Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Tražnja za kreditima nastavlja da raste

Beograd
Foto:NBS
Srpska ekonomija

Tražnja stanovništva za kreditima i dalje raste, najviše za dinarskim keš kreditima i onim za refinansiranje, kao i za stambenim kreditima u evrima. Ukupni zajmovi stanovništvu uvećani su u poslednjem tromesečju prošle godine za 28,8 milijardi dinara ili za 2,1% u odnosu na prethodni kvartal, a 6,8 u odnosu na isti period 2020. godine, pokazuju podaci Narodne banke Srbije.

Ovom rastu su doprineli povoljniji uslovi zaduživanja, posebno za keš kredite i kredite za refinansiranje. Snižene su kamatne marže, provizije i naknade i ublaženi su zahtevi u pogledu obezbeđenja kredita. Skoro 55% plasmana stanovništvu bilo je u dinarima.

Prosečna cena dinarskih kredita je smanjena, a u decembru se kamatna stopa na dinarske keš kredite spustila na 8,6%. Devizni zajmovi su s druge stane blago poskupeli - za 0,2 procentna poena na 3,3% i to zbog povećanja prosečne kamatne stope na gotovinske kredite u evrima.

Iako su najviše rasli stambeni krediti, gotovinske pozajmice su i dalje najpopularniji vid zaduživanja. U četvrtom kvartalu 2021. one su uvećane za 9,5 milijardi dinara i činile su 57,5 odsto novih kredita. Prosečna kamatna stopa na novoodobrene dinarske keš kredite iznosila je 8,9 odsto, za 0,3% niže nego u prethodnom kvartalu.

Građani najčešće koriste dodatni keš za renoviranje stana, putovanja, školarinu, kao i za kupovinu polovnih automobila, ogreva i zimnice. Ovi krediti mogu biti od velike koristi ako se promišljeno odabere ponuda i novcem pažljivo raspolaže. Stručnjaci savetuju da prvo treba izračunati koliko novca je potrebno i ne uzimati kredit veći od toga. Za manje iznose najbolje rešenje je kratkoročni keš kredit na 12 meseci. Visina mesečne rate trebalo bi da bude približna iznosu koji inače preostane na kraju meseca kada se podmire svi redovni troškovi. Važno je raspitati se u banci i za različite dodatne troškove poput naknade za obradu kredita, godišnje naknade za praćenje kredita i osiguranja.

Prema podacima Erste Banke, od početka 2022. godine, klijenti koji se opredele za keš kredit u proseku pozajme oko 481.000 dinara, sa prosečnim periodom otplate od 62 meseca. Ako se posmatra i keš kredit sa refinansiranjem, prosečan iznos je 667.000 dinara, dok je prosečan period otplate 65 meseci. U kategoriji gotovinskih i kredita za refinansiranje, učešće kredita za refinansiranje je oko 55%, a gotovinskih 45%. Prilikom uzimanja kredita za refinansiranje, u ovoj banci procenjuju da klijenti u proseku uzimaju oko 200.000 dinara dodatnog keša, koji najčešće troše na tekuće životne potrebe.

„Najveći procenat odobrenih keš kredita čine upravo dinarski krediti, što zajedno sa rastućom štednjom u dinarima predstavlja odraz stabilnosti i poverenja u domaću valutu. Za sve pojedinosti oko kamatnih stopa, optimalnog perioda otplate i maksimalnog iznosa, tu smo da posavetujemo klijente kako bi doneli za njih najbolju finansijsku odluku,“ navode u Erste Banci.

 

Ostali naslovi

Produženo važenje posebnih kolektivnih ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave i državnim organima
Srpska ekonomija
Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Marija Obradović, predsednik Sindikata uprave Srbije Slađan Bobić i generalni sekretar Stalne konferencije gradova i opština Nikola Tarbuk potpisali su Poseban kolektivni ugovor o izmenama i dopunama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave (JLS)
Povećana industrijska proizvodnja
Srpska ekonomija
Prerađivačka industrija je porasla za 9,9% međugodišnje, a rast je zabeležen u 16 od 24 grane. Najveći doprinos rastu potekao je od proizvodnje naftnih derivata, metalnih i hemijskih proizvoda, kao i od prehrambene industrije, dok je najveći negativan doprinos dala proizvodnja motornih vozila
Srednji kurs dinara 117,6626
Srpska ekonomija
Dinar vredi prema evru približno isto kao i pre prvomajskih praznika. Indikativni kurs dinara prema dolaru je 111,8572 dinara za dolar, objavila je Narodna banka Srbije. 
Banatski privrednici traže 168 učenika za obuku
Srpska ekonomija
Privrednici Južnobanatskog regiona zainteresovani su za nove obrazovne profile koji bi se formirali u školama na području privredne komore Južnobanatskog regiona kako bi se obezbedio mlad i obučen kadar za rad u kompanijama
ViennaUP 2022 od 27. maja do 3. juna u Beču
Srpska ekonomija
Festival ViennaUP je namenjen startapovima, investitorima, tehnološkim entuzijastima i vizionarima i biće održan od 27. maja do 3. juna u Beču. Inicijator festivala je Bečka privredna agencija
Srpski privrednici spremaju se za sajam PLMA CHICAGO
Srpska ekonomija
Razvojna agencija Srbije i Privredna komora Srbije prvi put organizuju nastup domaćih kompanija na sajmu PLMA CHICAGO u Sjedinjenim Američkim Državama, na kome se predstavljaju kompanije koje se bave proizvodnjom i preradom prehrambenih proizvoda. Reč je o  jednom od najznačajniji sajmova u oblasti privatnih robnih marki, koji se održava od 13. do 15. novembra
Sarajevo biznis forum održava se 11. i 12. maja
Srpska ekonomija
Sarajevo Business Forum jedanaesti put, 11. i 12. maja, okuplja najuticajnije poslovne i političke lidere iz regiona i sveta, s ciljem predstavljanja poslovnih prilika i mogućnosti ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, ali i zemlje regiona: Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku, Severnu Makedoniju, Sloveniju i Srbiju
Izložba „Reči su u vazduhu“ u Galeriji Kuće legata
Srpska ekonomija
Umesto skulptura i slika, publici će biti prikazana izložba reči po izboru 12 poznatih ličnosti koje vole igru i umetnost. Ova konceptualna izložba biće otvorena do 14. maja
Crnogorski građani toče skoro najskuplje gorivo u regionu
Srpska ekonomija
Cene evrosupera 95 i evrodizela u Crnoj Gori više su od proseka u regionu, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva kapitalnih investicija. Prema podacima iz novog Biltena o cenama naftnih derivata, litar evrosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,71 evra. Skuplji je samo u Albaniji gde se može kupiti za 1,79 evra
Naftne kompanije ostvarile profit od oko tri milijarde eura od početka rata u Ukrajini
Srpska ekonomija
Naftne kompanije ostvarile su profit od oko tri milijarde evra u Evropi od početka rata u Ukrajini, navodi se u izveštaju koji je objavio Grinpis