Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sajber napadi na lance snabdevanja

Sajber kriminal
Srpska ekonomija

Napadi na lanac snabdevanja izdvojili su se kao najčešća sajber-pretnja sa kojom su se preduzeća suočavala tokom protekle godine, pokazuje nova globalna studija kompanije Kaspersky. Nalazi istraživanja ukazuju da se gotovo svaka treća kompanija tokom protekle godine suočila sa pretnjom usmerenom na lanac snabdevanja.

Prema nedavnim podacima Svetskog ekonomskog foruma, gotovo dve trećine (65%) velikih preduzeća navodi ranjivosti trećih strana i lanaca snabdevanja kao najveće prepreke za postizanje sajber-otpornosti u današnjem međusobno povezanom digitalnom okruženju. Kako bi procenio ranjivost organizacija na ovu pretnju, Kaspersky interni centar za istraživanje tržišta naručio je globalno istraživanje[1] koje ispituje na koji način se ovi rizici razvijaju i u kojoj meri su preduzeća širom sveta izložena tim pretnjama.

Prema rezultatima ankete sprovedene po nalogu kompanije Kaspersky, 31% velikih preduzeća bilo je pogođeno napadom na lanac snabdevanja u toku prethodnih 12 meseci, što je više nego kod bilo koje druge vrste sajber-pretnje. Pretnja po lanac snabdevanja naročito je usmerena na najpovezanije organizacije, pri čemu velika preduzeća beleže najvišu stopu pretrpljenih napada — 36% — u poređenju sa manjim[2] i srednjim[3] preduzećima.

Značajno je napomenuti da upravo ta grupa velikih[4] preduzeća prijavljuje i najveći prosečan broj dobavljača softvera i hardvera, upravljajući u proseku sa oko 100 dobavljača, što očigledno stvara ogromnu potencijalnu površinu napada. Pored toga, organizacije priznaju da pristup svojim sistemima odobravaju desetinama spoljašnjih saradnika: dok manja preduzeća u proseku angažuju oko 50 saradnika, kod velikih preduzeća taj broj raste na više od 130, čime se dodatno povećava sajber-rizik koji proizlazi iz međuzavisnosti u digitalnom prostoru — napadi zloupotrebom poverljivih odnosa, tokom kojih napadači mogu iskoristiti legitimne veze između organizacija.

Tokom protekle godine, napadi zloupotrebom poverljivih odnosa svrstani su među pet najčešćih pretnji, pri čemu su pogodili četvrtinu (25%) kompanija na globalnom nivou. Najčešće su napade zasnovane na zloupotrebi postojećih veza između organizacija pretrpele kompanije u Turskoj (35%), Singapuru (33%) i Meksiku (31%).

 

Napadi na lanac snabdevanja i napadi zloupotrebom poverljivih odnosa spadaju među najčešće pretnje, ali istraživanje pokazuje da mnogi rukovodioci imaju tendenciju da ih potcene. Kada su zamoljeni da klasifikuju pretnje prema stepenu opasnosti, organizacije su se fokusirale na složene napade kao što su napredne uporne pretnje (APT), ransomver ili pretnje iznutra, umesto na one sa kojima se zapravo najčešće suočavaju. Samo 9% preduzeća globalno rangiralo je napade na lanac snabdevanja kao svoju najveću zabrinutost, što predstavlja izuzetno nizak nivo pažnje s obzirom na učestalost kojom ove pretnje remete poslovanje. Slično tome, svega 8% ispitanika navelo je napade zloupotrebom poverljivih odnosa.

Dalje, većina stručnjaka razume da kompromitovanje lanca snabdevanja ili poverljivog odnosa može dovesti do prekida poslovnih operacija — više od polovine ispitanika identifikovalo je to kao ključnu posledicu takvih napada — ali mali broj njih ove pretnje svrstava među najviše prioritete. Ovaj raskorak pokazuje da je rizik prepoznat u teoriji, ali se nedovoljno primenjuju konkretne mere u praksi.

Istovremeno, kompanije u Singapuru (38%), Brazilu (36%), Kolumbiji (36%) i Meksiku (35%) znatno češće nego što je globalni prosek svrstavaju napade na lanac snabdevanja među tri najopasnije sajber-pretnje.

„Delujemo u digitalnom ekosistemu u kojem svaka veza, svaki dobavljač i svaka integracija postaju deo našeg bezbednosnog profila“, komentariše Sergej Soldatov, rukovodilac Centra za bezbednosne operacije (SOC) u kompaniji Kaspersky. „Kako organizacije postaju međusobno sve povezanije, njihova izloženost napadima raste zajedno s tim. U takvom okruženju, zaštita savremenog preduzeća zahteva pristup na nivou celokupnog ekosistema, koji jača ne samo pojedinačne sisteme, već i čitavu mrežu odnosa koja omogućava kontinuitet poslovanja.“

Samo primenom preventivnih mera na nivou cele organizacije i strateškim pristupom partnerstvima sa dobavljačima i saradnicima kompanije mogu smanjiti rizike u lancu snabdevanja i obezbediti otpornost svog poslovanja.

Radi ublažavanja ovih rizika, Kaspersky preporučuje sledeće:

Temeljno procenite dobavljače pre sklapanja ugovora. Proverite njihove politike sajber-bezbednosti, informacije o prethodnim incidentima i usklađenost sa industrijskim bezbednosnim standardima. Kada je reč o softveru i uslugama u cloud-u, preporučuje se i pregled podataka o ranjivostima i rezultata penetracionog testiranja.

Uvedite ugovorne bezbednosne zahteve. Sprovodite redovne bezbednosne revizije i obezbedite usklađenost sa relevantnim bezbednosnim politikama vaše organizacije i protokolima za prijavu incidenata.

Primenujte preventivne tehnološke mere. Uvedite bezbednosne prakse kao što su princip najmanjih privilegija, model nultog poverenja (Zero Trust) i napredno upravljanje identitetima, kako biste smanjili štetu u slučaju kompromitovanja dobavljača.

Obezbedite kontinuirani nadzor. Koristite rešenja poput proširenog otkrivanja i odgovora na pretnje - XDR ili upravljanog proširenog otkrivanja i odgovora na pretnje - MXDR, koja su deo linije proizvoda Kaspersky Next, za praćenje infrastrukture u realnom vremenu i otkrivanje anomalija u softveru i mrežnom saobraćaju, u skladu sa raspoloživošću internog stručnog kadra za sprovođenje takvog nadzora.

Razvijte plan reagovanja na incidente. Uverite se da obuhvata i napade na lanac snabdevanja i da uključuje korake za brzo identifikovanje i suzbijanje kompromitovanja — na primer, isključivanje dobavljača iz sistema kompanije.

Sarađujte sa dobavljačima po pitanju bezbednosti. Ojačajte zaštitu

[1] Za potrebe izveštaja, Kaspersky interni centar za istraživanje tržišta naručio je anketu u kojoj je učestvovalo 1.714 tehničkih stručnjaka, uključujući rukovodioce na najvišem nivou (C-level), potpredsednike, vođe timova i više specijaliste iz preduzeća sa više od 500 zaposlenih. Istraživanje je obuhvatilo 16 zemalja: Nemačku, Španiju, Italiju, Brazil, Meksiko, Kolumbiju, Singapur, Vijetnam, Kinu, Indiju, Indoneziju, Saudijsku Arabiju, Tursku, Egipat, Ujedinjene Arapske Emirate i Rusiju.

[2] 500–1.499 zaposlenih

[3] 1.500–2.499 zaposlenih

[4] 2.500 ili više zaposlenih

Ostali naslovi

Nove avio-linije i rast interesovanja za špansku obalu
Srpska ekonomija
Region Kosta Blanka, jedna od najpopularnijih mediteranskih destinacija u Španiji, beleži sve veće interesovanje turista iz Srbije, uz dodatno unapređenje avio-povezanosti između Beograda i provincije Alikante tokom 2026. godine
Regenerativna poljoprivreda prepoznata u novoj Strategiji ruralnog razvoja koja će važiti do 2034.
Srpska ekonomija
Uvođenje regenerativne poljoprivrede u zakonodavni okvir jedna je od ključnih novina Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za period 2026–2034 i prvi korak ka prelasku na održive metode očuvanja zemljišta
Zlato se vratilo na nivoe s kraja prošle godine
Srpska ekonomija
Nakon najnovije eskalacije na Bliskom istoku, cena zlata je zabeležila pad i vratila se na nivoe s kraja godine. Tokom poslednjih dana, cena je pala na oko 4.200 dolara po unci i trenutno se stabilizuje na 4.400 dolara, čime je izbrisan značajan deo dobitaka ostvarenih u prethodnim mesecima
Put do pilotskog poziva - prijave do 31. marta
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane poziva mlade sa diplomom osnovnih akademskih studija, koji žele da ljubav prema otadžbini iskažu kroz pilotski poziv, da se prijave na konkurs za Vojnostručno osposobljavanje za rezervne oficire Vojske Srbije roda avijacije
Kvantna snaga Beča: novi centar spaja nauku i industriju
Srpska ekonomija
Kao jedan od vodećih evropskih gradova za kvantna istraživanja, Beč planira izgradnju centra za kvantnu tehnologiju „Quantum Technology Center Vienna“. Novi centar treba da objedini kompanije, startapove i istraživanja na jednom mestu
Marina Papadakis reizabrana na mesto generalnog sekretara Udruženja banaka Srbije
Srpska ekonomija
Na sednici Upravnog odbora Udruženja banaka Srbije, aktuelni generalni sekretar, Marina Papadakis, reizabrana je na mesto generalnog sekretara u drugom trogodišnjem mandatu
Obuka jedinica vojne policije za učešće u mirovnim operacijama
Srpska ekonomija
Jedinice vojne policije iz sastava Kopnene vojske, opredeljene za učešće u mirovnim operacijama, realizovale su kolektivnu obuku u kasarni „Aerodrom“ u Somboru
Kultura ponašanja u javnom prevozu
Srpska ekonomija
Bečki gradski prevoznik „Bečke linije“ pokreće novu kampanju podizanja svesti za više obzira u javnom prevozu. Glasno telefoniranje preko zvučnika, slušanje muzike bez slušalica, parče pice sa belim lukom u metrou - ono što nekima deluje bezazleno, mnogima smeta
Univerzitet odbrane predstavlja obrazovne programe vojnih škola na sajmu „Putokazi“ u Novom Sadu
Srpska ekonomija
Univerzitet odbrane učestvuje na 20. Međunarodnom sajmu obrazovanja „Putokazi“ u Novom Sadu, gde zainteresovanim osnovcima i srednjoškolcima predstavlja obrazovne programe i prednosti vojnog školovanja
Za sezonu na Jadranu potrebno oko 95.000 radnika
Srpska ekonomija
U susret predstojećoj turističkoj sezoni na Jadranu vlada prava pomama za sezonskim radnicima. Prema procenama iz Hrvatske, u turizmu i ugostiteljstvu biće potrebno oko 70.000 sezonskih radnika, što je oko 5.000 više nego prošle godine
Uskršnji sajmovi u Beču 2026.
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi se ove godine otvaraju već krajem marta. Štandovi sa ukrasima i umetnički oslikanim jajima, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju posetioce svih uzrasta. Uskršnji i prolećni sajam ispred dvorca Šenbrun smatra se jednim od najromantičnijih uskršnjih sajmova
TOYO TIRE obeležio početak izgradnje Centra za inovacije u Srbiji
Srpska ekonomija
Objedinjavanjem proizvodnih, prodajnih i tehnoloških funkcija kompanija jača konkurentnost proizvoda
Luka Bilčar predstavljao Srbiju na Zimskim paraolimpijskim igrama
Srpska ekonomija
Na Zimskim paraolimpijskim igrama Milano–Cortina 2026, koje su održane od 6. do 15. marta, Srbiju je predstavljao paraolimpijski skijaš Luka Bilčar. Naš sportista nastupio je 13. marta u veleslalomu i 15. marta u slalomu, čime je Srbija ponovo imala svog predstavnika na najvećoj svetskoj smotri zimskog paraolimpijskog sporta
Trojanac GoPix napada klijente finansijskih institucija
Srpska ekonomija
Stručnjaci iz tima Kaspersky GReAT identifikovali su nove kampanje brazilskog bankarskog trojanca GoPix koje karakteriše do sada nepoznata složenost
Sajam automobila i motocikala od 18. do 24. marta
Srpska ekonomija
Beogradski sajam je i ove godine mesto koje spaja sve pasionirane zaljubljenike u vožnju i automobilizam. Sajam automobila DDOR BG CAR SHOW 09 i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme MOTOPASSION održaće se od 18. do 24. marta
Fabrika napolitanki greje stotine bečkih domaćinstava
Srpska ekonomija
Proizvođač čuvenih bečkih napolitanki „Manner“, u svom glavnom sedištu u opštini Hernals koristi jednu od najvećih peći za pečenje keksa na svetu. Njena otpadna toplota koristi se za grejanje stotina domaćinstava putem sistema daljinskog grejanja, i to već deset godina
Alternativni fondovi kao prilika da se uloži u zlato
Srpska ekonomija
Zlatna groznica je tu i ne planira da ode. Cena zlata beleži jedan od najbržih i najintenzivnijih skokova još od sedamdesetih godina prošlog veka
Završeni prvi Dani otvorenih vrata u postrojenju za preradu vode u Zrenjaninu
Srpska ekonomija
U postrojenju za prečišćavanje i preradu vode u Zrenjaninu uspešno je završen prvi deo programa Dani otvorenih vrata, tokom kojeg su građani imali priliku da posete postrojenje i iz prve ruke saznaju kako funkcioniše sistem koji obezbeđuje bezbednu vodu za piće
Predsednik Vlade i ministar odbrane obišli „Prvi partizan“ u Užicu i „Valjaonicu bakra Sevojno“
Srpska ekonomija
Predsednik Vlade Republike Srbije Đuro Macut i ministar odbrane Bratislav Gašić posetili su danas kompanije „Prvi partizan a.d.“ u Užicu i „Valjaonica bakra Sevojno“, gde su se upoznali sa aktuelnim poslovanjem i planovima za modernizaciju proizvodnje
Letačka obuka pilota helikoptera Vojske Srbije
Srpska ekonomija
Na vojnom aerodromu „Pukovnik-pilot Milenko Pavlović“ u Batajnici i u širem rejonu Beograda realizuje se intenzivna obuka letačkog osoblja 890. mešovite helikopterske eskadrile „Pegazi“ iz sastava 204. vazduhoplovne brigade
Beč: Do 1.500 evra subvencije za zaštitu od sunca
Srpska ekonomija
Spoljašnje roletne i žaluzine, kao i vertikalne fasadne tende i prozorski kapci, mogu pomoći da stan ostane hladan tokom vrelih letnjih meseci. Od 2020. godine Grad Beč subvencioniše naknadnu ugradnju spoljne zaštite od sunca kako bi se stanovi bolje zaštitili od vrućine
Podrška paraolimpijskom timu Srbije koji se vraća na Zimske igre
Srpska ekonomija
Nakon gotovo decenije u okviru koje je podržavao razvoj paraolimpijskog sporta u Srbiji, Super Vero je posebno ponosan što će Srbija na predstojećim Zimskim paraolimpijskim igrama Milano–Cortina 2026 imati svog predstavnika. Biće to povratak Srbije na zimsku paraolimpijsku scenu nakon više godina, što ovaj nastup čini dodatno značajnim za domaći paraolimpijski sport
Dan žena u znaku bezvremenske elegancije
Srpska ekonomija
Od 1912. godine, kada je prvi put otvorio svoja vrata svetu, hotel Bristol bio je mnogo više od mesta za boravak. Bio je pozornica gradskog života, tiha kulisa susreta, razgovora i dama koje su sopstvenim stilom definisale epohu. U tim pričama, žene su oduvek bile u prvom planu. Ne samo kao gošće, već kao energija prostora, one koje unose dinamiku, eleganciju i karakter
Taktička uvežbavanja i bojeva gađanja jedinica Kopnene vojske
Srpska ekonomija
Jedinice Treće brigade kopnene vojske nalaze se na poligonu „Pasuljanske livade“, gde realizuju taktička ubežbavanja i bojeva gađanja iz široke lepeze naoružanja. Angažovane su pešadijske, artiljerijske, tenkovske i mehanizovane jedinice, uz podršku inžinjerijskih i logističkih sastava
Završen Kopaonik Bizn is forum 2026.
Srpska ekonomija
Tokom prethodna četiri dana, na 33. Kopaonik biznis forumu održano je 35 panela, tri plenarne sesije i šest specijalnih događaja sa više od 200 panelista, a uz učešće više od 1500 predstavnika poslovne zajednice, akademskog sektora, državnih institucija i međunarodnih organizacija, među kojima je oko 210 panelista