Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Beograd nastavlja da radi na održivom planiranju i mobilnosti poput velikih evropskih gradova

Urbanizam
Srpska ekonomija

Beograd nastavlja da radi na sprovođenju ideje o održivom planiranju i mobilnosti, a iskustva gradova koji imaju slične probleme sa brojem automobila su nam pomogla da dođemo do rezultata, izjavio je glavni urbanista Marko Stojčić.

– Uspeli smo da se, zajedno sa građanima koji žive u pešačkim zonama, izborimo za nešto što podiže kvalitet života. To podrazumeva da se građani oslanjaju na pešačenje, bicikliranje i javni gradski prevoz, da odustaju od putničkih automobila – istakao je Stojčić, ukazujući na podatak da je srpska prestonica među gradovima u kojima ima najviše obolelih od kardiovaskularnih oboljenja, što je rezultat nedovoljnog pešačenja.

Gostujući na TV Vesti Stojčić je naglasio da Beograd ima pešačke zone i prostore za pešake kao i koridore uz Savu i Dunav, te dodao da je čitav Novi Beograd veoma pogodan za pešačenje.

– U centralnoj zoni jedna po jedna ulica koju rekonstruišemo dobija neki širi pojas za pešake, dobija i zelene pojase. Linijski park, koji predstavlja jednu posebno važnu pešačko-biciklističku rekreativnu zonu, kreće sa izgradnjom naredne nedelje i tako malo po malo osvajamo svaki kvadratni metar – rekao je glavni urbanista.

On je kazao da je 650.000 automobila u Beogradu jako veliki broj, mada su to brojevi koje imaju i Budimpešta, koja je veća od Beograda, i Milano.

On je ukazao i na to da polovinu svih kretanja u Beogradu čini vožnja gradskim prevozom, što je dobro i čemu se dive svi veći evropski gradovi.

– Borimo se da zadržimo tih 50 odsto kretanja i da za 25 odsto povećamo vožnju biciklima i pešačenje, kao i prevoz Savom i Dunavom. U tom smislu očekujem da kada se poveže javni prevoz na rekama, povežemo ga i sa kopnom tako da će to biti jedan funkcionalni sistem koji će, kada se izgradi metro, pomoći da građani mnogo lakše i brže, a što je i ekološki prihvatljivije, stižu na željena odredišta – naglasio je Stojčić.

Govoreći o izgradnji Linijskog parka, Stojčić je napomenuo da se radi o procesu koji se ubrzano sprovodi.

On je rekao da je ponosan na to što je deo tima koji je uspeo da započne izgradnju metroa, koji je više od pola veka san Beograđana i svih koji su upravljali ovim gradom.

– Ponosan sam i na Linijski park, koji je veoma zahtevan projekat, a ponosim se i time što smo doneli odluku da Adu Huju proglasimo javnom zelenom površinom. Tu su i drugi projekti pripreme tunela, mostova, obilaznica, a došli smo i do neke tačke u izradi Generalnog urbanističkog plana. To je plan za strateški razvoj Beograda, to jest kako mi vidimo da će se za 20, 30 godina razvijati grad – istakao je između ostalog Stojčić.

Ostali naslovi

Bečka medijska laboratorija
Srpska ekonomija
Od jeseni 2019. godine Privredna agencija Beča kroz program „Bečka medijska inicijativa“ podržava inovativne novinarske ideje. Do sada je u četiri runde sa više od četiri miliona evra finansirano 96 projekata, među kojima su novi proizvodi u postojećim medijskim kućama kao što su „Kurier“, „Falter“, „Heute“, „Dossier“, „Der Standard“ kao i novinarski startapovi
Poreski kalendar za januar
Srpska ekonomija
Poreska uprava Srbije objavila je Poreski kalendar za januar 2022. godine. Prvog meseca u godini prvo stižu obaveze za one koji posluju na domaćoj estradi, kao i za poslodavce koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom. Zadnjeg dana u januaru podnosi se i izjava o zainteresovanosti za subvencije u fiskalizaciji
Raspisan konkurs Gradovi u fokusu
Srpska ekonomija
Ministarstvo kulture i informisanja Vlade Republike Srbije raspisalo je  konkurs „Gradovi u fokusu 2022”, koji pruža priliku jedinicama lokalnih samouprava da, u saradnji sa ustanovama, umetničkim udruženjima, pojedincima i drugim subjektima u kulturi, unaprede svoje kapacitete i kulturnu ponudu. Za projekat je u narednoj godini planirano približno 350 miliona dinara
OPEC potvrdio povećanje snebdevanja naftom u februaru
Srpska ekonomija
Analitičari procenjuju da će se potražnja za naftom ove godine vratiti na nivo pre pandemije koronavirusa, na oko 100 miliona barela dnevno
Visoka inflacija u Turskoj
Srpska ekonomija
Prema najnovijim podacima Turskog instituta za statistiku, samo u decembru cene su skočile u proseku za 15 odsto. U godinu dana, osnovne potrepštine poskupjele su za oko trećinu. Sto turskih lira trenutno vredi oko 7,5 dolara
Za poljoprivrednike u 2022. subvencije na klik
Srpska ekonomija
Digitalna platforma E-agrar, softversko rešenje koje će omogućiti da se više od 400.000 gazdinstava registruje onlajn, počeće sa radom u julu 2022. godine. Ona obuhvata novu aplikaciju koja bi trebalo da omogući efikasnije vođenje Registra poljoprivrednih gazdinstava i efikasnije upravljanje isplatama podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju
Srbija posle 40 godina dobija dva nova nacionalna parka
Srpska ekonomija
Područja Stare planine i planina Kučaj-Beljanice od sada su pod najvišim stepenom zaštite države, jer je pokrenut postupak njihove zaštite i to kao nacionalnih parkova, izjavila je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović. Ona je istakla da su ovo prva dva nacionalna parka koja će biti proglašena u Srbiji nakon 40 godina, a taj status su zaslužila zbog velikog prirodnog bogatstva na svojim teritorijama
Fest obeležava pola veka postojanja
Srpska ekonomija
Međunarodni filmski festival – Fest u ovoj godini doživljava svoje jubilarno pedeseto izdanje i biće održan od 25. februara do 6. marta, u produkciji Centra beogradskih festivala. Slogan predstavljen na vizuelnom rešenju ovogodišnjeg festivala koji glasi „Novi hrabri svet” igra je rečima u odnosu na slogan prvog Festa održanog 1971. godine koji je glasio „Hrabri novi svet”
Hrvatski građani prošle godine su rekordno trošili
Srpska ekonomija
Originalna procena stope rasta hrvatske privrede za prošlu godinu bila je pet posto, poslednja procena je bila devet posto, a ministar finansija Zdravko Marić veruje da će biti i dvocifrena
Zdravstvenom sistemu treba oko 375 miliona
Srpska ekonomija
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore dobio je 332 miliona evra u ovoj godini što je, prema mišljenju direktora FZO nedovoljno za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema imajući u vidu potrebe javnih zdravstvenih ustanova i nasleđeni dug bivšeg rukovodstva od oko 50 miliona koji dodatno otežava dalje finansiranje i stabilizaciju finansiranja zdravstvenog sistema u celosti