Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako su se voleli Hercegovci i Savamala

Momo Kapor, Luka Ćelović i Bristol
Foto: BW
Srpska ekonomija

Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života.

Osim istog porekla, Moma Kapora i Luku Ćelovića povezuje i velika ljubav koju su gajili prema Savamali i njenom arhitektonskom dragulju – hotelu Bristol – u kom su voleli da provode vreme. Sagrađen 1912. godine na osnovu ingeniozne zamisli čuvenog srpskog arhitekte Nikole Nestorovića, u neposrednoj blizini monumentalne Beogradske zadruge, hotel Bristol je od nastanka bio centar mondenskog života u prestonici, ali i vesnik preobražaja Beograda u modernu evropsku metropolu.

Nakon mnogo godina propadanja, ovaj simbol zrele faze beogradske secesije doživeo je renesansu i zahvaljujući kompaniji Belgrade Waterfront zasijao je sjajem koji je nekada davno opčinjavao poznatog umetnika i pisca, kao i čuvenog dobrotovora i zadužbinara iz Trebinja.

„Bristol je napravljen zahvaljujući Luki Ćeloviću koji je došao u Beograd sa jednim metalnim dinarom, kao dete koje je otac poslao na službu da bi postao zanatlija. On je od tog dinara napravio čitavo bogatstvo i hotel u koji je dolazio svakog dana da popije kafu, ali uvek sa svojim šećerom, jer je tako bilo jeftinije. To je Momo kasnije istraživao i pisao je mnogo o Luki, jer je bio ponosan na svoje hercegovačko poreklo“, podseća Ljiljana Kapor, supruga slavnog slikara i književnika, na malo poznate priče iz bogate istorije Savamale.

„Kao predsednik Beogradske zadruge, Luka Ćelović je od ovog kvarta hteo da napravi evropski deo grada i da ga istakne kao njegov najlepši deo. To su prepoznali i brojni umetnici, pa samim tim i Momo Kapor, koji je mnogo voleo reke i priobalni deo Save. Sećam se da je uvek govorio kako je Savamala jedan od najlepših delova Beograda“, podvukla je ona.

Pored hotela The Bristol Belgrade, Savamalu će uskoro krasiti i Bristol Residences, odnosno premijum stanovi sa Bristol pečatom kvaliteta, u kojima će stanari moći da osete nostalgični duh starog Beograda u modernom ruhu. Bristol Residences kompleks stanova biće sagrađen iza slavnog hotela, u neposrednom dodiru sa Svetonikolskim parkom, čija obnova uskoro kreće, a osim bazena, unutrašnjeg dvorišta, podzemnog parkinga i Residential Club-a, stanarima će nadohvat ruke biti i metro stanica u zaleđu Savskog trga na kojoj će se ukrštati prve dve linije podzemne železnice.

Na taj način, Bristol Residences na savršen način će spojiti stari sa novim duhom prestonice i predstavljaće novi arhitektonski biser u srcu Savamale, a svi oni koji žele da stvore nasleđe za budućnost u srcu Savamale to mogu da učine na Prodajnom danu 29. maja u The Bristol Belgrade.

„Beograd je u ideji koja oplođava svet gde god da se prenese njegov duh. On je u nekom vicu, u slučajnom gestu, u urođenoj ležernosti sa kojom se primaju pobede i porazi, tamo gde je jedinica za merenje stila – šarm“, misli su Moma Kapora zabeležene u njegovoj knjizi „Halo, Beograd“. Pred tim šarmom nisu ostali imuni ni čuveni gosti Bristola, poput članova porodice Rokfeler ili šahovskog velemajstora Garija Kasparova. Nestorovićevo remek-delo će ga sačuvati u vremenu koje dolazi i ponovo će diktirati puls prestoničkog života. Baš kao u ona romantična vremena s početka 20. veka.

Ostali naslovi

Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato