Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji

Istraživanje
Foto: Dragana Pešić Lević
Srpska ekonomija

Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP).

„Pola miliona novih uzoraka malvera dnevno nije samo statistika – on pokazuje da više ne govorimo o sporadičnim pokušajima kompromitacije, već o industrijalizovanom, masovnom procesu“, istakao je Darko Natalić, menadžer komunikacija kompanije Kaspersky za Istočnu evropu i dodao „Prava pretnja dolazi i zbog toga što su napadi sve brži, pametniji i sve bolje prikriveni.“

Stanje u Srbiji: pretnje postaju i bolje usmerene i opasnije

Srbija je danas drugoplasirana na listi zemalja sveta po broju malvera detektovanog u dolaznom e-mail saobraćaju, a zauzima i visoko peto mesto u istočnoj Evropi po učestalosti napada na visoko osetljive industrijske sisteme. Pojedine vrste napada, poput kradljivaca šifri, eksploita, bekdor napada ili spajvera su u prethodnoj godini porasle i više od 100% u odnosu na prethodnu godinu.

„Ipak, u domaćem okruženju brojke više ne pričaju celu priču. Iako se pojedini indikatori kreću naviše ili naniže iz godine u godinu, ključna promena je – kvalitativni skok pretnji” naglasio je Rade Furtula, Presales menadžer za Zapadni Balkan u kompaniji Kaspersky i dodao: „Priprema napada, potpomognuta AI tehnologijom, za kriminalce postaje sve jeftinija a sami napadi postaju sve uverljiviji i bolje prilagođeni lokalnim uslovima, a i preciznije usmereni ka konkretnim ciljevima ili grupama ljudi. To znači da stara logika — ‘ako imamo manji broj incidenata, situacija je dobra’ — više ne važi. Danas je dovoljan jedan kvalitetan napad da organizacija pretrpi dugoročne posledice.“

MSP sektor: kičma ekonomije, ali i najlakša meta

Samo u Srbiji 99,8% organizacija pripada grupi malih i srednjih preduzeća i zapošljava 80% ukupne radne snage. Iako pojedinačni napadi na MSP sajberkriminalcima ne donose najvišu zaradu, oni i dalje ostaju najčešća meta sajberkriminalaca – i to ne slučajno.

„MSP sektor istovremeno raspolaže vrednim podacima i ograničenim resursima. To je kombinacija koju napadači veoma dobro razumeju“, objašnjava Milan Kojić, Channel menadžer kompanije Kaspersky za Zapadni Balkan i dodaje „Napadi postaju sofisticiraniji, a velika većina manjih kompanija jednostavno ne može da prati tempo njihovog razvoja.“

Globalno istraživanje sprovedeno u intervjuima 880 ispitanika iz MSP sektora u Srbiji i još 15 zemalja Evrope i Severne Afrike, ukazalo je da se i u Srbiji ove kompanije susreću sa sličnim problemima kao i njihovi evropski ekvivalenti. Čak 70% MSP kompanija u Srbji nema jasnu, primenjivu strategiju sajberbezbednosti, a tek manje od trećine (29%) poseduje specijalizovani tim zadužen za sajberbezbednost ili ga delegira spoljnjem partneru (8%). Jedan od glavnih problema koje je istaklo gotovo četvrtina (23%) kompanija u Srbiji jeste nedostatak dovoljno kvalifikovanog stručnog kadra, što je i globalni problem.

Postoje i značajni interni problemi koji onemogućavaju bolju osposobljenost kompanija da odgovore na izazove ugrožene sajberbezbednost I gotovo trećina (32%) istakla je da menadžment nema dovoljno razumevanja za značaj sajberbezbednosti, što posebno čudi imajući u vidu da, prema globalnim podacima kompanije Kaspersky, prosečni trošak oporavka od samo jednog uspešnog sajbernapada premašuje za pola ukupan godišnji budžet ovih organizacija izdvojen za sajberbezbednost, a one registruju, u proseku, 16 takvih napada godišnje.

Nepoznanice i konfliktne informacije takođe muče preduzeća MSP sektora u Srbiji: čak 40% nije sigurno da li su njihove trenutne mere zaštite dovoljne u zaštiti od pretnji kojima su izložene, a četvrtina (25%) sumnja da rizici koje im ponuđači rešenja za sjaberbezbednost nude zaista odgovaraju stvarnim rizicima sa kojima se suočavaju. Pri tome, regulatorni zahtevi i potreba usklađivanja sa nacionalnom i nadnacionalnom regulativom im, umesto unapređenja sajberbezbednosti i celokupnog delatnog ambijenta oduzima fokus i pažnju koju bi posvetili sjaberbezbednosti – gotovo trećina (32%) ne razume da li se i kako na njih odnose zakonski zahtevi i obaveze usklađenosti sa regulativom.

Kojić je naglasio da sve ovo ukazuje na hitnu potrebu za jačanjem svesti, pristupačnijim rešenjima i boljom edukacijom MSP sektora, kao i na važnost partnerstva između industrije, regulatora i preduzeća.

Zaključak: 2025. godina kao prelomni trenutak

Prema ocenama stručnjaka kompanije Kaspersky, domaće tržište se nalazi u specifičnoj poziciji: s jedne strane, rast svesti i regulativa donose pozitivan pomak, ali s druge — brzina razvoja pretnji i ranjivost MSP sektora zahtevaju hitno jačanje odbrane.

„Sajberbezbednost više nije tehničko pitanje, već pitanje opstanka,“ poručili su govornici. „Ako MSP želi da održi kontinuitet poslovanja u svetu gde napadi svakog dana postaju napredniji, ulaganje u zaštitu mora biti deo osnovne poslovne strategije, ne opcija.“

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije