Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zapadni Balkan će snažno osetiti posedice rata u Ukrajini

Najnovije prognoze Svetske banke
Srpska ekonomija

Države Zapadnog Balkana snažno će osetiti posledice krize koju je prouzrokovala ruska agresija na Ukrajinu i u ovoj godini mogu očekivati više nego prepolovljeni privredni rast u poređenju s onim iz 2021. godine, procena je Svetske banke u novoj analizi o Zapadnom Balkanu.

Kako podsećaju analitičari Svetske banke, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u državama regije Zapadnog Balkana od Bosne i Hercegovine do Albanije u 2021. godini dosegnuo je stopu od 7,4 posto što je bilo veliko povećanje u odnosu na pandemijom obeleženu 2020. kada je BDP rastao po stopi od 3,2 posto. Prošle je godine i stopa zaposlenosti na Zapadnom Balkanu porasla na najviši istorijski nivo dosegnuvši 45,8 posto.

Glavni pokretač rasta bio je izuzetno snažan oporavak potrošnje, čemu su doprineli fiskalni posticaji, oslobađanje potisnute potražnje i ublažavanje ograničenja kretanja i putovanja.

Sve to je sada dovedeno u pitanje zbog posledica koje je uzrokovala ruska agresija na Ukrajinu.

Prema sadašnjim projekcijama analitičara Svetske banke stopa rasta na Zapadnom Balkanu u 2022. godini iznosi će 3,1 posto.

Ostali naslovi

Mihajlović na ministarskom sastanku u Sofiji o energetskoj bezbednosti
Srpska ekonomija
Teme sastanka su sigurnost snabdevanja gasom, izgradnja infrastrukture u gasnom sektoru, regionalno energetsko tržište, zelena agenda, energetska tranzicija i proces dekarbonizacije
Izvoz naglo pao u martu
Srpska ekonomija
Time se višak u trgovinskoj razmeni Nemačke sa svetom sunovratio sa 11,1 milijardi evra u februaru na samo 3,2 milijarde evra u martu, prenose hrvatski mediji
Britanija mora da bude oprezna s potrošnjom da bi se izbegla inflacija
Srpska ekonomija
Rastuće cene doprinose do sada najvećem pritisku na prihode domaćinstava još od 1950-ih
Azotara se prodaje za 100 miliona dinara
Srpska ekonomija
Imovina subotičke Azotare ponuđena na prodaju po početnoj ceni od 100 miliona dinara
Međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf počinje u petak
Srpska ekonomija
Želim da nekoliko dana uživamo u ovoj čudesnoj magiji koju Kustendorf već 15 godina pruža svima koji vole film i biće mi veliko zadovoljstvo da ove godine ili početkom sledeće nastavimo sa čudesnom i razdirućom lepotom stvaranja filma”, rekla je najavjujući festiva ministarka Maja Gojković
Godišnja inflacija 10,2 posto
Srpska ekonomija
U odnosu na mart prošle godine u Bosni i Hercegovini najviši porast imaju troškovi prevoza (24,5 posto), hrane i bezalkoholnih pića (14,8 posto), te stanovanja i režijskih troškova (8,3 posto)
Novi sistemi e-fiskalizacije i e-faktura
Srpska ekonomija
Ono što je važno za građane jeste da novi model fiskalizacije predviđa postojanje QR koda na svakom fiskalnom isečku, čime kupci, odnosno korisnici usluga, mogu da provere da li je račun izdat u skladu sa zakonom i čijim skeniranjem mobilnim telefonom kupac uspostavlja vezu sa Poreskom upravom i dobija informacije da li je njegov račun original, da li je prosleđen u PU ili ne
Više turista i domaćih i stranih
Srpska ekonomija
Od izabranih turističkih mesta, mereno brojem ostvarenih noćenja, domaći turisti u periodu januar-mart 2022. godine najviše su boravili na Kopaoniku, zatim slede Zlatibor, Beograd, Vrnjačka Banja, Sokobanja, dok su strani turisti, u istom periodu najviše boravili u Beogradu, Kopaoniku, Novom Sadu, Subotici, Zlatiboru
Produženo važenje posebnih kolektivnih ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave i državnim organima
Srpska ekonomija
Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Marija Obradović, predsednik Sindikata uprave Srbije Slađan Bobić i generalni sekretar Stalne konferencije gradova i opština Nikola Tarbuk potpisali su Poseban kolektivni ugovor o izmenama i dopunama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave (JLS)
Povećana industrijska proizvodnja
Srpska ekonomija
Prerađivačka industrija je porasla za 9,9% međugodišnje, a rast je zabeležen u 16 od 24 grane. Najveći doprinos rastu potekao je od proizvodnje naftnih derivata, metalnih i hemijskih proizvoda, kao i od prehrambene industrije, dok je najveći negativan doprinos dala proizvodnja motornih vozila