jugoslavije, a potom i osnivanje jedriličarskog kluba, kao posebnog mesnog odbora Kraljevskog Aero-kluba „Naša krila” i Jedriličarske grupe „Ikar“.

Tokom Drugog svetskog rata zgrada na Dorćolu je oštećena, ali je škola nastavila sa radom na drugim lokacijama. Preko 130 učenika i profesora izgubilo je živote, a njih devet proglašeno je narodnim herojima.

Nakon rata, Vršac, u kom je 1925. godine formiran prvi aero-klub „Naša krila”, postaje centar za obuku pilota jedriličara, a 1947. prelazi u nadležnost Civilnih vazduhoplovnih vlasti Jugoslavije, dok se iste godine u školi u Beogradu formira Vazduhoplovni odsek. Potom 1954. godine, u Vršcu nastaje Državni vazduhoplovni centar kada se pilotima-jedriličarima pridružuju padobranci, piloti vazduhoplova i modelari. Od 1972. do 2010. godine, pod upravom JAT-a, preko 2000 pilota iz gotovo svih krajeva sveta steklo je svoje pilotske dozvole u Vršcu, da bi 2010. Vazduhoplovni centar Vršac postao deo Kontrole letenja Srbije i Crne Gore SMATSA. Od te godine ponovo se u školi u Beogradu školuju kadrovi za potrebe Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane Vojske Srbije.

Decembra 2011. Vazduhoplovna akademija dobija sva potrebna ovlašćenja za sertifikaciju vazduhoplovno-tehničkog osoblja od strane Evropske agencije za bezbednost vazdušnog saobraćaja.

U istoriji škole, poput septembra 1924, datuma osnivanja, stoji i jednako važan datum, maj 2021, kada odlukom Vlade Republike Srbije Vazduhoplovna akademija preuzima Vazduhoplovni centar Vršac i kada se osniva Visoka škola strukovnih studija Vazduhoplovna akademija.

Ostali naslovi

Kako zadržati talente
Srpska ekonomija
Stavovi o generaciji Z na tržištu rada su podeljeni – neki ih vide kao izazovne, dok drugi prepoznaju njihov potencijal. Bez obzira na mišljenja, jasno je da ova generacija unosi nove zahteve i dinamiku u radno okruženje. Poznati po svojoj saradljivosti, pragmatičnosti i snalažljivosti, pripadnici generacije Z ubrzano postaju ključni deo radne snage, sa projekcijama da će uskoro činiti 30% zaposlenih
Centar za obuku pilota
Srpska ekonomija
Pre tačno jednog veka, 22. septembra 1924. godine, počela je nastava u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu. Vazduhoplovna akademija kao Nacionalni vazduhoplovni trening centar u svom sastavu ima srednju stručnu vazduhoplovnu školu, visoku školu strukovnih studija i eksternu nastavnu bazu u Vršcu
Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite
Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima
Srpska ekonomija
Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici
Rekonstrukcije odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića
Srpska ekonomija
Istorijski muzej Srbije obogatio je izložbu „Čekajući stalnu postavku” rekonstrukcijama odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića. Rekonstrukcije odeždi je u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa timom saradnika
Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca