Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dinarska štednja i dalje isplativija od devizne

Štednja stanovništva nastavila da raste uprkos pandemiji
Srpska ekonomija

Dinarska i devizna štednja stanovništva kontinuirano rastu dostižući rekordne nivoe, i pored neizvesnosti izazvane pandemijom. Zahvaljujući očuvanoj makroekonomskoj stabilnosti, čemu su doprinele blagovremeno donete mere Narodne banke Srbije i Vlade Republike Srbije s ciljem da se umanje negativne posledice krize, očuvano je poverenje stanovništva u domaću valutu i domaći finansijski sistem.

U prethodnih osam godina dinarska štednja je povećana preko pet puta (rast od čak 75,2 mlrd. dinara u odnosu na kraj 2012. godine) i krajem decembra 2020. godine premašila je 93 mlrd. dinara, saopšteno je iz Kabineta guvernera. Pri tome, preko polovine ukupnog rasta (42,9 mlrd. dinara) ostvareno je u poslednje tri godine, što potvrđuje da je makroekonomska stabilnost bila preduslov za sticanje i održavanje poverenja građana u domaću valutu.

I devizna štednja u istom periodu beleži rast, iako u procentualnom smislu nešto umereniji u poređenju sa dinarskom štednjom – porasla je za 38,2% u odnosu na kraj 2012. godine, odnosno sa 8,3 mlrd. evra (940,7 mlrd. dinara) s kraja 2012. godine povećana je na 11,4 mlrd. evra (1.344,6 mlrd. dinara) na kraju 2020. godine.

Konstantni rast dinarske i devizne štednje u drugoj polovini 2020. ostvaruje se u uslovima ponovnog širenja epidemije, kao i smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva, što dokazuje poverenje građana u bankarski sistem.

Očuvana makroekonomska stabilnost omogućila je da negativni efekti zdravstvene krize manje utiču na ekonomiju, te u takvim uslovima štednja nastavlja da kontinuirano raste. Inflacija je niska i stabilna sedmu godinu zaredom i u proseku se kreće ispod 2% (tačnije 1,9%), očuvana je vrednost dinara prema evru, devizne rezerve su visoke – krajem godine iznosile su 13,5 milijardi evra. Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima smanjeno je na najniži nivo od početka primene Strategije za rešavanje pitanja problematičnih kredita i u novembru 2020. godine iznosilo je 3,5% (smanjenje za više od 80% u odnosu na početak primene Strategije 2015. godine). Održanju makroekonomske stabilnosti u uslovima krize izazvane pandemijom višestruko su pomogle preventivne mere koje je Narodna banka Srbije, u saradnji s Vladom, blagovremeno preduzimala, radi obezbeđenja efikasnog funkcionisanja finansijskog tržišta, likvidnosti, povoljnijih uslova finansiranja, očuvanja kreditne aktivnosti i podrške privredi i stanovništvu. Sve ovo doprinelo je da, uprkos krizi, vodeće agencije zadrže kreditni rejting Srbije na korak od investicionog.

Najnovija analiza isplativosti štednje, urađena za period od decembra 2012. do decembra 2020. godine, još jednom pokazuje da je isplativije štedeti u dinarima. Na veću isplativost dinarske štednje uticali su:

monetarna i finansijska stabilnost u dužem periodu (pre svega, niska inflacija, stabilan devizni kurs, finansijska stabilnost i visok nivo deviznih rezervi);

relativno više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima;

povoljniji poreski tretman štednje u domaćoj valuti (kamata na dinarsku štednju se ne oporezuje, a kamata na štednju u evrima se oporezuje po stopi od 15%);

blagovremeno donete monetarne i fiskalne mere radi ublažavanja efekata krize izazvane pandemijom.

Ispitivanje isplativosti štednje oročene na godinu dana uz zanavljanje u periodu od osam godina potvrdilo je da bi štediša koji je štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja u decembru 2020. godine dobio preko 33.600 dinara (približno 300 evra) više od štediše koji je u istom periodu na deviznu štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa.

Oročavanjem štednje na godinu dana (bez zanavljanja), u poslednjih osam godina bilo je isplativije štedeti u dinarima, i to u čak 98% posmatranih godišnjih potperioda. Tako bi štediša koji je od decembra 2019. štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara dobio u decembru 2020. oko 1.900 dinara (16 evra) više od štediše koji bi u istom periodu oročio evre u protivvrednosti 100.000 dinara.

Za depozite oročene na tri meseca, dinarska štednja je bila isplativija od štednje u evrima u preko 86% posmatranih tromesečnih potperioda, a kod oročavanja štednje na dve godine dinarska štednja je bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja. Dakle, bez obzira na period oročavanja štednje (kratkoročno ili dugoročno), važi isti zaključak – u prethodnih osam godina bilo je isplativije štedeti u dinarima.

Narodna banka Srbije nastavlja s promovisanjem dinarske štednje sagledavanjem i isticanjem njene isplativosti, radi podsticanja celokupnog procesa dinarizacije, što je opredeljenje Narodne banke Srbije i u budućem periodu.

 

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem