Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U Muzeju nauke i tehnike izložba O fabrikama i radnicima

Beograd
Foto:TOS
Srpska ekonomija

Muzej nauke i tehnike i Muzej Jugoslavije predstavljaju drugi deo zajedničke izložbe „O fabrikama i radnicima“, posvećenu industrijalizaciji na teritoriji današnje Srbije od njenih početaka do danas. Ova važna i složena tema predstavljena je iz različitih perspektiva - od društveno-političke, kulturne i istorijske, do tehničko-tehnološke. 

Prvi deo izložbe u Muzeju Jugoslavije otvoren je 01. decembra, a drugi deo postavke, u Muzeju nauke i tehnike, 07. decembra 2021. godine.

Izložbu je pripremio kustoski tim ova dva muzeja: Ada Vlajić i Rifat Kulenović iz Muzeja nauke i tehnike i Jovana Nedeljković i Radovan Cukić iz Muzeja Jugoslavije, objavila je Turistička organizacija Srbije. 

U fokusu kustosa Muzeja nauke i tehnike je tehnologija sa procesima proizvodnje, a kustosi Muzeja Jugoslavije posmatrali su industriju kao složeni oblik udruživanja ljudi. Stoga ovu izložbu čine dva komplementarna dela kroz dve postavke paralelno priređene u oba muzeja.

„Dve institucije kulture povezala je želja da istražuju i prikažu javnosti industrijsko nasleđe koje je važan deo aktuelnog naučno-tehničkog i kulturnog nasleđa. Ovim fenomenom bave se oba muzeja, Muzej nauke i tehnike, matičan za istoriju nauke, tehnike i tehnologije i Muzej Jugoslavije, matičan za društvenu istoriju i jugoslovensko nasleđe. Polja istraživanja ovih ustanova se preklapaju i međusobno obogaćuju”, ističu Neda Knežević, direktorka Muzeja Jugoslavije i Rifat Kulenović, muzejski savetnik Muzeja nauke i tehnike.

Izložba može da se prati kroz pet industrijskih lokaliteta, koji na paradigmatičan način predstavljaju razvoj i funkcionisanje industrije na ovim prostorima u različitim istorijskim, političkim i društvenim okolnostima. Biće prezentovana raznovrsna građa koju čine industrijski proizvodi, brojne fotografije koje svedoče o različitim aspektima fabričkog života i video-materijal, dok drugi predmeti i dokumentacija prikazuju rudnike u Boru i Majdanpeku, tekstilnu industriju u Leskovcu, Elektronsku industriju Niš, Kombinat Servo Mihalj u Zrenjaninu i Vojno-tehnički zavod u Kragujevcu.

„Lokaliteti su ciljano odabrani kako bi se kroz specifičnosti njihovog razvoja prikazali brojni fenomeni koji se vezuju za proces industrijalizacije: uloga kapitala (privatnog/trgovačkog, državnog, stranog), položaj radničke klase, radnički standard i (prinudni) rad, prirodna uslovljenost industrije i promene u prirodnoj sredini koje nastaju industrijskim delovanjem, kao i veza industrije i nauke”, navode kustosi i kustoskinje izložbe i dodaju:

„Lokaliteti verodostojno odslikavaju društvene promene, jer su u procesima privatizacije i deindustrijalizacije uglavnom svi prestali da postoje ili su opstali u značajno izmenjenom obliku. Institucionalna briga da se ovo nasleđe sačuva u najvećem broju slučajeva je izostala i, nažalost, postoji mali broj dobrih primera zaštite. To nas je i motivisalo da se bavimo ovim nasleđem.”

Upravo zbog kompleksnosti teme, izložba se realizuje u saradnji dve institucije i na dve lokacije. Muzej Jugoslavije fokusira se na industriju posmatranu kroz prelamanje složenih, pre svega, društvenih i političkih odnosa, dok je na izložbi u Muzeju nauke i tehnike akcenat stavljen na tehnologiju i procese proizvodnje. 

Izložbu „O fabrikama i radnicima“ zajednički organizuju Muzej Jugoslavije i Muzej nauke i tehnike u želji da, na odabranim primerima industrijskog nasleđa, kompleksnu temu industrije sagledaju iz više perspektiva.

U pripremi izložbe takođe su učestvovali: Mira Luković, Mira Ninošević, Dragan Stojmenović i Stevan Golubović.

Autorka postavke u oba muzeja je Breda Bizjak, dok je za grafičko oblikovanje bio je zadužen Saša Pančić. 

Realizaciju izložbe omogućilo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Za pomoć u pripremi izložbe i na pozajmljenoj građi autori i autorke zahvaljuju: Narodnom muzeju Leskovac, Muzeju rudarstva i metalurgije Bor, Narodnoj biblioteci Bor, Muzeju Stara livnica u Kragujevcu, Vojnom muzeju, Arhivu Jugoslavije, Narodnom muzeju Zrenjanin, Narodnoj biblioteci Srbije, Republičkoj ustanovi Filmske novosti, Programskom arhivu RTS, Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu, Mariji Milošević, Aleni Zdravković, Rastku Stefanoviću, Gordani Stojanović, Draganu  Pavloviću, Branislavu Markušu, Tomislavu Đurinu i Veliboru Ikodinoviću.

Ostali naslovi

Krediti za likvidnost dostupni početkom 2022. godine
Srpska ekonomija
Sredstva za primenu Zakona za održavanje likvidnosti i obrtna sredstava u otežanim ekonomskim uslovima usled pandemije COVID-19 počeće da budu dostupna početkom 2022. godine, po dinamici uplate kredita od strane Evropske investicione banke
Avionima Er Srbije iz Niša i Kraljeva do više destinacija
Srpska ekonomija
"Er Srbija" od 04. januara 2022. godine počinje uspostavljanje linija od javnog interesa sa aerodroma Konstantin Veliki u Nišu i aerodroma Morava u Kraljevu. Srpska nacionalna avio-kompanija će saobraćati na redovnim linijama između Niša i Beograda, Istanbula, Frankfurta (Han), Kelna i Ljubljane, dok će iz Kraljeva obavljati letove do Istanbula
RS: Prosečna plata pokriva 51,1 odsto potrošačke korpe
Srpska ekonomija
U Republici Srpskoj najveća prosečna plata u novembru isplaćena je u oblasti finansijske delatnosti i osiguranja 1.519 KM, dok su najnižu dobili radnici u građevinarstvu 750 KM. Prosečna sindikalna potrošačka korpa za novembar 2021. godine iznosi 2.015 KM i prosečna plata je pokriva sa 51,1 posto
Počinje četrnaesta zimska kampanja dobrovoljnog davanja krvi
Srpska ekonomija
„Priključite se. Dajte krv”, poručuju iz Instituta za transfuziju krvi i najavljuju da nova kampanja počinje 4. januara u Valjevu, Požarevcu, Smederevu i u Beogradu na Čukarici.
Roditeljski dodatak za prvo dete 300.000 dinara
Srpska ekonomija
Ovo pravo će moći da ostvari svaka majka za dete rođeno od 1. januara 2022. godine i kasnije pod uslovom da je državljanin Srbije i da ima prebivalište u Srbiji
Svetski ekonomski forum u Davosu odložen za leto
Srpska ekonomija
Svetski ekonomski forum (VEF), koji je trebalo da bude održan od 17. do 21. januara u švajcarskom skijaškom centru Davos, odložen je za leto zbog neizvesnost širenja varijante virusa omikrona, a biće održan pod nazivom "Radite zajedno, vratite poverenje"
Uvoz slatkiša u BiH devet puta veći od izvoza
Srpska ekonomija
Uvoz konditorskih proizvoda u BiH skoro devet puta je veći od izvoza, a za 11 meseci ove godine uvezeni su slatkiši u vrednosti od 206,3 miliona maraka. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, uvezena su 25,4 miliona kilograma slatkiša, dok su istom periodu izvezena 4,2 miliona konditorskih proizvoda vrednih 23,8 miliona KM
Ukrajina povećava proizvodnju uranijuma za potrebe nuklearnih centrala
Srpska ekonomija
Ukrajina planira da poveća proizvodnju uranijuma, što bi trebalo da u potpunosti pokrije potrebe nuklearnih elektrana za gorivom posle 2026. godine, saopštila je vlada u Kijevu. Prema nacionalnom programu usvojenom u sredu, vlada će uložiti 9,1 milijardu grivni (294,2 miliona evra) u povećanje kapaciteta za iskopavanje i preradu uranijuma u ​​narednih pet godina
Žene u EU obrazovanije od muškaraca, ali slabije plaćene
Srpska ekonomija
Iako su žene u EU obrazovanije od muškaraca, one su u prosjeku zarađivale 14,1 odsto manje nego njihove muške kolege, objavljeno je u Evropskom monitoru poslova koji izdaju Evropska komisija i Eurofond. Bitno je istaći da su ovo podaci za 2019. i da oni ne prikazuju uticaj pandemije na visinu zarada
Veće devizne i rezerve zlata, povećana dinarska štednja
Srpska ekonomija
Devizne rezerve na kraju novembra iznosile su 16,5 milijardi evra, što je za oko tri3 milijarde evra više nego na kraju 2020. godine, uprkos pandemiji. Rezerve zlata su dodatno povećane, za 1,7 tona, na rekordne 37,2 tone. Dinarska štednja je povećana za 12%, na novi rekordni nivo od oko 104 milijarde dinara