Potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, rekla je da je odnos prema energetici odnos prema privrednom razvoju, i da energetska politika određuje pravac rasta i razvoja čitave ekonomije.
Ona je na panelu „Energetska politika Srbije: Postati održiv do 2030“ na Kopaonik biznis forumu navela da bez energetske bezbednosti i zdrave životne sredine nema ni privrednog ni društvenog razvoja.
„Energetska bezbednost je uvek vezana za geostrateški položaj i vodićemo računa o svim faktorima kako bismo do 2050. dostigli cilj – karbonsku neutralnost, ali pre svega da osiguramo energetsku bezbednost. Doneli smo zakonodavni okvir, kao i većinu podzakonskih akata, što je osnova za plan investicija koje su nam prekopotrebne u energetskom sektoru“, rekla je ona.
Mihajlovićeva je navela da je Zakon o korišćenju OIE prvi, poseban zakon u ovoj oblasti koji Srbija ima i da je ocenjen kao najmoderniji u Evropi.
„U našem energetskom miksu, ne računajući velike HE, učešće OIE je na nivou od 3,4 odsto i to moramo da povećamo ako želimo da se borimo i za zdravu životnu sredinu koju ćemo ostaviti budućim generacijama i za dugoročnu energetsku stabilnost i bezbednost države. Bez energetske bezbednosti i stabilnosti nema ni industrije, ni privrede, ni razvoja države. Drugi zakon koji je jako važan, drugi stub energetske bezbednosti, jeste energetska efikasnost. To je pitanje kojem se nismo dovoljno posvetili u prošlosti. Trošimo mnogo više toplotne i električne energije po jedinici društvenog proizvoda nego druge zemlje u Evropi i donošenje posebnog zakona daje nam mogućnost da ne samo država i privreda, nego sva domaćinstva i građani, učestvuju u ovom projektu“, rekla je Mihajlovićeva.
Ona je istakla da je ulaganje u nove proizvodne kapacitete, prenosni i distributivni sistem, takođe prioritet. Mihajlovićeva je istakla da je diverzifikacija snabdevača sledeći korak koji je važan za stabilnost.
„Dobro je što imamo dva pravca dovoda gasa, ali je potrebno dodatno da radimo na diverzifikaciji snabdevača. Počeli smo radove na interkonekciji sa Bugarskom, uz podršku EU, i time ćemo dobiti mogućnost da gas nabavljamo i iz drugih izvora, što je u momentu energetske i političke krize u Evropi izuzetno važno“, rekla je ona.
Mihajlovićeva je navela da je energetska infrastruktura važna poput saobraćajne i da je u izradi strateških dokumenata bitno da učestvuju i institucije države i civilni sektor.
„Javna preduzeća su dužna da sprovode politiku države. Da li će pružati otpor? Da. Da li će ljudi koji šest godina nisu doneli nikakve promene sada prihvatiti promene? Neće. Ne mislim samo na zakone, već na promene koje donosi energetska revolucija kada je reč o infrastrukturi. Pričamo o korišćenju vodonika, električnim vozilima, o energiji koju možemo dobijati iz drugih izvora. Ako smo u saobraćaju uspeli da izgradimo infrastrukturu, možemo i u energetici. U toku je izrada nacionalnog integrisanog plana za klimu i energetiku i moj predlog je bio da na njemu ne rade samo institucije države, već i civilni sektor. Od mnogo scenarija, izabraćemo šest koji će biti javno dostupni i koliko god bude bilo potrebno razgovaraćemo i usvojićemo jedan. Takođe, radi se i strategija razvoja do 2050. jer je potrebno da znamo gde ide naše energetika, koje ćemo izvore koristiti, kakva će biti ponuda i potražnja“, rekla je ona.