Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Javne nabavke sa socijalnim elementima šansa za marginalizovane grupe

Beograd
Srpska ekonomija

Primena tzv. socijalnih kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude u postupcima javnih nabavki značajno bi doprinela otvaranju novih radnih mesta za marginalizovane grupe, sigurnijim uslovima za rad i podstakla etičnu kupovinu, a istovremeno napravio bi se prostor za razvoj socijalnih preduzeća.

Međutim, u Srbiji kriterijumi rodne ravnopravnosti i socijalnog uključivanja se ubedljivo najmanje koriste za izbor ponuda, a većina učesnika u procesu, bilo da su naručioci ili ponuđači, nije ni upoznata sa njima, pokazalo je istraživanje NALED-a.

Prema izveštaju Kancelarije za javne nabavke iz 2020, vrednost nabavki opao je na 6,8% BDP-a što, iako daleko ispod evropskog nivoa, ostavlja dovoljno prostora da se na tržištu ostvari i pozitivan socijalni uticaj, objavio je NALED.

Kako bi podstakli institucije da kupovinu robe, usluga i radova, iskoriste i za rešavanje određenih društvenih problema, NALED je, uz podršku Švedske agencije za međunarodnu saradnju (Sida), a u saradnji sa Koalicijom za razvoj solidarne ekonomije, u okviru projekta „Efektivne javne nabavke u službi ekonomskog rasta“, izradio analizu preporuka za uključivanje socijalnih elemenata u sve segmente javne nabavke – od pripreme dokumentacije, preko određivanja kriterijuma za dodelu ugovora, do realizacije.

- Univerzalni ciljevi socijalnih elemenata u nabavkama svuda u svetu su iskorenjivanje siromaštva, zaštita životne sredine i stvaranje jednakih mogućnosti na tržištu, a u njihovoj primeni u Centralnoj Evropi prednjači Poljska, u kojoj su, prema poslednjoj analizi iz 2018, bili zastupljeni u 73,5% oglasa. Na ovaj način naručioci mogu da zahtevaju od ponuđača da poštuju socijalna i radnička prava i tako obezbede pravedne plate, sigurne radne uslove i rodnu ravnopravnost ili da preduzmu konkretne mere za ostvarivanje društvenih ciljeva. Takođe, socijalna preduzeća, čija je glavna odlika da doprinose rešavanju nekog socijalnog problema, mogu najbolje da odgovore na takav zahtev naručilaca – kaže Nikola Komšić, koordinator za regulatornu reformu u NALED-u, navodeći ključne nalaze analize „Razvoj javnih nabavki sa socijalnim elementima“, sprovedene u okviru projekta.

Prema njegovim rečima, masovnije uključivanje socijalnih kriterijuma u bodovanje ponuda ni na koji način ne bi ugrozilo konkurenciju. Podaci sa Portala javnih nabavki, pokazuju da je tokom prošle godine samo 37 ugovora dodeljeno u okviru rezervisanih javnih nabavki, a na tržištu postoji oko 500 socijalnih preduzeća, koja bi mogla da se nađu u ulozi ponuđača.

- Sektori sa najvećim obrtom kapitala, kao što su građevina, zdravstvo i trgovina, najpogodniji su za uključivanje socijalnih elemenata. Na primer, kod nabavke bolničkih uniformi, možete postaviti kriterijum da u proizvodnji rade osobe sa invaliditetom i druge teže zapošljive grupe ili da proizvođač poseduje određene sertifikate koji svedoče o dobrim uslovima i platama zaposlenih. Kod pripreme urbanističkih planova, od ponuđača se može tražiti da je već učestvovao u kreiranju prostora na socijalno-inkluzivan način, tako da su javne površine i zgrade pristupačne svima – navodi Komšić.

Određeni pomak ostvaren je novim Zakonom o javnim nabavkama, kojim je proširena odredba da se nabavka može rezervisati samo za preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Od 2020. godine, ova odredba odnosi se na sva socijalna preduzeća, čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija lica u nepovoljnom položaju, dok su osim osoba sa invaliditetom, kao ta lica označene i druge marginalizovane grupe – žrtve nasilja, bivši zatvorenici, Romi i Romkinje i drugi.

Uključivanje socijalnih elemenata bilo bi zastupljeno u nabavkama kod kojih je ključni kriterijum dodelu ugovora  ekonomski najpovoljnija ponuda, koja pored cene u obzir uzima i kvalitet ponuđenog proizvoda ili usluge i čiju veću zastupljenost u ukupnom broju postupaka NALED zagovara kroz projekat „Efektivne javne nabavke u službi ekonomskog rasta“. Ipak, ovaj kriterijum za dodelu ugovora imao je prednost u odnosu na najnižu cenu u samo 6% slučajeva, što je pad od tri procentna poena u odnosu na 2019. Predlog NALED-a je da Kancelarija za javne nabavke izradi konkretne smernice i predloge kriterijuma, kako bi dodatno edukovala sve učesnike u procesu i promovisala ulogu socijalnih preduzeća u društvu. 

Ostali naslovi

Rast obima prometa pšenice i kukuruza
Srpska ekonomija
Najvažnija vest sa Produktne berze u protekloj nedelji je uvođenje kvota za izvoz pšenice, kukuruza, brašna i rafinisanog suncokretovog ulja, koje će se primenjivati od početka maja i važiće na mesečnom nivou. Ukupan promet za ovu nedelju iznosi 6.280 tona, čija finansijska vrednost iznosi 244.637.130,00 dinara
U Beču više od 700.000 noćenja u martu
Srpska ekonomija
Beč je dostigao više od 700.000 noćenja u martu ove godine i time ostvario plus od 696 odsto u odnosu na isti period u 2021. godini. U poređenju sa martom 2019. godine ostvareno je 55 odsto noćenja
Poskupelo meso u Bosni i Hercegovini
Srpska ekonomija
Brojna poskupljenja osnovnih životnih namirnica udarila su na novčanike građana Bosne i Hercegovine, a među njima je i ono što je omiljeno širom zemlje - suvo meso, za čak 20 odsto
Er Srbija proširuje flotu turbomlaznih aviona
Srpska ekonomija
Najnovije pojačanje u floti turbomlaznih aviona Er Srbije, erbas A319, dobio je vizuelni identitet srpskog nacionalnog avio-prevoznika u Monpeljeu u Francuskoj. Dolazak aviona u Beograd se očekuje krajem aprila ili početkom maja, a planirano je da uđe u saobraćaj početkom glavnog dela letnje sezone
U februaru izdato je 1 995 građevinskih dozvola  
Srpska ekonomija
U februaru mesecu 2022. izdato je 1 995 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 31,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Od ukupnog broja dozvola izdatih u februaru, 78,5% dozvola odnosi se na zgrade, a 21,5% na ostale građevine
Novi pad potražnje za automobilima u EU
Srpska ekonomija
Potražnja za automobilima u EU naglo je pala u martu, što odražava povećane probleme u snabdevanju zbog rata u Ukrajini, dok je Hrvatska zabeležila znatno blaži pad, pokazali su odaci udruženja proizvođača automobila ACEA
Važeće invalidske parking karte produžene do 15. maja
Srpska ekonomija
Sekretarijat za socijalnu zaštitu Gradske uprave Grada Beograda je u saradnji sa Javnim komunalnim preduzećem „Parking servis” produžio rok važenja invalidske parking karte do 15. maja 2022. godine
Digitalni zeleni sertifikat dostupan isključivo u EU formatu
Srpska ekonomija
Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Republike Srbije saopštila je da građani mogu da dobiju isključivo EU Digitalni zeleni sertifikat neophodan za putovanja preko Portala eUprava ili na nekom od šaltera pošta širom Srbije
Obnovljena Radionica u Distriktu — kreće u pogon kroz Zastave budućnosti
Srpska ekonomija
Nova Radionica u Kreativnom Distriktu, u Evropskoj prestonici kulture, počinje da radi 28. aprila. Nekadašnje zanatlijsko mesto u staroj fabrici žica ponovo postaje radionica — za vizuelnu umetničku produkciju. U Radionicu se vraćaju vrsni novosadski umetnici koji su tu stvarali u neuslovnim prostorima, sada reprezentativnim ateljeima
Srbi iz Beča grade kuću porodici u Velikoj Hoči
Srpska ekonomija
Predstavnici Srpskog centra iz Beča posetili su porodicu petočlanu porodicu Čukarić u Velikoj Hoči, na Kosovu i Metohiji, koja uskoro treba da dobije kuću. Sredstva za izgradnju kuće obezbeđena su na Svetosavskom balu odranom u Beču 2020. godine