Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice

Intervju: Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Foto: Bojana Zeković
Srpska ekonomija

Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama, u energetskoj efikasnosti zgrada i mobilnosti. Na ovaj način se podstiče razmena dobrih praksi kod opština i omogućava kreiranje partnerstava koja doprinose razvoju održivih zajednica i lokalnih ekonomija. Bojanu Zeković, docenta na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i člana žirija projekta, pitali smo na koji način ona sagledava projekat EKOOPŠTINA.

Koliko je projekat EKOOPŠTINA značajan za lokalne samouprave?

Takmičenje EKOOPŠTINA značajno je za lokalne samouprave pre svega zbog mogućnosti da promovišu primere dobre prakse koje sprovode u kategorijama energetske efikasnosti, održivog upravljanja otpadom i vodnim resursima, kao i održive mobilnosti. Promocija lokalnih rešenja u navedenim oblastima služi kao podsticaj i primer ostalim opštinama i gradovima, a predstavnicima nagrađenih jedinica lokalnih samouprava pruža mogućnost da se kroz studijska putovanja u Francusku upoznaju sa primerima dobre prakse i da ostvare partnerstva sa kompanijama i predstavnicima francuskih opština i gradova.

Zašto je energetska efikasnost važna u segmentu zaštite životne sredine?

Energetska efikasnost se sa pravom naziva i prvim gorivom, pošto racionalizacija potrošnje energije predstavlja prvi korak ka održivijem građevinskom fondu. Bilo da je reč o novim zgradama ili o obnovi starih zgrada, ulaganje u energetski efikasna rešenja ne predstavlja samo put ka ekonomskim uštedama, već i ka smanjenju zagađenja, kvalitetnijem unutrašnjem komforu u zgradama i razvoju lokalne ekonomije. Uštede koje se ostvare kroz smanjenje operativnih troškova poboljšanjem energetske efikasnosti postojećih zgrada mogu se iskoristiti za ulaganje u rešavanje drugih problema na lokalnom nivou, proširujući spektar širih koristi mera unapređenja energetske efikasnosti.

U kojoj meri obnova zgrada može da podstakne razvoj lokalne ekonomije?

Ovo je jedna od najznačajnijih tzv. širih koristi (wider benefits) ulaganja u poboljšanje energetske efikasnost, a naročito ulaganja u obnovu zgrada. Budući da su mere obnove zgrada raznovrsne, i uključuju ne samo građevinske mere, već i implementaciju efikasnih tehničkih sistema, ali i upravljanje i praćenje potrošnje energije, baza potrebnih znanja i tehnologija se samim tim proširuje. Racionalizacija odabira i implementacije mera ide u pravcu razvoja svih ovih znanja na lokalnom nivou i razvoja lokalnih tržišta, kako bi se sve potrebne tehnologije učinile lokalno dostupnim. Jačanje i razvoj lokalne i regionalne mreže aktera u projektima obnove zgrada, od projektanata, preko proizvođača, dobavljača, servisera i majstora izuzetno povoljno utiče i na razvoj pratećih oblasti i čitave zajednice i lokalne ekonomije.

Kao član žirija, otkrijte nam koji su kriterijumi za ocenjivanje u takmičenju EKOOPŠTINA?

Vrednovanje aplikacija opština i gradova u kategoriji energetska efikasnost podrazumeva analizu prijave kroz nekoliko aspekata. Ono što ostavlja najveći utisak je svakako prikaz sprovedenih projekata, naročito onih koje sama opština ili grad izdvoje kao projekte od izuzetnog značaja. Ovde može biti reč o konkretnim projektima obnove zgrada, ali takođe i o projektima razvoja digitalnih platformi koje omogućavaju bolju komunikaciju u oblasti energetske efikasnosti sa građanima, o projektima javno-privatnih partnerstava, o subvencijama koje građanima omogućavaju više ulaganja u energetsku efikasnost i sl. Sve navedeno se procenjuje i u odnosu na ukupan budžet opštine i privredni profil – nije svejedno da li je reč o opštini na kojoj posluje nekoliko velikih kompanija ili o opštini koja privredu zasniva na lokalnom turizmu. Takođe, odnos prema značaju teme energetske efikasnosti ogleda se i u tome koliko se zaposlenih na nivou opštine time bavi, da li postoji formiran tim ili je sav posao na energetskom menadžeru. Imali smo primere opština koje nemaju zakonsku obavezu uspostavljanja sistema energetskog menadžmenta, ali su oformile tim za bavljenje ovom temom, što je veoma pohvalno.

                                                                                                                                                           

Da li postoje elementi koji su zajednički nagrađenim gradovima i opštinama tokom proteklih godina?

Sve nagrađene opštine i gradovi isticali su se pre svega po tome što je iz prijava bilo evidentno da je tema energetske efikasnosti na lokalnom nivou veoma značajna. To se ogleda po poznavanju građevinskog fonda postojećih zgrada i njihovih energetskih performansi, što predstavlja preduslov za sistemsko sprovođenje aktivnosti obnove zgrada, počev od najvećih zagađivača i potrošača energije za grejanje. Projekti unapređenja energetskih performansi nagrađenih lokalnih samouprava često se odlikuju primenom inovativnih i lokalno specifičnih rešenja. Komunikacija sa građanima o ovoj temi je takođe na visokom nivou, kao i izdvajanja sredstava iz budžeta opština za pomoć građanima za ulaganje u poboljšanje energetske efikasnosti njihovih domova. I naravno, zajednički je veliki trud i zalaganje timova i pojedinaca u sistemu energetskog menadžmenta da iznesu sve brojne aktivnosti koje ova oblast obuhvata. Zahvaljujemo im što su i ovo takmičenje prepoznali kao značajnu priliku i što su odvojili vreme da formiraju prijave!

Projekat se realizuje zahvaljujući ambasadi Francuske i Francuskog instituta u Srbiji, ali i mnogobrojnih partnera. Kako ovo partnerstvo doprinosi razvoju projekta?

Bez partnerstava i učešća sponzora kao što je Saint-Gobain ovo takmičenje ne bi opstalo već evo četvrtu godinu zaredom. Osim finansijske strane, učešće partnera je bitno i zbog prepoznavanja značaja navedenih tema u oblasti ekologije i zaštite životne sredine kao dragocene poslovne prilike, gde će se upravo kroz saradnju sa opštinama i gradovima stvoriti lokalni privredni ekosistemi koji počivaju na implementaciji održivih rešenja. Ovo takmičenje u stvari služi kao poligon za povezivanje različitih aktera, koji budućnost svog poslovanja vide kroz razvoj lokalnih partnerstava.

U kolikoj meri se ovim projektom doprinosi razvijanju svesti o značaju energetske efikasnosti na lokalnom nivou?

Iako je tema energetske efikasnosti dosta zastupljena i kroz zakonske obaveze lokalnih samouprava, a pobuđuje i interesovanje građana, stiče se utisak da se ne radi dovoljno na promociji primera dobre prakse kod nas, i na međusobnom povezivanju i deljenju iskustava. U tom smislu, projekat EKOOPŠTINA ima veliki značaj. Sâmo učešće u projektu, a naročito priznanje u vidu nagrade, pruža priliku za promociju dobrih rešenja kako građanima, tako i u široj zajednici.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke