Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Vesić: Gradimo preko 500 kilometara kanalizacije i osam fabrika za preradu otpadnih voda

Beograd
Foto: Beoinfo
Srpska ekonomija

Ove godine u Beogradu se gradi preko 500 kilometara kanalizacije i osam fabrika za preradu otpadnih voda, što je istorijski uspeh i iskorak našeg grada u 21. vek, rekao je Goran Vesić, gostujući u jutarnjem programu Studija B.

– U okviru projekta „Čista Srbija”, u Obrenovcu radimo oko 90 kilometara kanalizacije i fabriku za preradu otpadnih voda. Posle završetka ovog projekta, preko 75 odsto teritorije Obrenovca imaće kanalizaciju, izuzev šest mesnih zajednica. Gradi se fabrika za preradu otpadnih voda u Ostružnici i sekundarna kanalizacija u Umci, Bariču, Moštanici, Sremčici, Ostružnici, Žarkovu i Železniku, što je preko 60 kilometara kanalizacije. U Lazarevcu gradimo skoro 100 kilometara kanalizacije i dve fabrike za preradu otpadnih voda u Velikim Crljenima i Lazarevcu. U Mladenovcu se gradi 70 kilometara kanalizacije i fabrika za preradu otpadnih voda a u Sopotu skoro 80 kilometara kanalizacije i fabrika – rekao je Vesić.

On je podsetio da je raspisan tender za izgradnju kanalizacije na levoj obali Dunava, odnosno za izgradnju prečistača za preradu otpadnih voda, a uslediće još dva tendera, izmeću ostalog tender za izgradnju same kanalizacije približne vrednosti 50 miliona evra, od čega 35 miliona daje Evropska investiciona banka, a 15 miliona evra Grad Beograd. 

– Fabriku za preradu otpadnih voda i 82 kilometra kanalizacije na levoj obali Dunava počinjemo da gradimo već u februaru. Time ćemo definitivno rešiti problem na levoj obali Dunava, to jest svi će dobiti kanalizaciju. Ono što je još važnije, sve otpadne vode će biti prerađivane i tako prerađene ići u Dunav – istakao je zamenik gradonačelnika.

Vesić je najavio da počinje izgradnja najveće fabrike za preradu otpadnih voda u Velikom selu koju finansira Vlada Republike Srbije a čija je vrednost 285 miliona evra, javlja Beoinfo.

– Time ćemo rešiti problem otpadnih voda na teritoriji užeg jezgra Beograda koji pokriva oko 1,5 miliona ljudi – rekao je Vesić.

On je dodao da pregovara sa stranim kreditorima kako bi se obezbedila podrška za izgradnju kompletne kanalizacije i postrojenja za preradu otpadnih voda u Kaluđerici.

Vesić je podsetio da Beograd danas sve fekalije iz kanalizacije bez prerade direktno izliva u Savu i Dunav, što znači da svake godine izlivamo otprilike 60.000 olimpijskih bazena fekalija u naše dve reke. 

– Imamo oko sto direktnih izliva kanalizacije u Savu i Dunav. Kada završimo postrojenje u Velikom selu, ukinućemo 80 takvih izliva, a kada završimo i ove druge fabrike, ukinućemo sve, što znači da ćemo konačno prerađivati otpadne vode – zaključio je Vesić.

Ostali naslovi

Konkretne poslovne prilike na Ekspo-u za preduzetnice iz Srbije  
Srpska ekonomija
Konkretne poslovne prilike da prošire biznis na tržištu Emirata, od 16. do 22. januara, imaće preduzetnice iz Srbije, koje u sastavu privredne delegacije učestvuju na 6. tematskoj nedelji “Globalni ciljevi” na svetskoj izložbi Ekspo 2020 Dubai
Počinje izgradnja Linijskog parka na Dorćolu
Srpska ekonomija
Počinje izgradnja Linijskog parka na najatraktivnijoj lokaciji u starom delu Beograda, izjavio je Goran Vesić i dodao da će biti potrebno tri godine da se to završi. Linijski par biće jedinstven park u svetu uz obalu reka dužine 4,6 kilometara
Nezaposlenost u EU na najnižem nivou od početka pandemije
Srpska ekonomija
Stopa nezaposlenosti u Evropskoj uniji, merena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), pala je u novembru za 0,2 procentna poena sa 6,5 odsto u prethodnom mesecu, navodi se u izveštaju Evropske statističke službe
Nema razloga za odlaganje početka drugog polugodišta
Srpska ekonomija
Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružić izjavio je danas da ne postoje razlozi za odlaganje početka drugog polugodišta u centralnoj Srbiji, budući da je do 11. januara udeo dece školskog uzrasta u ukupnom broju zaraženih bio tri odsto
Nastavak podrške Francuske reformi javne uprave
Srpska ekonomija
Ministarka državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije Marija Obradović i ambasador Francuske u Srbiji Pjer Košar razgovarali su danas o nastavku uspešne saradnje srpske i francuske administracije u oblasti reforme javne uprave
Uručeni ključevi stanova za pripadnike snaga bezbednosti u Novom Sadu
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić uručila je danas, na ceremoniji u Novom Sadu, ključeve 25 stanova porodicama pripadnika snaga bezbednosti, ratnih i vojnih invalida, kao i porodicama poginulih boraca
Podrška EBRD malim i srednjim preduzećima
Srpska ekonomija
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i OTP Leasing Srbija doo Novi Beograd su zaključili ugovor o kreditu u iznosu do 10 miliona evra u okviru Regionalnog programa podrške konkurentnosti malim i srednjim preduzećima. Kredit je u potpunosti obezbeđen garancijom od strane matične kompanije, OTP banke Srbija, vodećeg kreditora na srpskom bankarskom tržištu
Nominacioni predeo Bača predložen za upis na Uneskovu listu
Srpska ekonomija
Vlada Srbije donela je zaključak da se prihvata Dokument dosije „Nominacioni predeo Bača“ za upis na Uneskovu listu svetskog kulturnog i prirodnog nasleđa. Ovaj upis je od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju, posebno imajući u vidu da prvi put nominuje novu kategoriju kulturnog dobra – kulturni predeo, kao i da naša zemlja nije realizovala samostalnu nominaciju od 2007. godine
Dalji razvoj vojne saradnje Srbije i UK
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar odbrane Nebojša Stefanović sastao se danas sa ambasadorkom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske Šan Kristinom Meklaud
Digitalizovana kopija Miroslavljevog jevanđelja uručena ministarki kulture Maji Gojković
Srpska ekonomija
Upravnik Audiovizuelnog Arhiva Srpske akademije nauka i umetnosti akademik Aleksandar Kostić uručio je danas digitalizovanu kopiju Miroslavljevog jevanđelja potpredsednici Vlade i ministarki kulture i informisanja Maji Gojković, direktorki Narodnog muzeja Bojani Borić Brešković i upravniku Narodne biblioteke Vladimiru Pištalu, u prisustvu predsednika SANU akademika Vladimira Kostića