Ekonomska prognoza za CIE

Nakon početka rata u Ukrajini, stručnjaci Erste Grupe snizili su prognoze u pogledu rasta i povisili prognoze u pogledu inflacije za zemlje CIE. Iako su direktne trgovinske veze sa Rusijom, Ukrajinom i Belorusijom generalno na niskom nivou (blizu ili ispod 6% ukupnog uvoza/izvoza), region je u velikoj meri zavisan od uvoza ruskog gasa i nafte. Iz Rusije se uvozi više od 80 procenata ukupnog uvoza gasa u Poljskoj, Slovačkoj i Srbiji, i tek nešto manje u Sloveniji i Mađarskoj. Rumunija je izuzetak, s obzirom na to da ima snažnu lokalnu proizvodnju, koja pokriva oko 70 procenata njenih ukupnih potreba. Pored toga, postoje i drugi potencijalni problemi koji bi mogli nastati zbog indirektnih trgovinskih veza i posebnih proizvoda. To se odnosi na primarne proizvode kao što su metali ili energenti koji su posebno važni kao inputi u energetski intenzivnim sektorima, ali i na lance nabavke za proizvodnju automobila koji već osećaju efekte nedostupnosti kablova iz Ukrajine. Takođe, Rusija i Ukrajina su među najvećim svetskim proizvođačima u oblasti poljoprivrede i hrane. Ukoliko ovogodišnja berba bude ometena ratom i sankcijama, pritisak na globalne cene hrane dodatno će se intenzivirati.

Dok su stručnjaci Erste Grupe u prethodnom kvartalu očekivala da će inflacija dostići vrhunac u prvom kvartalu i da će opasti u drugoj polovini 2022. godine zahvaljujući sporijem rastu cena hrane i snažnom baznom efektu cena goriva, ruska invazija na Ukrajinu promenila je tok događaja. Rat je uticao da cene primarnih proizvoda dostignu nove rekordne nivoe, sa malim izgledima za potpuni povratak na ranije nivoe u srednjoročnom periodu. U 2022. godini, stručnjaci Erste Grupe očekuju da će indeks potrošačkih cena u CIE iznositi u proseku 9,4% u odnosu na 4,5% u 2021. godini. U 2023. godini, očekuje se da će se prosečna inflacija u CIE donekle ublažiti, ali i ostati povišena na nivou od 6,2% i iznad cilja u svim zemljama CIE.

Neizvesnost i visoka inflacija odraziće se negativno na potrošnju domaćinstava i investicije, što će dodatno pogoršati direktni i indirektni uticaj rata i sankcija na trgovinu, kao i već postojeće nestašice duž lanca nabavke. Prema tome, rast u CIE8 (Srbija, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija) bi ove godine trebalo da iznosi u proseku 3%. Kada se situacija poboljša, rast BDP-a bi mogao da se ubrza do u proseku 4,1% 2023. godine, uz podršku i Next Generation EU fondova.