Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sedam saveta za finansijski pametan odmor

Kako da vam leto ne pojede budžet
Foto: Srpska ekonomija
Srpska ekonomija

Ranac je spreman, pasoš u džepu, karte na telefonu. Još samo da ne zaboravite najvažnije: da vam budžet ne iscuri brže nego krema za sunčanje. Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet.

Uz malo planiranja i nekoliko pametnih finansijskih navika, letnji odmor može da protekne bez stresa – i bez neprijatnih iznenađenja na računu po povratku.

1. Postavite budžet unapred – i držite ga se

Koliko ste spremni da potrošite na odmor? Napravite okvirni plan troškova (prevoz, smeštaj, ishrana, suveniri, ulaznice) i postavite realan limit. Približno odredite dnevni limit – tako nećete „prebrzo” potrošiti planirani iznos pre kraja odmora. Dobra vest: uz mobilne aplikacije ili jednostavne budžet planere, lako možete da pratite gde ide vaš novac i u svakom trenutku imate jasan pregled troškova.

2. Koristite kartice – sigurnije je i često isplativije

Plaćanje karticom je ne samo praktično, već i sigurnije od nošenja gotovine. Posebno ako koristite deviznu karticu u valuti zemlje u kojoj letujete – izbegavate dodatne provizije i imate veću kontrolu nad potrošnjom. Neke kartice čak nude pogodnosti kao što su popusti, putno osiguranje ili pristup lounge prostorijama na aerodromima – proverite sa svojom bankom šta vaša kartica nudi.

3. Uvek proverite kurs i naknade

Pre nego što upotrebite karticu u inostranstvu, informišite se o kursnim listama i eventualnim naknadama koje banka naplaćuje za međunarodne transakcije. Takođe, razmislite o korišćenju kartica koje nude dodatne benefite – poput cashback-a ili popusta prilikom onlajn rezervacija smeštaja putem platformi kao što su Booking.com ili Airbnb. Ovi mali bonusi mogu vam pomoći da uštedite i bolje isplanirate putne troškove.

4. Nemojte da nosite previše gotovine

U redu je imati nešto keša pri ruci, ali nošenje većih suma nije preporučljivo zbog rizika od krađe ili gubitka. Ako očekujete da će vam trebati gotovina, podignite je pre puta ili na bankomatu banke koja pripada istoj grupaciji kao vaša – tako izbegavate dodatne troškove i smanjujete rizik.

5. Pratite stanje na računu i čuvajte potvrde

Redovno proveravajte transakcije tokom putovanja. Ako nešto izgleda sumnjivo – odmah reagujte tako što ćete kontaktirati korisnički centar svoje banke i, ako je potrebno, blokirati karticu putem mobilne aplikacije ili internet bankarstva. Čuvajte račune i uvek imajte broj korisničkog centra banke pri ruci, za svaki slučaj. Aktivirajte notifikacije za svaku potrošnju – tako uvek znate gde je i kada „nestao” neki dinar (ili evro).

6. Ne koristite javni Wi-Fi za plaćanja

Kad plaćate onlajn u inostranstvu, koristite mobilni internet (ako imate odgovarajući roming paket kod svog operatera) ili bezbednu mrežu. Javni Wi-Fi može biti rizičan – posebno kada unosite podatke sa kartice. Ako baš morate da se povežete, koristite VPN i izbegavajte logovanje na bankovne naloge.

7. Obavestite banku da putujete na daleke destinacije

Kako ne bi došlo do blokade kartice zbog sumnjivih transakcija iz inostranstva, javite banci da putujete, ako je u pitanju neka egzotična i daleka destinacija. Iskoristite priliku da se raspitate i o posebnim uslugama, pogodnostima ili savetima koje banka može da vam ponudi u vezi sa destinacijom – možda otkrijete nešto korisno što niste znali.

Bonus savet: Odmor ne mora da bude luksuzan da bi bio vredan

Najlepši odmori često ne zahtevaju veliki budžet – već dobre saputnike, otvoren um i malo spontanosti. Iako novac jeste važan, pravi odmor je onaj na kojem ste stvarno prisutni – bez brige o sledećem trošku.

Za više informacija o vrstama plaćanja, kartica i načinima na koje možete da ih koristite, posetite platformu ErsteZnali.rs. Platforma je deo besplatnog, nekomercijalnog programa finansijske edukacije građana koji već nekoliko godina sprovodi Erste Banka, sa ciljem da najšira zajednica, od naših najmlađih sugrađana do odraslih, bolje upravlja svojim finansijama.

Ostali naslovi

Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine
Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom