Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta se krije ispod Tašmajdana?

Prirodne baštine
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

U Abardarevoj ulici, ispod Tašmajdana okupila se nedavno grupa studenata iz Belgije, Švedske i Italije. Imali su dogovoren obilazak tašmajdanske pećine. Među njima našla se i „Srpska ekonomija“. Tako smo i mi dobili priliku da vidimo beogradsko podzemlje koje nije svima dostupno, a mnogim Beograđanima je i nepoznato. U pećine ispod Tašmajdana ušli smo zahvaljujući Radetu Miliću iz Centra za urbani razvoj.

Na prvi pogled prostor oko ulaza i sam ulaz ne ulivaju poverenje. Zato prvo pitamo našeg sagovornika da li je šetnja bezbedna.

- Da bezbedna je, pa to su Nemci gradili. Ono što je vidljiviji deo Tašmajdana i po čemu ga Beograđani poznaju je upravo taj nacistički period. Nacisti su u okviru tašmajdanske pećine napravili svoju Komandu za jugo-istok i utvrdili je ogromnim, masivnim betonskim svodovima koji su mogli da izdrže i najsnažnije savezničko bombardovanje. Pećine su korišćene i u Prvom svetskom ratu. Imamo fotografije iz Prvog svetskog rata kada se narod sklanjao u tašmajdanske pećine od naleta austrougarskih i nemačkih trupa - priča Rade Milić.

On nas zatim vraća u daleku prošlost. Na Tašmajdanu se u atničkom periodu vadio kamen, bio je kamenolom od kog se gradio antički Singidunum. U srednjem veku, takođe je korišćen tašmajdanski kamen za izradu tvrđave i svih ostalih objekata koji su tada bili u Beogradu.

- Rudnik kamena bio je i u turskom periodu, a koristili su ga i Austrijanci. Svako ko je boravio ili se duže zadržavao na prostoru Beograda koristio je kamen sa Tašmajdana - zakljućuje Rade Milić.

Virtualna tura

Ovaj arheolog, beogradski Don Kihot, već više od dve decenije brine za naše veoma vredno kulturno- istorijsko nasleđe. U toj borbi sa vetrenjačama ne odustaje. Centar za urbani razvoj postoji od 2006. godine kada je ta nevladina organizacija na najvećoj svetskoj smotri arhitekture u Veneciji predstavila budući razvoj Beograda. Po povratku sa Venecijanskog bijenala okupili su se stručnjaci iz različitih oblasti – arhitekte, ekonomisti, arheolozi, antropolozi, istoričari, istoričari umetnosti.

- Želeli smo da što više uradimo za ovaj grad, a pomoć smo dobili kroz međunarodne projekte. To su projekti „Erazmus plus“ i „Kreativna Evropa“. Upravo belgijski, švedski i italijanski studenti došli su u Beograd preko projekta „Erazmus plus“ koji finansira Evropska unija. Tašmajdanska pećina izabrana je da bude studija slučaja. Jedan od rezultata tog projekta biće 3D virtualna tura kroz tašmajdansku pećinu koja će biti urađena najnovijim tehnologijama. Tako ćemo afirmisati sve potencijale koje beogradsko podzemlje ima - kaže naš sagovornik.

Geološko nasleđe

Tašmajdan je spomenik prirode, važno geološko nasleđe Beograda. To je prostor koji je ukopan u krečnjačkom Miocenskom sprudu koji je zaštićen više od 50 godina. To je razlog više što su se naši i mladi stručnjaci iz Evrope udružili kako bi taj biser, ogroman kompleks i hiljade kvadrata učinili vidljivim.

- Radimo na tome da prostor Tašmajdana postane turistička destinacija odnosno nova atrakcija Beograda i Srbije od koje će koristi imati i naša ekonomija. Zato smo pozvali ljude iz Evrope da dođu i pomognu nam da ga izvedemo iz anonimnost - naglašava Rade Milić iza koga su nagrađivani projekti poput „UNDERГРАДА“ čiji je cilj očuvanje podzemnih objekata koji se nalaze u Beogradu. Za sada ih je evidentirano više od šezdeset.

Pored međunarodne pomoći neophodna je i veća podrška naših institucija. Ako Pariz, Rim, Beč, Budimpešta imaju svoje podzemlje koje je dostupno kako domaćim, tako i stranim turistima zašto ga onda ne bi imao i Beograd.

Ostali naslovi

Saznajte kako solarna energija štedi novac i energiju
Srpska ekonomija
​​​​​​​Porodična solarna elektrana, ukoliko je napravljena u skladu sa potrošnjom domaćinstva može smanjiti račune za struju i do 70%, pokazuju podaci studije slučaja domaćinstva u Vojvodini, koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine
Pet veština koje su mladima potrebne na tržištu rada
Srpska ekonomija
Ulazak na tržište rada često predstavlja izazov za mlade ljude. U današnjem poslovnom okruženju, koje se neprekidno menja i razvija, uspeh više ne zavisi samo od formalnog obrazovanja. Veštine koje mladi stiču kroz akademske studije i prakse postaju presudne za njihovu sposobnost da se istaknu i uspešno integrišu u tržište rada
Kako zadržati talente
Srpska ekonomija
Stavovi o generaciji Z na tržištu rada su podeljeni – neki ih vide kao izazovne, dok drugi prepoznaju njihov potencijal. Bez obzira na mišljenja, jasno je da ova generacija unosi nove zahteve i dinamiku u radno okruženje. Poznati po svojoj saradljivosti, pragmatičnosti i snalažljivosti, pripadnici generacije Z ubrzano postaju ključni deo radne snage, sa projekcijama da će uskoro činiti 30% zaposlenih
Centar za obuku pilota
Srpska ekonomija
Pre tačno jednog veka, 22. septembra 1924. godine, počela je nastava u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu. Vazduhoplovna akademija kao Nacionalni vazduhoplovni trening centar u svom sastavu ima srednju stručnu vazduhoplovnu školu, visoku školu strukovnih studija i eksternu nastavnu bazu u Vršcu
Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite
Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima
Srpska ekonomija
Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici