Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Reformski proces u 2024. zavisiće od brzine formiranja nove Vlade

Beograd
Srpska ekonomija

Veća efikasnost u donošenju zakona, smanjenje administrativnog i finansijskog opterećenja i dosledna primena propisa pomogli bi stvaranju boljeg poslovnog okruženja, ukazuju podaci poslednjeg NALED-ovog Regulatornog indeksa Srbije (RIS), koji ocenjuje kvalitet zakonodavne prakse u našoj zemlji sa 46 od 100 poena. Na polovične rezultate, kako se navodi u izveštaju, uticao je dug tehnički mandat prethodne Vlade u trajanju od osam meseci, zbog čega je važno da se aktuelni izborni proces efikasno sprovede i da nova Vlada bude formirana u kraćem roku. 

Član Upravnog odbora NALED-a Goran Kovačević objašnjava da je Vlada radila bez usvojenog Plana za datu godinu, pa je, samim tim, u 2022. doneto i 70% manje zakona nego prethodne godine. Ukupno smo dobili 60 zakona, od kojih je 18 imalo uticaj na privredu, a samo jedan bio je u potpunosti nov i tiče se socijalnog preduzetništva. 

- Kvalitetan i predvidiv zakonodavni proces je u interesu i privrede i lokalnih samouprava, zbog čega je NALED pokrenuo izradu ovog izveštaja pre više od decenije. Posmatrajući sva prethodna izdanja RIS-a, vidimo da je donošenje podzakonskih akata bilo i ostalo najveća boljka našeg sistema. Zato je važno da se naredne godine više fokusiramo na sprovođenje zakona, od kojih nam ostaje malo koristi ako podzakonski akti budu kasnili po godinu i po dana. S druge strane, moramo da pohvalimo što je praktično prekinuta praksa usvajanja zakona po hitnom postupku, a znamo koliko se to često dešavalo ranije – objašnjava Kovačević. 

Od prvog RIS-a, najveći pomak ostvaren je na polju transparentnosti i uključivanja javnosti u pripremu propisa, a najbolji rezultat ostvaren je 2021. kada su javne rasprave i konsultacije organizovane za 95% zakona. Nažalost, taj trend nije zadržan prošle godine, jer zbog oročenog rada Vlade nije bilo dovoljno vremena za diskusiju. Javne rasprave održane su za svaki drugi zakon, a nacrti su bili dostupni u dve trećine slučajeva, objavio je NALED.  

- To je još jedan pokazatelj zašto je važno da postoji kontinuitet u radu regulatornih organa. Mi ćemo već na proleće izaći sa RIS-om 2023/24 i očekujemo da se uzlazni trend uključivanja privrede i javnosti u dijalog nastavi, kao što je bio slučaj pri donošenju Zakona o elektronskim komunikacijama i Zakona o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva – zaključuje Kovačević.  

U Regulatornom indeksu ističe se i da administrativno opterećenje privrede, odnosno vreme uloženo u sprovođenje procedura, kao i svi troškovi taksi i naknada u vezi sa tim, iznosi 2,95% BDP-a. Ove nalaze potvrđuje i istraživanje privrede koje je urađeno u 2023, a u kojem 92% privrednika navodi da je najveći problem regulatornog okruženja visoko finansijsko i administrativno opterećenje  poslovanja.  

Kada je reč o komunikaciji institucija sa građanima, zabeleženo je da ministarstva u proseku odgovore na nešto više od polovine upita koje dobiju, u čemu su redovniji kod lakih pitanja (odgovori se na 68% svih upita), a manje su ažurni ako treba da dostave informacije od javnog značaja (44%), iako su to po zakonu u obavezi da urade. Sajtovi su i ove godine ocenjeni kao pregledni.  

RIS prati put usvajanja zakona, od donošenja Plana rada Vlade, preko javnih rasprava o nacrtima zakona, do efekata sprovođenja zakona na privredu, kroz šest komponenti. Uz predvidivost donošenja propisa (ispunjenost zakonodavnog plana i učestalost izmena i dopuna zakona) i ažurnost sprovođenja zakona (donošenje podzakonskih akata), RIS meri i kvalitet pripreme propisa (sprovođenje analiza o efektima planiranih zakona), uključenost javnosti u tom procesu (javne rasprave, dostupnost nacrta i hitnost usvajanja), regulatorno opterećenje (administrativni troškovi primene zakona) i dostupnost informacija o propisima.  

Od 2013. kada je objavljen prvi RIS do danas je objavljeno osam izveštaja, a poslednji je objavljen uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), u okviru projekta „Javne nabavke i dobro upravljanje za veću konkurentnost“.  

Ostali naslovi

Novi način da firme razumeju šta svet misli, želi i kupuje
Srpska ekonomija
Kompanija YouGov, tržišni lider u poznavanju mišljenja, motivacija, želja i medijskih navika potrošača, preuzela je poslovanje u domenu usluga potrošačkih panela od kompanije GfK SE (CPS GfK), etabliranog lidera na polju prikupljanja i obrade podataka o potrošačkim navikama kupaca u domaćinstvima širom Evrope
Ponuda bečkih muzeja tokom 2024. godine
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije će i 2024. godine opravdati titulu međunarodne umetničke metropole. Dve trećine gostiju dolazi u Beč zbog obimne umetničke i kulturne ponude. Gradski muzeji najavili su brojne izložbe, od Rembranta do Klimta i Šagala
Do 15. januara otvorene prijave za poslodavce za dualno obrazovanje
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije pozvala je sve zainteresovane poslodavce da se do 15. januara prijave za realizaciju dualnog modela obrazovanja za neki od čak 83 obrazovna profila koji su u ponudi za školsku 2024/2025. godinu
Ostvarenje novogodišnjih želja uz jeftinije avio karte
Srpska ekonomija
Air France je u oktobru 2023. proslavio devedeseti rođendan i rešio da „Rendez-vous” kampanjom počasti sve svoje putnike. Među destinacijama do kojih možete ove godine leteti po sniženim cenama nalaze se velike metropole poput Njujorka, Majamija, Pekinga, Tokija, ali i egzotične destinacije kao što su For de Frans (Martinik), Mauricijus, Havana i Sent Marten
Za bolji život u Srbiji više od 2,2 miliona dolara
Srpska ekonomija
Fondacija Ana i Vlade Divac je, zajedno sa partnerima, donatorima i pojedincima podržala više od 50,000 građana u Srbiji u 2023. godini, sredstvima u vrednosti 2,2 miliona dolara. Različitim humanitarnim i razvojnim projektima, podržali smo učenike, porodice i poljoprvredna gazdinstava, organizacije civilnog društva, sa fokusom na osnaživanje mladih i žena
Organizacija javnog prevoza u vreme novogodišnjih i božićnih praznika
Srpska ekonomija
Za vreme novogodišnjih i božićnih praznika, od 1. do 7. januara, za sve linije važiće posebna organizacija saobraćaja
Radno vreme trgovinskih i zanatskih radnji za praznike
Srpska ekonomija
Radno vreme trgovinskih i zanatskih radnji na teritoriji Beograda u vreme novogodišnjih i božićnih praznika uređeno je gradskom odlukom, saopšteno je iz Sekretarijata za privredu
Bečki Masterplan za pešake
Srpska ekonomija
Tokom 2023. godine glavni grad Austrije uložio je više od 21 milion evra u poboljšanje infrastrukture za pešake. U deset bečkih opština gradi se prema „Masterplanu pešačenja“. U okviru programa „Izvan asfalta“ Grad Beč već godinama investira u projekte koji podstiču oslobađanje od asfalta i pravedniju raspodelu prostora u gradu
Jačanje veze između obrazovanja i industrije
Srpska ekonomija
Uspešnoj realizaciji dualnog obrazovanja doprinosi kvalitetna institucionalna saradnja Ministarstva prosvete, Kancelarije za dualno obrazovanje i Nacionalni okvir kvalifikacija i Privredne komore Srbije, koja kroz stalnu i neposrednu komunikaciju sa poslodavcima aktivno učestvuje u definisanju obrazovnih potreba za stručne profile
Novogodišnja čarolija na beogradskim pijacama
Srpska ekonomija
Javno komunalno preduzeće „Beogradske pijace” organizuje od 28. do 30. decembra „Novogodišnji market” od 8 do 16 časova na novobeogradskoj pijaci „Stari Merkator”, saopštili su iz ovog javnog komunalnog preduzeća