Nijedna multilateralna inicijativa nije izazvala toliko reakcija u regionu koliko “Otvoreni Balkan”, i u okviru koje je za kratko vreme između tri vlade Srbije, Albanije i Severne Makedonije dogovoreno i učinjeno mnogo na slobodnijem kretanju robe, usluga, ljudi i kapitala. Najveća mana ove regionalne inicijative je ta što deo nje još uvek nije svih šest ekonomija Zapadnog Balkana, rečeno je na konferenciji u Beogradu.
U okviru prvog panela “Dosadašnja dostignuća Otvorenog Balkana i predstojeće implikacije” savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PKS) Nenad Đurđević istakao je da stvaranje jedinstvenog prostora za bolje poslovanje jeste ono što PKS i ostale komore Balkana žele.
Dodaje da se to ne odnosi samo na naše kompanije, već i na kompanije koje posluju u regionu, na nove investicije, na uklanjanje barijera sa ciljem da poslovanje bude jeftinije i harmonizovano. Navodi da je Berlinski proces prepoznat kao kvalitetan i dobar okvir u kome se stvara sinergija političke inicijative sa onima koje vode stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora, ali da je u jednom trentuku stagnirao, saopštila je PKS.
“U maju 2020. uvideli smo da ono što se zove zajedničko tržište u okviru Berlinskog procesa ima velike poteškoće u implementaciji politika iz akcionog plana”, rekao je Đurđević i podsetio da ta inicijativa, osim dogovora o ukidanju rominga za korisnike na Zapadnom Balkanu, nije uspela da ostvari konkretne rezultate za građane i poslovnu zajednicu na Zapadnom Balkanu.
Jedan od razloga za pokretanje inicijative „mini Šengen“ koju su inicirali politički predstavnici – Srbije, Albanije i Severne Makedonije deklaracijama iz Novog Sada, Ohrida i Tirane, jeste da principi četiri slobode na kojima je bazirana i eknomija Evropske unije, budu vodeći i na Zapadnom Balkanu kako bi se obezbedila razmena dobara i usluga bez prepreka i stvorilo jedinstveno tržište radne snage.
Usklađivanjem veterinarskih i fitosanitarnih sertifikata, priznavanjem akreditovanih laboratorija, uvođenjem elektronskog sistema za praćenje pošiljke, boljom i intenzivnijom saradnjom nadležnih organa doprinosi se jeftinijem i boljem poslovanju, bržem prelasku granice uz minimalne kontrole i provere.
“Ohrabruje poziv da se inicijativi priključi svih šest ekonomija Zapadnog Balkana. Smatramo da će Otvoreni Balkan biti potpun i uspešan tek kada se priključe svih šest članica”, rekao je Đurđević.
Novine u okviru inicijative jesu potpisivanje Sporazuma o stvaranju jedinstvenog tržišta radne snage i elektronskog broja koji će omogućiti građanima Srbije, Albanije i Severne Makedonije da se brže zaposle u jednoj u ove tri zemlje. Najavljuje da bi tržište radne snage trebalo da se otvori u prvom kvartalu ove godine.
Smatra da inicijativa može doprineti procesu normalizacije odnosa i dijalogu Beograda i Prištine rešavanjem problema i otklanjanjem barijera koje onemogućuju bolje poslovanje i zajedničko investiranje.
Predsednik Centra za spoljnu politiku Dragan Đukanović poručio je da svi akteri na Zapadnom Balkanu moraju da prihvate postojanje regionalnih inicijativa, a regionalni direktor Hans Seidel Fondacije za Jugoistočnu Evropu Klaus Fizinger da je “Otvoreni Balkan” pospešio saradnju u regionu i prevazilaženje nesuglasica.
Mane “Otvorenog Balkana”, primećuje Fizinger, jesu to što inicijativa „ima neku vrstu frustracije od stagnacije procesa evropskih integracija“, kao i to što inicijativu ne podržavaju, za sada, svih šest ekonomija Zapadnog Balkana, već samo tri.
“Takođe, postoji neka vrsta sumnje da li je ovo neka vrsta vežbe za ulazak u EU ili samo zamena za punopravno članstvo u EU”, dodao je Fizinger.
Potpredsednica Centra za spoljnu politiku Suzana Grubješić naglasila je da je regionalna saradnja jedan od uslova za napredak u evropskim integracijama, dodajući da ta saradnja mora da bude uklopljena u čitav proces pridruživanja.