Foto: Kancelarija za saradnju s medijima Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali poručio je da država nastavlja sa vođenjem odgovorne fiskalne politike i da će se u slučaju nastavka geostrateških izazova sa kojima se Evropa suočava, truditi da minimizira negativne posledice po građane i privredu, kao i da će teret naredne krize preuzeti na sebe.
Mali je na otvaranju Kopaonik biznis foruma ukazao na to da naša zemlja ima jake i čvrste finansije i da je spremna da se suoči sa novonastalom situacijom, kao što je to uradila u uslovima pandemije.
On je podsetio na to da se globalni događaji na koje Srbija ne može da utiče samo nižu – nakon pandemije, usledila je kriza u lancima snabdevanja, pa zatim energetska kriza, rast inflacije i na kraju konflikt u Ukrajini.
Ministar je poručio da država nastoji da minimizira posledice ovih kriza na građane i dodao da je našoj zemlji, sa druge strane, prioritet ekonomski rast i nastavak reformi.
Zajedno sa Međunarodnim monetarnim fondom, kako je naveo, nastavljamo da radimo na reformi Poreske uprave, na uvođenju novog sistema fiskalizacije, e-faktura, novih fiskalnih pravila.
Prema njegovim rečima, radimo sve ono što je neophodno da na duži vremenski period obezbedimo stabilnu fiskalnu politiku i da ona, uz pomoć monetarne politike, obezbedi rast i stabilnost.
Ministar je rekao da će u punoj meri biti obezbeđena stabilnost na tržištu, potencirajući tu značaj robnih rezervi.
On je podsetio na to da su zamrznute cene životnih namirnica i goriva, uz napomenu da, uprkos drastičnom povećanju cene struje u svetu, za građane Srbije nema povećanja njene cene, što je opet dokaz da teret krize država preuzima na sebe.
Mali je ukazao i na dosadašnje rezultate, istakavši da je ključno bilo održati radna mesta i da ne dođe do zatvaranja fabrika, dok je trenutno na snazi druga garantna šema za mala i srednja preduzeća.
Cilj je bio da se podigne likvidnost firmi, objasnio je on i dodao da država bankama garantuje kredite koje odobravaju, a sve u cilju da firme imaju obrtna sredstva i prebrode krizu.
Ministar je, kada je reč o građanima, istakao da je od početka godine penzionerima isplaćeno po 20.000 dinara jednokratne pomoći, zaposleni u zdravstvu su dobili po 10.000 dinara, a mladima u Srbiji je isplaćeno po sto evra.
On je istovremeno podsetio na to da naša zemlja, kada se pogledaju kumulativno dve protekle godine, ima najveći rast BDP u Evropi, kao i da je BDP po glavi stanovnika zabeležio rast od 65 odsto u poslednjih deset godina.
Mali je, govoreći o investicijama, rekao da se ne odustaje od programa „Srbija 2025“ i ulaganja od 14 milijardi evra u narednom periodu koja on predviđa, uz napomenu da su za ovu godinu budžetom predviđene kapitalne investicije od 486 milijardi dinara.
Prema njegovim rečima, imamo više od 90 investitora koji su najavili ulaganja i otvaranje 37.000 radnih mesta.
Ministar je naveo da je Srbija zemlja koja je na korak od investicionog rejtinga, što treba da se desi krajem ove ili početkom sledeće godine, i ujedno ukazao na projekat „Otvoreni Balkan“, koji će doprineti bržem protoku robe i kapitala.
Mali je poručio da će javni dug, koji trenutno iznosi 51,4 odsto BDP-a, ostati stabilan.
Cilj je da prosečne plate do 2026. godine iznose 1.000 evra, a penzije 500 evra, predočio je on i podsetio na to da je u decembru prošle godine prosečna zarada iznosila 635 evra, dok su plate i penzije, ako se poredi decembar 2021. godine u odnosu na 2020. godinu, nominalno porasle 12,9 odsto, a realno 4,6 odsto.