Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Idejna rešenja za produžetak Zemunskog keja inspirisana Dunavom

Beograd
Foto: Beoinfo
Srpska ekonomija

Opština Zemun u saradnji sa Udruženjem arhitekata Srbije raspisala je početkom oktobra prošle godine konkurs za urbanističko-arhitektonsko idejno rešenje obaloutvrde Zemunskog keja, saopšteno je iz ove opštine.

Povod za raspisivanje konkursa je potreba za uređenjem, rekonstrukcijom i izgradnjom priobalnog vodnog zemljišta kao javne površine, vodnih površina i objekata u delu lesnog odseka Dunava i priobalja sa akvatorijom u Zemunu na potezu od Pupinovog mosta do Gardoša. U pitanju je dužina od 2,7 kilometara, odnosno 22,2 hektara zemljišta različite konfiguracije, koja je obuhvaćena planom detaljne regulacije prostora između Ulica cara Dušana, saobraćajnice T6, lesnog odseka Dunava, Zemunskog groblja i granice Regulacionog plana Starog jezgra Zemuna – Pregrevica – opština Zemun.

Do kraja roka za predaju radova, koji je bio 7. decembra, od četiri pozvana autorska tima, tri su dostavila svoje radove, i to: „Beopotez”, „Revolution Architects” i Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije. 

Autorski tim „Beopotez” je u svom idejnom rešenju postavio cilj da poveže stanovnike i starosedeoce Zemuna sa rekom kako bi se ostvarila posredna i neposredna komunikacija čoveka sa rekom i prirodom. Prednost i glavni akcenat je stavljen na rečni tok Dunava, koji diktira sve sadržaje i infrastrukturu na obali. Obaloutvrda koja se završava kod marine „Radecki”, produžena je projektom i proširena do mosta „Mihajlo Pupin”. 

Rešenje autorskog tima „Revolution Architects” inspirisano je samim tokom, načinom meandriranja Dunava i kako je Dunav napravio oblik tog dela obale. Osnovna ideja rešenja je da se oblikuje obaloutvrda uz minimalne izmene oblika postojeće obale Dunava i narušavanja flore koja je zatečena, tako da kroz ceo potez parterno rešenje prati i imitira meandriranje Dunava, uz zaštitu postojeće flore i dodavanjem nove.

Treći projekat koji je dostavio Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije – IAUS, predvideo je da se kod Pupinovog mosta, gde se završava šetalište, napravi proširenje i okretnica kao završni motiv. Kako bi se ostvarila veza sa biciklističkom stazom na mostu i korisnicima omogućio pristup na krajnjoj tački šetališta, planiran je lift većih gabarita sa pratećim objektom. Šetališta su opremljena urbanim mobilijarom: klupama, senicima na zelenim površinama, spravama za igranje dece i rekreaciju odraslih, česmama, kandelabrima, skulpturama i dr.

Pristup priobalju je višestruk – lift i stepenište na krajnjoj istočnoj strani kod Pupinovog mosta, kolski i pešački pristup kod nove marine, iz Dunavske ulice kolski i pešački pristup do šetališta, iz Ulice despota Đurđa pešački pristup stepeništem niz lesni odsek i kolski i pešački pristup kod marine „Radecki” iz pravca Zemunskog keja.

Celim potezom projektovana je kolsko-pešačka staza širine osam metara, sa delom za bicikliste i pešake i proširenjima na više mesta, gde god je to bilo moguće. Sa njene leve i desne strane nalaze se zelene površine koje su prema lesnom odseku znatno veće i nepravilnog oblika, dok su prema reci pravilno produžne i nalaze se između staza i zakošenog dela obaloutvrde.

Projektovana je i uža pešačka staza širine četiri metra koja prati niži deo kosine obaloutvrde, kao i temeljni nasip do dna na tom delu obale. 

Zelenilo je pretežno projektovano tako da bude nisko, sa soliternim drvećem na većim razmacima, osim u okviru kampa gde je gušće zasađeno. Travnate površine su obogaćene niskim žbunastim vrstama, dok su na stubovima rasvete cvetni aranžmani u saksijama pretežno padajućih vrsta cveća.

U sastavu žirija su prof. dr Zoran Đukanović, predsednik žirija i predstavnik Udruženja arhitekata Srbije, Gavrilo Kovačević, predsednik gradske opštine Zemun i predstavnik naručioca, Milica Jović Korać, mas.inž. arhitekture i predstavnica naručioca, dr Žaklina Gligorijević, arhitekta i predstavnica Udruženja arhitekata Srbije, prof. dr Dušan Ignjatović, arhitekta i predstavnik Udruženja arhitekata Srbije.

Ostali naslovi

Znatno povećanje plaćanja na rate Dina karticama u 2021. godini
Srpska ekonomija
U 2021. godini ostvaren je promet plaćanjem na rate Dina karticama u ukupnom iznosu od 5,7 milijardi dinara, što je povećanje za 35,45% u odnosu na 2020. godinu, kada je promet bio preko 4,2 milijarde dinara
Mobilna aplikacija za kupovinu karata srpske nacionalne avio kompanije
Srpska ekonomija
Er Srbija je pokrenula novu verziju mobilne aplikacije za kupovinu avio-karata, koja je dostupna za preuzimanje putem Gugl plej stora za Android telefone i Ep stora za korisnike Epl uređaja. Postojeći korisnici ne moraju da preuzimaju novu aplikaciiju, već je dovoljno da ažuriraju prethodnu verziju
Smanjene rezerve krvi
Srpska ekonomija
Institut za transfuziju krvi Srbije saopštio je da trenutno raspolaže jednodnevnim rezervama krvi za zbrinjavanje samo vitalno ugroženih pacijenata
Avionom iz Beograda do Trsta i Bolonje
Srpska ekonomija
Er Srbija, nacionalna avio-kompanija Republike Srbije, od 02. juna pokreće redovne letove između Beograda i Trsta, dok od 06. juna uspostavlja redovan avio-saobraćaj na relaciji Beograd-Bolonja. Letovi ka obe destinacije u Italiji će se obavljati tri puta nedeljno - do Trsta utorkom, četvrtkom i subotom, a do Bolonje ponedeljkom, sredom i petkom
Objavljen javni poziv za dodelu subvencija za unapređenje energetske efikasnosti
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović saopštila je da je ovo ministarstvo danas objavilo novi javni poziv za dodelu subvencija za unapređenje energetske efikasnosti. Mihajlović je objasnila da će javni poziv, za koji mogu da se prijave sve jedinice lokalne samouprave, trajati narednih 15 dana
Beč protiv ekomanipulacije retro tehnologija
Srpska ekonomija
Povodom predstojeće odluke Evropske komisije da nuklearnu energiju kasifikuje kao održivu tranzicionu tehnologiju za finansijske investicije grad Beč pojačano kritikuje taksonomiju EU koja služi uspostavljanju okvira za olakšavanje održivih investicija
Centralna banka Indije uvodi digitalnu valutu
Srpska ekonomija
Indija će uvesti „digitalnu rupiju“ koji će imati i podršku države, te će se na ovu virtuelnu valutu plaćati porez na dobit od 30 odsto, saopštila je vlada ove države
Cene goriva u Nemačkoj oborile istorijske rekorde
Srpska ekonomija
Gorivo je u Nemačkoj dostiglo rekordne cene: litar supera je u proseku u sredu na benzinskim pumpama u Nemačkoj koštao 1,712 evra a dizela 1,640 eura čime je oboren rekord cene iz 2012.
 Američke aviokompanije traže ukidanje testiranja na covid za vakcinisane
Srpska ekonomija
Američke aviokompanije i turističke agencije zatražile su od vlade Džoa Bajdena da za vakcinisane putnike ukine obvezu pokazivanja negativnog testa na covid kako bi mogli da uđu u Sjedinjene Države, u svrhu oporavka turističkog sektora
Slabile cene žitarica na svetskim produktnim berzama
Srpska ekonomija
Cene žitarica na svetskim produktnim berzama su početkom nedelje slabile, zbog usporavanja izvoznih aktivnosti i zato što su rizici od vremenskih prilika za sada dobro prognozirani. Rast evra prema dolaru utiče na evropsku izvoznu konkurenciju. Primetne su velike cenovne oscilacije na Evronekstu. Krajem nedelje cene su imale silazni trend