Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zelena agenda znači energetsku i političku stabilnost

Beograd
Srpska ekonomija

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović poručila je danas da je Zelena agenda novi model rasta, koji će nam obezbediti energetsku, ekonomsku i političku nezavisnost i stabilnost u narednim godinama i decenijama.

Mihajlović je, gostujući na Televiziji „Hepi“, rekla da je neophodno hitno graditi nove energetske kapacitete u Srbiji, ocenivši da je energetska infrastruktura jednako važna kao i saobraćajna.

Ona je navela da je privredni rast Srbije impozantan i da je onda očekivano da je potrebno i više energije, zbog čega je neophodna izgradnja hidroelektrana, skladišta energije, novih vetroelektrana, solarnih elektrana i elektrana na biomasu.

To će značiti i nova radna mesta, privredni rast i nezavisnost i stabilnost u energetskom, ekonomskom i političkom smislu, rekla je potpredsednica Vlade, napomenuvši da će se promene u energetici desiti bez obzira na pojedine otpore.

Moramo da uđemo u globalni voz zelene agende i borbe sa klimatskim promenama. Kada je reč o postojećim kapacitetima, pre svega o termoelektranama, biće potrebne bar dve godine da Rudarski basen „Kolubara“ stane na zdrave noge, dodala je Mihajlović.

Pravimo analizu i izaći ćemo i pred Vladu i pred predsednika Republike sa predlozima kako da sledeća zimska sezona bude stabilna i da ne uvozimo 15, 20 i više procenata struje. Suština je u novim kapacitetima, koji moraju hitno da se grade i koji će koristiti najnovije tehnologije, objasnila je ona.

Prema njenim rečima, Srbija treba da gradi reverzibilne hidroelektrane „Bistricu“ i „Đerdap 3“ i ova godina treba da bude ona u kojoj će se raditi projektno-tehnička dokumentacija za ova dva projekta.

Potrebno je, kako je ukazala, da Srbija ima i posebno preduzeće koje će se baviti zelenom energijom i koje će rezervisati prostor za solarne i vetroelektrane i da zajedno sa privatnim partnerima proizvodi energiju i delom bude vlasnik tih elektrana.

Mihajlović je izjavila i da su zlato, bakar i litijum kritične mineralne sirovine u svetu, bez kojih nema privrednog razvoja, a da je Srbija jedna od retkih zemalja koja je bogata tim sirovinama i da je potreban strateški pristup kada je reč o razvoju rudarstva, bez kojeg je nemoguć privredni razvoj.

Potpredsednica Vlade je ponovila da je na zahtev građana obustavljen projekat „Jadar“, ali i da se priče o zabrani rudarenja koriste isključivo u političke svrhe, istakavši da je toj temi potreban strateški pristup i argumentovan razgovar.

Sve priče o zabrani rudnika služe samo u političke svrhe i time se ugrožava ne samo rudarstvo, već i kompletna privreda. Srbija i te kako može da zarađuje od rudarstva. Promenili smo zakon i sada bilo koja kompanija koja eksploatiše rudu mora prvo da je ponudi našem tržištu, pa tek onda da je izvozi, rekla je ona.

Kada je reč o litijumu, ideja je bila da ovde imamo ne samo preradu rude, već i fabriku baterija i fabriku električnih vozila, navela je Mihajlović.

Ostali naslovi

Brnabić u poseti sedištu Svetskog ekonomskog foruma u Ženevi
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić posetiće danas sedište Svetskog ekonomskog foruma u Ženevi, gde će prisustvovati potpisivanju Sporazuma o uspostavljanju Centra Svetskog ekonomskog foruma za Četvrtu industrijsku revoluciju u Srbiji
Srpska privreda na sajmu Prodekspo u Moskvi
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije u saradnji sa Razvojnom agencijom Srbije organizuju tradicionalno učešće srpskih kompanija u okviru najznačajnije međunarodne sajamske manifestacije prehrambenih proizvoda u Ruskoj Federaciji i regionu „Prodekspo-2022“, od 07. do 11. februara
Zakon o socijalnom preduzetništvu moderan i podsticajan
Srpska ekonomija
Posle decenijskog rada na Nacrtu zakona, na sednici Narodne skupštine 4. februara 2022. usvojen je Zakon o socijalnom preduzetništvu. Zakon predstavlja jedno od najnaprednijih zakonskih rešenja za sektor socijalnog preduzetništva u Evropi i po prvi put u Srbiji postavlja pravni okvir za sektor u kojem posluje oko 500 preduzeća
Znatno povećanje plaćanja na rate Dina karticama u 2021. godini
Srpska ekonomija
U 2021. godini ostvaren je promet plaćanjem na rate Dina karticama u ukupnom iznosu od 5,7 milijardi dinara, što je povećanje za 35,45% u odnosu na 2020. godinu, kada je promet bio preko 4,2 milijarde dinara
Mobilna aplikacija za kupovinu karata srpske nacionalne avio kompanije
Srpska ekonomija
Er Srbija je pokrenula novu verziju mobilne aplikacije za kupovinu avio-karata, koja je dostupna za preuzimanje putem Gugl plej stora za Android telefone i Ep stora za korisnike Epl uređaja. Postojeći korisnici ne moraju da preuzimaju novu aplikaciiju, već je dovoljno da ažuriraju prethodnu verziju
Smanjene rezerve krvi
Srpska ekonomija
Institut za transfuziju krvi Srbije saopštio je da trenutno raspolaže jednodnevnim rezervama krvi za zbrinjavanje samo vitalno ugroženih pacijenata
Avionom iz Beograda do Trsta i Bolonje
Srpska ekonomija
Er Srbija, nacionalna avio-kompanija Republike Srbije, od 02. juna pokreće redovne letove između Beograda i Trsta, dok od 06. juna uspostavlja redovan avio-saobraćaj na relaciji Beograd-Bolonja. Letovi ka obe destinacije u Italiji će se obavljati tri puta nedeljno - do Trsta utorkom, četvrtkom i subotom, a do Bolonje ponedeljkom, sredom i petkom
Objavljen javni poziv za dodelu subvencija za unapređenje energetske efikasnosti
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović saopštila je da je ovo ministarstvo danas objavilo novi javni poziv za dodelu subvencija za unapređenje energetske efikasnosti. Mihajlović je objasnila da će javni poziv, za koji mogu da se prijave sve jedinice lokalne samouprave, trajati narednih 15 dana
Beč protiv ekomanipulacije retro tehnologija
Srpska ekonomija
Povodom predstojeće odluke Evropske komisije da nuklearnu energiju kasifikuje kao održivu tranzicionu tehnologiju za finansijske investicije grad Beč pojačano kritikuje taksonomiju EU koja služi uspostavljanju okvira za olakšavanje održivih investicija
Centralna banka Indije uvodi digitalnu valutu
Srpska ekonomija
Indija će uvesti „digitalnu rupiju“ koji će imati i podršku države, te će se na ovu virtuelnu valutu plaćati porez na dobit od 30 odsto, saopštila je vlada ove države