Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials

Istraživanje
Foto: Stefan Danilović
Srpska ekonomija

Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima. Ako ste preuzeli ulogu vozača, onda ste preuzeli i obavezu da to uradite trezveni i trezni – alkohol i vožnja ne idu zajedno. Zato slavimo zero heroje – one koji prave nula kompromisa kada je u pitanju vožnja pod uticajem alkohola.

Ali, da li se svi toga jednako pridržavaju? Da li je jedna generacija odgovornija od druge?

Generacijski sudar

Generacija Z (rođeni između 1997. i 2012. godine) danas obuhvata tinejdžere, studente, ali i mlade odrasle osobe – neki već godinama poseduju vozačke dozvole i imaju iskustvo u saobraćaju. S druge strane, milenijalci (rođeni od 1981. do 1996. godine) danas imaju između 29 i 44 godine i pripadaju zrelijoj životnoj dobi, sa dužim vozačkim stažem.

Iako ih dele godine, ono što ih još više razlikuje jesu okolnosti u kojima su odrastali – od tehnologije do društvenih konteksta, koji su ih oblikovali. Milenijalci su svedočili prelasku iz analognog u digitalno doba, dok su „zederi“ prva potpuno digitalna generacija. Oni su odrasli uz društvene mreže, aplikacije i sveprisutnu povezanost, što ih je oblikovalo kao drugačije potrošače, radnike – ali i vozače. Primera radi, određena istraživanja u svetu pokazuju da pripadnici generacije Z u manjoj meri u odnosu na milenijalce poseduju vozačke dozvole. Iskustvo vožnje mnogi mladi posmatraju kao stres, umesto kao uživanje. Takođe, ta generacija u većoj meri je okrenuta održivim sistemima, odnosno javnom prevozu, te nema poriv za posedovanjem automobila.

Statistike često pokazuju da su mlađi vozači skloniji rizičnom ponašanju u saobraćaju – brža vožnja, korišćenje telefona, nedovoljno iskustva. Međutim, to nije pravilo. Svaka generacija ima svoje prednosti i izazove. Mladi možda brže usvajaju nova pravila i tehnologije, dok stariji vozači imaju više iskustva i razvijeniju rutinu.

S druge strane, usled više iskustva, milenijalci osećaju samopouzdanje, koje može biti varljivo, pa samim tim dovesti do pogrešnih procena u vožnji. Takođe, često veruju da su "dobri multitaskeri" – što vodi u nesvesne rizike.

Ipak, odgovornost nije pitanje generacije – ona je odluka koju svaki pojedinac mora da donese. Jer, dok debatujemo o razlikama između gen Z i milenijalaca, generacija alfa – deca rođena posle 2013. godine – već polako stasava. Za tren oka, oni će biti sledeći za volanom. A naš zadatak je jasan: da ih ličnim primerom naučimo šta znači biti odgovoran vozač.

Zato što prava odgovornost nije samo u tome da poznajemo pravila – već da ih poštujemo, svakog dana, na svakom metru puta. I to možemo učiniti veoma lako – izborom da baš mi budemo ZERO HERO.

Šta je tačno Zero Hero?

Kroz jedinstven koncept oličen u ideji da svi vozači treba da budu „ZERO HERO“, HEINEKEN Srbija raskrinkava varljiva uverenja koja se javljaju pod dejstvom alkohola i motiviše pojedince da postanu heroji sopstvenih odluka, ne sedajući za volan ukoliko su konzumirali alkohol.

Cilj ove jedinstvene inicijative jeste prepoznavanje svih vozača, koje zbog odgovornog ponašanja, možemo smatrati herojima. Ovaj koncept deo je kampanje o odgovornoj konzumaciji – „Kad ide tura, ne ide gas“.

HEINEKEN, kao jedan od lidera u društveno odgovornom poslovanju, ovu kampanju već četvrtu godinu zaredom sprovodi zajedno sa Auto-moto savezom Srbije.

A šta je sa sličnostima?

Uprkos navedenim razlikama, milenijalci i pripadnici generacije Z imaju i sličnosti. Jedna od njih jeste da vole da imaju mogućnost izbora, i dovoljno su radoznali da istraže najbolje opcije koje im se nude. Međutim, kada su vožnja i izlasci u pitanju, ne moraju da traže alternativu – izbor im je već omogućen, u vidu Heineken 0.0 bezalkoholnog piva, koje se savršeno uklapa u njihov životni stil.

Ostali naslovi

Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine
Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj