Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Solarne elektrane sve isplativije za domaćinstva

Beograd
Srpska ekonomija

Računi kupaca-proizvođača koji proizvode energiju za sopstvene potrebe će biti dodatno umanjeni nakon što je Vlada Republike Srbije nedavno usvojila novu Uredbu o naknadi za podsticaj povlašćenih proizvođača iz obnovljivih izvora energije, čime će se povećati isplativost i skratiti period povraćaja investicije u solarne elektrane, saopšteno je iz Centra za unapređenje životne sredine.

Kupci-proizvođači su u prethodnom periodu plaćali naknadu za podsticaj povlašćenih proizvođača na ukupno preuzetu električnu energiju, dok je sada ta osnovica promenjena na utrošenu električnu energiju, odnosno, razliku između preuzete i proizvedene električne energije. Ovom promenom je uklonjena još jedna od barijera za adekvatnu primenu neto-merenja koje je predviđeno za kupce-proizvođače koji su domaćinstva.

„Promena načina obračuna naknade za povlašćene proizvođače je još jedan korak ka punoj primeni neto-merenja, i već sada možemo reći da je i u Srbiji sve isplativije postati kupac-proizvođač. Ova promena će, u zavisnosti od rada solarne elektrane i načina potrošnje, dodatno umanjiti račune domaćinstvima koja imaju solarne elektrane za najmanje 10%, ali na osnovu naših iskustava, računamo da će te uštede dostizati i celih 20%, što će u znatnoj meri ubrzati period povraćaja investicije, ali nadam se da će doprineti i bržem rastu broja kupaca-proizvođača u Srbiji“ – izjavila je Ivana Jovčić, izvršna direktorka Centra za unapređenje životne sredine.

Od početka aktivne primene u aprilu 2022. godine, i nakon glasnog nezadovoljstva prvih kupaca-proizvođača, došlo je i do nekoliko neophodnih izmena zakona u oblasti finansija, pre svega, Zakona o PDV-u, Zakona o akcizama, i Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara. Svaka sprovedena izmena zakona je doprinela većoj isplativosti proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe, a sa ovom najnovijom Uredbom, isplativost je znatno unapređena.

„Mislim da će nakon početka primene ove Uredbe najveći deo kupaca-proizvođača biti zadovoljniji svojim računima za električnu energiju, i da će ovo biti jedan od motiva da još veći broj građana zakorači u svet proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe. Ono što preostaje je da se i Naknada za pristup distributivnom sistemu (mrežarina) obračunava po istom principu kao što su sve dosadašnje promene urađene, na utrošenu (neto-razliku između isporučene i preuzete) električnu energiju, čime bi i u Srbiji bio u potpunosti ostvaren princip neto-merenja. Pored toga, dodatno ohrabrenje i motiv za dalji rast broja kupaca proizvođača bi bilo i razmatranje modela otkupa viškova na kraju perioda za poravnanje, podsticanje kroz povraćaj (ili smanjenje) PDV-a na opremu za izgradnju solarnih elektrana, uvođenje mogućnosti za prostorno odvajanje mesta proizvodnje i potrošnje električne energije, kao i nastavak rada na uključivanju stambenih zajednica u proizvodnju energije kroz uspostavljanje funkcionalnog modela za ovu grupu prozjumera, izjednačavanje njihovih prava u procesu dobijanja statusa kupca-proizvođača, te omogućavanje vlasništva nad elektranama kupaca-proizvođača trećim licima.“ – dodao je Vladan Šćekić, programski direktor Centra za unapređenje životne sredine.

Od početka primene instituta kupac-proizvođač, više od 2300 domaćinstava proizvodi struju na krovovima svojih porodičnih kuća, sa ukupno instalisanim kapacitetom od skoro 19 MW. Pored toga, još ukupno 823 solarne elektrane su izgrađene od strane privrednih društava sa kapacitetom od skoro 35 MW, kao i 3 stambene zajednice sa instalisanih 69,5 kW solarnih panela.

U saopštenju se podseća de je, u skladu sa Integrisanim nacionalnim planom za energiju i klimu (INEKP), do 2030. godine predviđeno da dostignemo kapacitet od 500 MW solarnih elektrana na krovovima kuća, stambenih zajednica i privrednih objekata. Postojećim tempom, dostizanje ovog cilja bi se ostvarilo 2042. godine, zbog čega je neophodno nastaviti na daljem razvoju distribuirane proizvodnje energije koja se nalazi u rukama građana.

Ostali naslovi

Borba protiv šverca duvana i akcizni kalendari ključni za povećanje budžetskih prihoda
Srpska ekonomija
U Srbiji, priliv sredstava od akciza i PDV-a na duvanske proizvode u 2023. godini iznosio je 165,6 milijardi dinara, što predstavlja povećanje od 40 odsto u odnosu na 2016, kada je priliv po ovom osnovu iznosio 118 milijarde dinara
Beograd domaćim foruma  Francuska - Zapadni Balkan
Srpska ekonomija
Juče je u Beogradu otvoren dvodnevni forum Francuska - Zapadni Balkan: „Proizvodnja, lanac snabdevanja i ESG prakse” u organizaciji Francusko-srpske privredne komore, a u saradnji sa Ambasadom Francuske u Beogradu i savetnicima Francuske za spoljnu trgovinu
Međunarodni festival plesa u Beču
Srpska ekonomija
Ovogodišnje izdanje Međunarodnog festivala plesa u Beču se održava od 11. jula do 11. avgusta. Biće predstavljena 51 produkcija na 15 različitih lokacija u gradu – od Burgteatra i Folksteatra preko Odeona do bečkih muzeja
Šampionima bezgotovinskih transakcija uručene nagrade
Srpska ekonomija
Na pijaci „Palilula” uručene su novčane nagrade zakupcima tezgi koji su tokom marta i aprila realozovali najveći broj bezgotovinskih transakcija u okviru drugog kruga projekta „Digitalizacija beogradskih pijaca”. Zakupci sa pijaca „Palilula”, „Blok 44”, „Stari Merkator”, „Kalenić” i „Đeram” osvojili su po pet nagrada u martu i aprilu mesecu, ostvarivši 1.099, odnosno 561 transakciju
Letnja sezona na otvorenom bazenu Tašmajdan počinje u utorak
Srpska ekonomija
Sa završetkom školske godine počinje i letnja sezona na beogradskim bazenima. Tako je i u Sportskom centru „Tašmajdan”
Upravljanje omladinskim projektima
Srpska ekonomija
Mladi iz Vranja, Sremske Mitrovice ili naselja koja pripadaju ovim gradovima, imaju priliku da postanu članovi odbora Omladinskih fondova u svojim sredinama
Osnovan fond za podršku mladim poljoprivrednicima u Kraljevu
Srpska ekonomija
Grad Kraljevo, Fondacija Ana i Vlade Divac i projekat „Velika mala privreda“ koji finansira USAID, pokrenuli su Fond za osnaživanje mladih poljoprivrednika vrednosti milion i sedamsto hiljada dinara. Sredstva Fonda su namenjena učenicima završnih razreda poljoprivredno – hemijske škole u Kraljevu, da bi razvijali svoju proizvodnju
Veštačka inteligencija u domaćinstvu
Srpska ekonomija
Zahvaljujući naprednijim tehnologijama i revolucionarnom dizajnu, novi uređaji za kuću snažnih performansi pružaju korisnicima neuporedivo bolje iskustvo, čineći njihov svakodnevni život neuporedivo lakšim i lepšim
Proglašeni pobednici LG likovnog konkursa za osnovce
Srpska ekonomija
Prvo mesto u kategoriji od 1. do 4. razreda osvojila je Mia Borozan, učenica 4. razreda OŠ „Kralj Petar II Karađorđević“ u Beogradu. Drugo mesto pripalo je Savi Temkinu, učeniku 1. razreda, OŠ „Nadežda Petrović“ u Beogradu, a treće Vasilu Donevskom, učeniku 4. razreda OŠ „Prva vojvođanska brigada“ iz Novog Sada
Zajednički rad na osnaživanju poljoprivrednika širom Srbije
Srpska ekonomija
Predstavnici Fondacije Ana i Vlade Divac i Projekta „Velika mala privreda“ koji finansira USAID ugostili su danas u Galeriji Đura Jakšić u Kragujevcu preko 50 predstavnika lokalnih samouprava, regionalnih razvojnih agencija i poljoprivrednih škola u okviru regionalnih susreta, kako bi obeležili postignute rezultate dodadašnjih zajedničkih aktivnosti usmerenih na osnaživanje poljoprivrednika