Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice

Intervju: Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Foto: Bojana Zeković
Srpska ekonomija

Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama, u energetskoj efikasnosti zgrada i mobilnosti. Na ovaj način se podstiče razmena dobrih praksi kod opština i omogućava kreiranje partnerstava koja doprinose razvoju održivih zajednica i lokalnih ekonomija. Bojanu Zeković, docenta na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i člana žirija projekta, pitali smo na koji način ona sagledava projekat EKOOPŠTINA.

Koliko je projekat EKOOPŠTINA značajan za lokalne samouprave?

Takmičenje EKOOPŠTINA značajno je za lokalne samouprave pre svega zbog mogućnosti da promovišu primere dobre prakse koje sprovode u kategorijama energetske efikasnosti, održivog upravljanja otpadom i vodnim resursima, kao i održive mobilnosti. Promocija lokalnih rešenja u navedenim oblastima služi kao podsticaj i primer ostalim opštinama i gradovima, a predstavnicima nagrađenih jedinica lokalnih samouprava pruža mogućnost da se kroz studijska putovanja u Francusku upoznaju sa primerima dobre prakse i da ostvare partnerstva sa kompanijama i predstavnicima francuskih opština i gradova.

Zašto je energetska efikasnost važna u segmentu zaštite životne sredine?

Energetska efikasnost se sa pravom naziva i prvim gorivom, pošto racionalizacija potrošnje energije predstavlja prvi korak ka održivijem građevinskom fondu. Bilo da je reč o novim zgradama ili o obnovi starih zgrada, ulaganje u energetski efikasna rešenja ne predstavlja samo put ka ekonomskim uštedama, već i ka smanjenju zagađenja, kvalitetnijem unutrašnjem komforu u zgradama i razvoju lokalne ekonomije. Uštede koje se ostvare kroz smanjenje operativnih troškova poboljšanjem energetske efikasnosti postojećih zgrada mogu se iskoristiti za ulaganje u rešavanje drugih problema na lokalnom nivou, proširujući spektar širih koristi mera unapređenja energetske efikasnosti.

U kojoj meri obnova zgrada može da podstakne razvoj lokalne ekonomije?

Ovo je jedna od najznačajnijih tzv. širih koristi (wider benefits) ulaganja u poboljšanje energetske efikasnost, a naročito ulaganja u obnovu zgrada. Budući da su mere obnove zgrada raznovrsne, i uključuju ne samo građevinske mere, već i implementaciju efikasnih tehničkih sistema, ali i upravljanje i praćenje potrošnje energije, baza potrebnih znanja i tehnologija se samim tim proširuje. Racionalizacija odabira i implementacije mera ide u pravcu razvoja svih ovih znanja na lokalnom nivou i razvoja lokalnih tržišta, kako bi se sve potrebne tehnologije učinile lokalno dostupnim. Jačanje i razvoj lokalne i regionalne mreže aktera u projektima obnove zgrada, od projektanata, preko proizvođača, dobavljača, servisera i majstora izuzetno povoljno utiče i na razvoj pratećih oblasti i čitave zajednice i lokalne ekonomije.

Kao član žirija, otkrijte nam koji su kriterijumi za ocenjivanje u takmičenju EKOOPŠTINA?

Vrednovanje aplikacija opština i gradova u kategoriji energetska efikasnost podrazumeva analizu prijave kroz nekoliko aspekata. Ono što ostavlja najveći utisak je svakako prikaz sprovedenih projekata, naročito onih koje sama opština ili grad izdvoje kao projekte od izuzetnog značaja. Ovde može biti reč o konkretnim projektima obnove zgrada, ali takođe i o projektima razvoja digitalnih platformi koje omogućavaju bolju komunikaciju u oblasti energetske efikasnosti sa građanima, o projektima javno-privatnih partnerstava, o subvencijama koje građanima omogućavaju više ulaganja u energetsku efikasnost i sl. Sve navedeno se procenjuje i u odnosu na ukupan budžet opštine i privredni profil – nije svejedno da li je reč o opštini na kojoj posluje nekoliko velikih kompanija ili o opštini koja privredu zasniva na lokalnom turizmu. Takođe, odnos prema značaju teme energetske efikasnosti ogleda se i u tome koliko se zaposlenih na nivou opštine time bavi, da li postoji formiran tim ili je sav posao na energetskom menadžeru. Imali smo primere opština koje nemaju zakonsku obavezu uspostavljanja sistema energetskog menadžmenta, ali su oformile tim za bavljenje ovom temom, što je veoma pohvalno.

                                                                                                                                                           

Da li postoje elementi koji su zajednički nagrađenim gradovima i opštinama tokom proteklih godina?

Sve nagrađene opštine i gradovi isticali su se pre svega po tome što je iz prijava bilo evidentno da je tema energetske efikasnosti na lokalnom nivou veoma značajna. To se ogleda po poznavanju građevinskog fonda postojećih zgrada i njihovih energetskih performansi, što predstavlja preduslov za sistemsko sprovođenje aktivnosti obnove zgrada, počev od najvećih zagađivača i potrošača energije za grejanje. Projekti unapređenja energetskih performansi nagrađenih lokalnih samouprava često se odlikuju primenom inovativnih i lokalno specifičnih rešenja. Komunikacija sa građanima o ovoj temi je takođe na visokom nivou, kao i izdvajanja sredstava iz budžeta opština za pomoć građanima za ulaganje u poboljšanje energetske efikasnosti njihovih domova. I naravno, zajednički je veliki trud i zalaganje timova i pojedinaca u sistemu energetskog menadžmenta da iznesu sve brojne aktivnosti koje ova oblast obuhvata. Zahvaljujemo im što su i ovo takmičenje prepoznali kao značajnu priliku i što su odvojili vreme da formiraju prijave!

Projekat se realizuje zahvaljujući ambasadi Francuske i Francuskog instituta u Srbiji, ali i mnogobrojnih partnera. Kako ovo partnerstvo doprinosi razvoju projekta?

Bez partnerstava i učešća sponzora kao što je Saint-Gobain ovo takmičenje ne bi opstalo već evo četvrtu godinu zaredom. Osim finansijske strane, učešće partnera je bitno i zbog prepoznavanja značaja navedenih tema u oblasti ekologije i zaštite životne sredine kao dragocene poslovne prilike, gde će se upravo kroz saradnju sa opštinama i gradovima stvoriti lokalni privredni ekosistemi koji počivaju na implementaciji održivih rešenja. Ovo takmičenje u stvari služi kao poligon za povezivanje različitih aktera, koji budućnost svog poslovanja vide kroz razvoj lokalnih partnerstava.

U kolikoj meri se ovim projektom doprinosi razvijanju svesti o značaju energetske efikasnosti na lokalnom nivou?

Iako je tema energetske efikasnosti dosta zastupljena i kroz zakonske obaveze lokalnih samouprava, a pobuđuje i interesovanje građana, stiče se utisak da se ne radi dovoljno na promociji primera dobre prakse kod nas, i na međusobnom povezivanju i deljenju iskustava. U tom smislu, projekat EKOOPŠTINA ima veliki značaj. Sâmo učešće u projektu, a naročito priznanje u vidu nagrade, pruža priliku za promociju dobrih rešenja kako građanima, tako i u široj zajednici.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza