Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji

Smanjenje gubitaka vode, jačanje sistema
Foto: Zrenjanin Water Treatment PPP Project
Srpska ekonomija

Širom Evrope nestašice vode više nisu daleka pretnja, već svakodnevica. Klimatske promene, dotrajala infrastruktura i sve veća potražnja stavljaju sistem vodosnabdevanja pod ogroman pritisak. U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima.

Ovaj problem, poznat kao gubitak neprihodovane vode (Non-Revenue Water – NRW), opterećuje budžete lokalnih samouprava, ali i utiče na svakodnevni život kroz nestabilno snabdevanje, veće troškove održavanja i dodatni pritisak na životnu sredinu. Bez obzira na to da li su uzroci tehnički, administrativni ili pravni – ishod je uvek isti: gubitak dragocenog resursa, finansijski teret za komunalne službe i rastući pritisak na ceo sistem.

Od globalne stručnosti do rešenja prilagođenih Srbiji

DouroECI, portugalska kompanija specijalizovana za inženjering i vodoprivredu, deo grupacije Metito Utilities, donosi decenije međunarodnog iskustva iz Evrope, sa Bliskog istoka i drugih delova sveta. U Srbiji, DouroECI sarađuje sa lokalnim partnerima na modernizaciji vodovodne mreže, smanjenju gubitaka i poboljšanju kvaliteta usluga uvodeći napredne alate poput hidrauličkog modeliranja, pametne detekcije curenja i monitoringa u realnom vremenu.

Ovo predstavlja prekretnicu za vodosnabdevanje Srbije – prelazak sa reaktivnog upravljanja krizama na proaktivna, tehnološki zasnovana i po meri pravljena rešenja.

Manje gubitaka – niži troškovi

Za običnog čoveka smanjenje gubitaka znači sigurniju i kvalitetniju isporuku vode. Nestabilan pritisak, česta isključenja, mutna voda iz slavine – sve su to simptomi sistema koji ne funkcioniše optimalno, a jedan od razloga su svakako nedetektovani gubici na mreži. Kada je mreža efikasna, svakodnevni život postaje jednostavniji i zdraviji.

Na nivou porodice se ova promena ogleda u većem osećaju sigurnosti. Stabilan sistem omogućava planiranje troškova, bez iznenadnih skokova u računima ili dodatnih troškova za alternativne izvore. Kada se voda ne rasipa, troškovi njenog tretmana i distribucije se smanjuju, što dugoročno može doprineti stabilnijim cenama za krajnje korisnike.

Lokalne zajednice, uključujući gradove i opštine, imaju direktnu korist od efikasnijih sistema vodosnabdevanja. Modernizovana mreža, sa digitalnim nadzorom i preventivnim održavanjem, omogućava brzu reakciju u kriznim situacijama i smanjuje rizik od velikih havarija.

Zrenjanin: Model za budućnost

Grad Zrenjanin već je postavio standard u Srbiji kroz Postrojenje za preradu vode – prvi projekat javno-privatnog partnerstva (JPP) u zemlji, koji je razvila kompanija Metito Utilities. Sada Zrenjanin beleži još jedan važan korak – projekat smanjenja neprihodovane vode, koji ima za cilj da transformiše gradski vodovodni sistem u moderan, efikasan i održiv.

Pored tehničkih unapređenja, projekat donosi i značajnu društvenu i ekološku korist. Građani mogu da računaju na pouzdanije snabdevanje vodom, sa manje nestašica, boljim kvalitetom vode i stabilnijom uslugom, što direktno utiče na kvalitet svakodnevnog života. Istovremeno, unapređenja doprinose finansijskoj efikasnosti – kroz niže troškove rada i predvidive budžete za komunalna preduzeća, što omogućava bolje planiranje i odgovornije upravljanje. Konačno, tu je i snažna komponenta ekološke održivosti: svaki litar koji se sačuva predstavlja manje opterećenje za reke, podzemne vode i ekosisteme, što postaje sve važnije u uslovima sve češćih i ozbiljnijih suša.

Napredak na terenu

Projekat smanjenja gubitaka u Zrenjaninu odvija se planiranom dinamikom. Prva faza uspešno je završena do kraja 2024. godine, a druga faza je u pripremi, sa fokusom na dodatna operativna unapređenja.

DouroECI koristi bogato iskustvo sa brojnih međunarodnih i evropskih projekata i u Zrenjanin uvodi savremene alate, uključujući softver za hidrauličku analizu i detekciju gubitaka vode.

Voda kao resurs budućnosti Srbije

Kako se Srbija približava članstvu u EU i usvaja strože regulative u sektoru vodosnabdevanja, uspeh Zrenjanina postavlja temelje za moderan, finansijski stabilan i ekološki odgovoran sektor.

Vizija DouroECI prevazilazi granice jednog grada. Kombinujući međunarodno znanje sa lokalnim partnerstvima, kompanija pomaže Srbiji da otvori nova vrata za ulaganja, inovacije i održiv razvoj u sektoru vodosnabdevanja.

Ostali naslovi

Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato