Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Različiti izvori finansiranja za efikasnije poslovanje male privrede

Beograd
Srpska ekonomija

Srbija, za razliku od većine evropskih zemalja, i dalje se isključivo oslanja na komercijalne banke kao izvor finansiranja privrede. Mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP) i veliki broj preduzetnika, čine većinu privrednih subjekata u privredi i široko su raznolika. Osim veličine, razlikuju se po starosti, fazi poslovnog razvoja, vrsti aktivnosti, obimu, dosegu, industrijskom sektoru itd. Ova raznolikost utiče i na različite finansijske potrebe MMSP - vrste finansiranja, iznose, trajanje, bezbednosne zahteve, režime otplate. Nekada je sve ove potrebe moguće zadovoljiti samo odgovarajućom kombinacijom instrumenata finansiranja, objašnjava Tamara Dunđerović, rukovodilac Centra za programe podrške privredi i mikro, malim i srednjim privrednim društvima Privredne komore Srbije. 

„Raznovrsnost ponude finansijskih instrumenata i izvora finansiranja mora da bude u vrhu prioriteta sa ciljem da se unapredi privredni ambijent, a posebno je važna u slučajevima kada centralno finansiranje privrede dolazi iz banaka. To se možda i najbolje vidi u raskoraku u mogućnosti finansiranja onih koji su završili sa početnom fazom poslovanja i imaju potrebu za finansiranjem naredne faze, fazu daljeg rasta, kao i mikro i malim i preduzećima“, dodala je ona.

U strukturi finansijskog sektora Srbije, banke čine preko 92 odsto, dok je u Evropi, prema podacima Evropske komisije, učešće banaka u finansijskom sektoru 70 procenata.

„Posebnu pažnju treba posvetiti mogućnostima finansiranja uz uvažavanje specifičnih potreba različitih industrija, kao i značajnu razliku u finansiranju inovativnih i tehnološki naprednih MMSP, od onih koji su u tradicionalnim industrijama. Preporuka je svakako da se razmotri uvođenje fleksibilnijeg normativnog okvira i mogućnosti za poslovanje nebankarskih institucija“, navodi predstavnica PKS.

PKS je organizovala nekoliko stručnih skupova, a poslednji je održan 29. oktobra na kome su predstavnici mikrofinansijskih i nebankarskih institucija iz regiona, predstavili različite modele i uspešne primere finansiranja privrede, van bankarskog sistema.

„Tako smo na Grčkom primeru saznali da je, posle više godina zagovaranja za diversifikaciju izvora finansiranja, usvojen dobar Zakon o mikrofinansiranju, koji je uvažio kvalitetne primere iz prakse, a sam propis je jednostavan za implementaciju. Jedna od glavnih karakteristika je to što „Code of Good Conduct for Microcredit Provision“ (Kodeks) čini veliki deo zakona. Kodeks je razvijen u EU na osnovu najboljih praksi pa je postao prepoznatljiva oznaka kvaliteta mikrofinasiranja u korist kupaca, investitora, donatora“, rekla je Dunđerović.   

Zanimljivo je, po njenim rečima, ukazati na mogućnosti mikrofinansiranja i u okviru mera podrške privredi i izazova prouzrokovanih pandemijom Kovid 19. Prema podacima Mikrofinansijske asocijacije Albanije, mikrofinansiranje vrlo je aktivno tokom trajanja krize, kada je bilo gotovo duplo više klijenata nego što je prošlo kroz bankarski sistem, a obezbeđeno je čak 40.000 zajmova, saopštila je PKS.

Procena je da bi se relaksiranjem finansijskog sistema otvorilo tržište i za socijalne investitore i da bi u Srbiju ušlo između 40 - 60 miliona evra direktnih investicija. Važan doprinos je i saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama i kreiranje odgovarajućih garantnih šema za povoljno kreditiranje privrede, posebno malog biznisa. 

Privrednici navode da su glavne prepreke za dobijanje kredita komplikovane administrativne procedure i prijave za finansiranje, visoke kamatne stope neprilagođene realnim mogućnostima i potrebama, neprikladni i kratki rokovi otplate, neusklađenost između realne potražnje i dostupne ponude na tržištu, ograničen broj alternativnih opcija finansiranja, skupe bankarske garancije – visoke kamate, kratki rokovi otplate, instrumenti obezbeđenja, visina kredita…

Sektor MMSPP čini preko 96 odsto svih aktivnih privrednih subjekata u Srbiji, odnosno 371.502 registrovanih privrednih subjekata, od čega 94 odsto čine mikro, mala preduzeća i preduzetnici. U sektoru je angažovano oko dve trećine ukupnog broja zaposlenih, ostvaruje isto toliko ukupnog prometa u privredi i doprinosi sa 57,4 odsto bruto dodate vrednosti nefinansijskog sektora.

Ono što je karakteristično jeste da privrednu strukturu Srbije čini veoma mali broj velikih kompanija i skoro nimalo srednjih, dok sa druge strane postoje mnogobrojna mala i mikro preduzeća koja na prvi pogled nisu u stanju da pređu u redove firmi srednje veličine. Banke ne odgovaraju na tražnju za „malim“ kreditima. Procena rizika ulaganja u sektor mikro, malih preduzeća kod banaka je previsok, visoki su troškovi administracije u odnosu na niske iznose kredita, a svega nekolicina banaka u svom finansijskom portfoliju realizuje program namenjen preduzećima sa poslovnom istorijom ne većom od 24 meseca, dodala je Dunđerović.

Ostali naslovi

Sistem socijalne zaštite jedan od važnih stubova države
Srpska ekonomija
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Vlade Republike Srbije uputilo je danas čestitku socijalnim radnicima povodom Međunarodnog dana socijalnih radnika, uz zahvalnost što svakodnevno, bezuslovno pružaju pomoć i podršku onima kojima je ona potrebna
Značaj ulaganja u sportsku infrastrukturu
Srpska ekonomija
Ministar omladine i sporta u Vladi Republike Srbije Vanja Udovičić nastavio je svoju redovnu akciju obilazaka lokalnih samouprava širom Srbije današnjom posetom Svilajncu, Rekovcu, Paraćinu i Kruševcu
PKS traži dodatno tumačenje Uredbe o ograničenju cena naftnih derivata
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije (PKS) zatražila je od Vlade Srbije dodatno tumačenje Uredbe o ograničenju cena naftnih derivata, jer građevinske kompanije i zanatske pivare imaju probleme u poslovanju zbog tumačenja ove Uredbe koja zabranjuje točenje goriva u cisterne na benzinskim stanicama
NBS: Novca i u dinarima i u devizama i na računima i u gotovini ima dovoljno
Srpska ekonomija
Narodna banka Srbije obaveštava građane – Haosa nema, niti će ga biti i apeluje na građane – Ne nasedajte na provokacije i senzacionalističke naslove
Olakšane procedure zamene vozačkih dozvola državljanima Srbije i Kine
Srpska ekonomija
Ministarstvo unutrašnjih poslova Vlade Republike Srbije saopštilo je da je danas, po osnovu Sporazuma o međusobnom priznanju i zameni vozačkih dozvola između Republike Srbije i Narodne Republike Kine, prvom kineskom državljaninu uručena srpska vozačka dozvola
Ulaganja u nauku i inovacije doprinose razvoju celokupnog društva
Srpska ekonomija
Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružić izjavio je da je Fond za nauku prethodnih godina kontinurano pružao podršku naučnoistraživačkoj delatnosti i da je ostvario izuzetne rezultate
Nedovoljno razvijenim opštinama 320 miliona dinara
Srpska ekonomija
Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za razvoj nedovoljno razvijenih opština Novica Tončev potpisao je u Nišu sa predsednicima nedovoljno razvijenih opština ugovore o dodeli bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu od 320 miliona dinara
Predsednik Vučić obišao HAIX i Teklas Automotive
Srpska ekonomija
Predsednik Vučić je prisustvovao potpisivanju Memoranduma o razumevanju između Republike Srbije i nemačke kompanije HAIX , na koji su potpis stavili ministarka privrede Anđelka Atanasković i finansijski direktor kompanije HAIX Markus Lins. Predsednik Vučić je prisustvovao i otvaranju fabrike turske kompanije za proizvodnju auto-delova Teklas Automotive
Najsavremenija nastavna sredstva u procesu školovanja kadeta
Srpska ekonomija
Vojna akademija neprekidno podiže standarde uvođenjem brojnih novih sadržaja i tehnologija u proces školovanja, modernizacijom infrastrukture i obnavljanjem materijalne baze nastave pripremajući buduće oficire Vojske Srbije da znanjem i spremnošću odgovore na aktuelne i buduće izazove
Iz godine u godinu sve više kompanija podržava dualni model obrazovanja
Srpska ekonomija
Za narednu školsku godinu za realizaciju po dualnom modelu biće spremno 67 dualnih obrazovnih profila od kojih je 14 novih među kojima su elektrotehničar telekomunikacija, rukovalac poljoprivredne mehanizacije, kulinarski tehničar, turistički tehničar, vodoinstalater, tehničar industrijske robotike, galanterista, tehničar za bezbednost železničkih pruga i drugi