Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako su se voleli Hercegovci i Savamala

Momo Kapor, Luka Ćelović i Bristol
Foto: BW
Srpska ekonomija

Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života.

Osim istog porekla, Moma Kapora i Luku Ćelovića povezuje i velika ljubav koju su gajili prema Savamali i njenom arhitektonskom dragulju – hotelu Bristol – u kom su voleli da provode vreme. Sagrađen 1912. godine na osnovu ingeniozne zamisli čuvenog srpskog arhitekte Nikole Nestorovića, u neposrednoj blizini monumentalne Beogradske zadruge, hotel Bristol je od nastanka bio centar mondenskog života u prestonici, ali i vesnik preobražaja Beograda u modernu evropsku metropolu.

Nakon mnogo godina propadanja, ovaj simbol zrele faze beogradske secesije doživeo je renesansu i zahvaljujući kompaniji Belgrade Waterfront zasijao je sjajem koji je nekada davno opčinjavao poznatog umetnika i pisca, kao i čuvenog dobrotovora i zadužbinara iz Trebinja.

„Bristol je napravljen zahvaljujući Luki Ćeloviću koji je došao u Beograd sa jednim metalnim dinarom, kao dete koje je otac poslao na službu da bi postao zanatlija. On je od tog dinara napravio čitavo bogatstvo i hotel u koji je dolazio svakog dana da popije kafu, ali uvek sa svojim šećerom, jer je tako bilo jeftinije. To je Momo kasnije istraživao i pisao je mnogo o Luki, jer je bio ponosan na svoje hercegovačko poreklo“, podseća Ljiljana Kapor, supruga slavnog slikara i književnika, na malo poznate priče iz bogate istorije Savamale.

„Kao predsednik Beogradske zadruge, Luka Ćelović je od ovog kvarta hteo da napravi evropski deo grada i da ga istakne kao njegov najlepši deo. To su prepoznali i brojni umetnici, pa samim tim i Momo Kapor, koji je mnogo voleo reke i priobalni deo Save. Sećam se da je uvek govorio kako je Savamala jedan od najlepših delova Beograda“, podvukla je ona.

Pored hotela The Bristol Belgrade, Savamalu će uskoro krasiti i Bristol Residences, odnosno premijum stanovi sa Bristol pečatom kvaliteta, u kojima će stanari moći da osete nostalgični duh starog Beograda u modernom ruhu. Bristol Residences kompleks stanova biće sagrađen iza slavnog hotela, u neposrednom dodiru sa Svetonikolskim parkom, čija obnova uskoro kreće, a osim bazena, unutrašnjeg dvorišta, podzemnog parkinga i Residential Club-a, stanarima će nadohvat ruke biti i metro stanica u zaleđu Savskog trga na kojoj će se ukrštati prve dve linije podzemne železnice.

Na taj način, Bristol Residences na savršen način će spojiti stari sa novim duhom prestonice i predstavljaće novi arhitektonski biser u srcu Savamale, a svi oni koji žele da stvore nasleđe za budućnost u srcu Savamale to mogu da učine na Prodajnom danu 29. maja u The Bristol Belgrade.

„Beograd je u ideji koja oplođava svet gde god da se prenese njegov duh. On je u nekom vicu, u slučajnom gestu, u urođenoj ležernosti sa kojom se primaju pobede i porazi, tamo gde je jedinica za merenje stila – šarm“, misli su Moma Kapora zabeležene u njegovoj knjizi „Halo, Beograd“. Pred tim šarmom nisu ostali imuni ni čuveni gosti Bristola, poput članova porodice Rokfeler ili šahovskog velemajstora Garija Kasparova. Nestorovićevo remek-delo će ga sačuvati u vremenu koje dolazi i ponovo će diktirati puls prestoničkog života. Baš kao u ona romantična vremena s početka 20. veka.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke