Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Od klasičnih obuka do online kurseva

Kako se menja način edukacije zaposlenih
Srpska ekonomija

Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine.

Online učenje postaje deo svakodnevice, posebno u manjim firmama

Istraživanje pokazuje da se kompanije i dalje u velikoj meri oslanjaju na interne obuke i treninge eksternih predavača, ali da online učenje zauzima sve važnije mesto u razvoju zaposlenih. Oko polovine manjih kompanija koristi eksterne online kurseve, pre svega zbog fleksibilnosti i lakše organizacije, dok se taj udeo smanjuje kako organizacije rastu. U većim sistemima češće se primenjuju formalizovani programi razvoja i kombinacija različitih oblika učenja, što odražava složeniju strukturu i veće timove.

U obuke je uključeno oko polovine zaposlenih

Kada je reč o učešću zaposlenih u učenju, kompanije navode da je tokom prethodne godine između 40 i 50 odsto zaposlenih prošlo neki vid usavršavanja – bilo uživo, online ili kroz konferencije.
Online kursevi imaju nešto manji doseg, što ukazuje na izazove u motivaciji zaposlenih da ovakve formate koriste redovno, ali i na to da kompanije i dalje traže pravi balans između digitalnog i klasičnog učenja.

Koje su veštine danas najvažnije?

Na pitanje koje oblasti razvoja smatraju prioritetnim, poslodavci najčešće izdvajaju komunikaciju i druge soft skills veštine, zatim tehnička znanja i veštine specifične za industriju, kao i prodaju i pregovaranje. Među velikim kompanijama dodatno se ističe značaj liderstva i menadžmenta.

Ovi podaci prate šire promene na tržištu rada, dok su komunikacija i saradnja i dalje osnova svakog tima, sve je izraženija potreba za znanjima koja su direktno primenljiva u svakodnevnom radu.

Gde tržište obuka najviše „škripi“?

Učesnici istraživanja ukazuju na to da na tržištu i dalje nema dovoljno kvalitetnih i praktičnih programa iz oblasti AI i digitalnih veština, prodaje i komunikacije, kao ni naprednih menadžerskih znanja. Posebno se ističe nedostatak tehničkih obuka prilagođenih konkretnim industrijama i realnim radnim situacijama.

Pod industrijskim obukama najčešće se podrazumevaju treninzi vezani za proizvodnju, trgovinu, logistiku, IT i druge sektore u kojima su potrebna specifična, operativna znanja. Ovi nalazi ukazuju na rastuću potrebu za obukama koje ne ostaju na teoriji, već omogućavaju zaposlenima da novo znanje odmah primene u praksi.

Koliko se koriste digitalne platforme za učenje?

Iako LMS platforme danas predstavljaju važan alat za upravljanje učenjem, istraživanje pokazuje da ih koristi oko trećine većih kompanija, dok su u manjim firmama i dalje znatno ređe zastupljene. Tamo gde se koriste, najčešće služe za dodeljivanje obaveznih kurseva i praćenje napretka zaposlenih, dok sama odluka o uvođenju platforme najčešće zavisi od veličine organizacije i nivoa razvijenosti internih procesa.

Male firme kao tihi nosioci promena

Iako se često podrazumeva da najveća ulaganja u razvoj dolaze iz velikih sistema, podaci pokazuju da male kompanije imaju značajan potencijal. One brže uvode nove oblike učenja, češće koriste online kurseve i lakše uključuju zaposlene u obuke, upravo zbog jednostavnijih struktura i manjeg broja procedura.

Sa druge strane, velike kompanije pokazuju veću otvorenost ka testiranju novih platformi i razvoju složenijih programa, posebno u oblasti menadžmenta i liderstva, što ih čini važnim akterima u razvoju savremenih modela učenja.

Ostali naslovi

Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima