Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.

Izveštaj RGZ-a pokazuje rast tržišta nepokretnosti u Srbiji
Srpska ekonomija

Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine.

Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji iznosila je 1,8 milijardi evra, a ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511, pri čemu je važno naglasiti da je ovakav rezultat ostvaren u specifičnim okolnostima. Naime, tokom jula 2025. godine došlo je do prekida u radu informacionih sistema Ministarstva pravde, usled čega u određenom periodu nije bilo moguće overiti ugovore o kupoprodaji kod nadležnih organa overe. Uprkos ovim privremenim ograničenjima u funkcionisanju sistema, tržište nepokretnosti u trećem kvartalu održalo je stabilan nivo, saopštio je Republički geodetski zavod. 

Najveći udeo u ukupnoj vrednosti prometovanih nepokretnosti zauzima prodaja stanova sa 1,1 milijardom evra (sa učešćem od 60% od ukupno prometovane vrednosti). Za kuće je izdvojeno 161,6  miliona evra (8% od ukupne vrednosti), za građevinsko zemljište 99,4 miliona evra (6% od ukupne vrednosti), za poslovne prostore 66 miliona evra (4% od ukupne vrednosti), za poljoprivredno zemljište 50,6 miliona evra (4% od ukupne vrednosti). Kada je reč o načinu plaćanja, 16% svih prometovanih nepokretnosti finansirano je putem kredita, što predstavlja povećanje od 6 procentnih poena u odnosu na isti period prethodne godine. Najviše su kreditna sredstva korišćena za kupovinu stanova, pri čemu je 34,5% svih kupovina realizovano na ovaj način, što je primetan rast u odnosu na 24,5% iz istog perioda prošle godine. 

U trećem kvartalu 2025. godine, broj kupoprodajnih ugovora u većim gradovima porastao je u odnosu na isti period prošle godine: u Nišu 2,3% i Beogradu 0,2%. Smanjenje je zabeleženo u Novom Sadu 9,3% i u Kragujevcu 20,4%. Za stanove je u Beogradu izdvojeno ukupno 577,6 miliona evra. 

Kancelarija Javni beležnik LJubica Bajić sa teritorije Osnovnog suda u Novom Sadu dostavila je 462 kupoprodajna ugovora, što predstavlja najveći broj kupoprodajnih ugovora, dok je kancelarija Javni beležnik Dragina Divac sa teritorije Drugog osnovnog suda u Beogradu kancelarija sa najvećim obimom novčanih sredstava od 50,9 miliona evra u trećem kvartalu 2025. godine. Kancelarija Javni beležnik Dragina Divac sa teritorije Drugog osnovnog suda u Beogradu  je kancelarija sa najvećim obimom novčanih sredstava na delimično regulisanom tržištu nepokretnosti od oko 21,9 miliona evra, a to je ujedno i kancelarija sa najvećim brojem dostavljenih ugovora na delimično regulisanom tržištu nepokretnosti – 145 ugovora u trećem kvartalu 2025. godine.

Najveći iznos novčanih sredstava izdvojen za stan na teritoriji gradske opštine Savski Venac, ukupne površine 284 m2, iznosi 1,4 miliona evra, dok je najskuplji kvadrat stana prodat po ceni od 6.818 evra na teritoriji iste gradske opštine (lokacija Beograd na vodi). Najskuplja kuća prodata je na teritoriji gradske opštine Savski venac (Grad Beograd) za 1,7 miliona evra. Najskuplje garažno mesto u trećem kvartalu plaćeno je 50.000 evra na Savskom Vencu. 

Izveštaj Republičkog geodetskog zavoda izrađuje se na osnovu podataka Registra cena nepokretnosti i predstavlja uvid u celokupno tržište nepokretnosti u Republici Srbiji. Izveštaj omogućava objektivan i sveobuhvatan uvid u trendove na tržištu nepokretnosti u Srbiji i može biti koristan za investitore, kupce i prodavce i ostale učesnike na tržištu nepokretnosti.

 

Ostali naslovi

Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih