Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Očekivana smanjenja kamatnih stopa i neznatne promene u stanju globalne trgovine

Istraživanje
Srpska ekonomija

Evropska centralna banka početkom juna je, donekle očekivano, smanjila kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, a većina centralnih banaka u ovom trenutku predviđa da će se inflacija u njihovim zemljama vratiti u granice cilja u drugoj polovini ove ili prvoj polovini naredne godine. Uprkos tome, analitičari Erste Grupe podsećaju da su podaci o inflaciji u evrozoni u prvih nekoliko meseci ove godine bili relativno nepovoljni – zbog toga su smanjena očekivanja u pogledu sniženja kamatnih stopa za oko 100 baznih poena, a na tržištu obveznica nastavili su se usponi i padovi.

Očekivana smanjenja kamatnih stopa, kretanje inflacije i dalje neizvesno

Iako su u proteklom periodu kretanja stope inflacije bila nestabilna, ona je zabeležila drastičan pad nakon dostignutog vrhunca 2022. godine. Postizanje stope inflacije od 2 odsto predstavlja važan cilj Evropske centralne banke, ali usled promenljive situacije, teško je odrediti tačan trenutak kada će doći do daljeg smanjenja kamatnih stopa. Međutim, analitičari Erste Grupe smatraju da će inflatorni pritisak popustiti u evrozoni, s obzirom na to da je ECB smanjila kamatne stope 6. juna, na šta su ukazivali objavljeni podaci o inflaciji za april, koji su, nakon dugo vremena, pokazali pad pritiska na cene usluga. Stope inflacije za usluge, međutim, još uvek nisu na željenom nivou. Sami podaci o inflaciji trenutno nisu dovoljni da bi se pretpostavilo da će taj pritisak na cene nastaviti da popušta, što čini kretanje inflacije veoma neizvesnim.

Sa druge strane, usporavanje rasta zarada podstiče očekivanja da će inflacija u budućnosti zaista popustiti. Promena pravca koja se već može videti još uvek je relativno nova, ali analitičari Erste Grupe tvrde da najnoviji podaci o povećanju zarada potvrđuju očekivanja ECB, kao i da su usklađeni sa postizanjem ciljane inflacije od 2 odsto na srednji rok. ECB posmatra dugačak niz pokazatelja, od kojih je najvažniji „naknada po zaposlenom“, a ovaj pokazatelj pokazuje da rast zarada usporava, kao i da bi mogao biti niži i od aktuelne prognoze ECB.

Savet guvernera ECB očekuje da će stopa inflacije fluktuirati u narednim mesecima i da će pasti tek kasnije tokom godine. Za sada, nepostojanje daljeg pada stope inflacije ili čak manji rast ne bi bili prepreka daljem smanjenju kamatnih stopa. Umesto toga, presudno će biti kretanje pojedinih ključnih pokazatelja, kao što je rast zarada i aktuelni pritisak na cene. U slučaju pritiska, fokus će biti na promenama cena na mesečnom nivou, a naročito na tome da li dodatno popuštaju cene usluga. Budući da ekonomija u evrozoni već nekoliko meseci pokazuje znake oporavka, ECB predviđa jači ekonomski rast tokom godine.

Nakon junskog smanjenja kamatnih stopa, analitičari Erste Grupe očekuju još tri talasa smanjenja do kraja godine, i to za po 25 baznih poena. Kamatne stope bi stoga trebalo da zabeleže relativno brz pad sa trenutnog restriktivnog nivoa. U prvoj polovini 2025. godine, očekuje se da ciljana inflacija još uvek neće biti u potpunosti postignuta, ali da bi ekonomija trebalo da zabeleži dobre rezultate.

Stanje globalne trgovine

Proteklih godina, po pitanju trgovine uslugama, zabeležene su tek neznatne promene u globalnim udelima velikih ekonomskih blokova – SAD, EU i Kine. Udeo SAD se smanjio, dok su Kina i EU uspele da neznatno povećaju svoje udele.

Analitičari Erste Grupe smatraju da nema znakova usporavanja globalne trgovine – ukupan izvoz zabeležio je neznatan pad u 2023. u odnosu na 2022. godinu. Međutim, iako je 2022. godina obeležena naglim porastom globalne trgovine, bilo je izvesno da visok nivo neće potrajati (iako je i dalje znatno iznad nivoa iz 2019. godine).

Kada se posmatraju države članice EU, primećuje se smanjenje tržišnog udela Nemačke, dok su Italija, Španija i Austrija uspele da očuvaju svoje udele u globalnoj trgovini. Ukoliko se izostave fosilna goriva, uvoz EU najviše se od 2019. godine povećao u četiri grupe proizvoda – električnim uređajima, vozilima, farmaceutskim proizvodima i mašinama.

Pored toga što je rast uvoza električnih uređaja, preciznije poluprovodnika izvan EU bio sporiji, on se ipak udvostručio, što je značajno povećalo zavisnost EU od Kine. Ipak, globalni udeo EU u izvozu električnih automobila još uvek je dvaput veći od udela Kine – samo izvoz putničkih automobila s električnim pogonom Nemačke veći je od izvoza Kine. U pogledu farmaceutskih proizvoda, izvoz iz zemalja EU se sveukupno dobro razvija od 2019. godine. Holandija, Belgija i Nemačka beleže najviše stope rasta, dok je udeo uvoza iz zemalja koje nisu u Evropskoj uniji opao sa 38 odsto na 34 odsto. Sa izuzetkom „mašina za obradu podataka“, zemlje EU su uspele da povećaju svoj udeo uvoza u kategorijama nuklearnih reaktora, kotlova, mašina i uređaja, što se može videti kao znak dobre konkurentnosti.

Pandemija koronavirusa, kao i rat u Ukrajini, pokazali su rizike zavisnosti od autokratskih režima i dugih lanaca snabdevanja. Ono što se nameće kao zaključak jeste da EU, sa uspešnim sektorom spoljne trgovine, treba da teži širenju snabdevanja između dobavljača unutar i izvan EU, kao i to da je široka diversifikacija ipak ključna za buduću otpornost trgovine.

Ostali naslovi

Raste potražnja za karšeringom u Beču
Srpska ekonomija
Zajedničko korišćenje automobila od strane više osoba trebalo bi da smanji troškove, sačuva životnu sredinu i smanji broj automobila na ulicama. U Austriji je ovaj sistem rasprostranjeniji nego što se često pretpostavlja. U oko 300 opština i gradova se nudi karšering-usluga
Ona zna - Projekat za ekonomsko osnaživanje žena
Srpska ekonomija
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Impact Hub pokrenuli su danas četvorogodišnji projekat za ekonomsko osnaživanje žena - „Ona zna“ koji radi na ekonomskom osnaživanju žena iz Jablaničkog i Pčinjskog okruga – posebno mladih žena, nezaposlenih i žena sa nižom stručnom spremom
Praznik muzike u Francuskom institutu uz hitove Šarla Aznavura
Srpska ekonomija
Ove godine obeležava se stogodišnjica rođenja Šarla Aznavura, slavnog francuskog pop pevača, kompozitora, tekstopisca, glumca... Neprolazni su njegovi hitovi La Bohème, She, Hier encore, Une vie d’amour, Emmenez-moi, For me formidable…
Stipendije za srednjoškolce
Srpska ekonomija
U okviru aktivnosti „Osnaživanje mladih poljoprivrednika”, 23 srednjoškolca iz Požege i okolnih opština, koji su izabrani putem konkursa za dodelu sredstava za podsticaj poljoporivrede, dobilo je opremu u vrednosti do 300.000 dinara za unapređenje svojih gazdinstava
Konferencija o noćnom životu u Beču
Srpska ekonomija
„Šta malde generacije cene kada je u pitanju provod? Odgovor na pitanje će pokušati da da „Vienna After Dark“, konferencija za urbani noćni život sa fokusom na klupsku kulturu, koja će se održati u Beču od 14. do 16. novembra 2024. godine
Senta dobila gradski bunar za pijaću vodu
Srpska ekonomija
Novi gradski bunar za snabdevanje pijaćom vodom u Senti pušten je u rad, dok je njegovom izgradnjom omogućeno neometano snabdevanje pijaćom vodom svih 11.000 stanovnika ovog grada i prevazilaženje izazova u vodosnabdevanju sa kojima su se Senćani do sada suočavali
U konkurenciji više od 170 inovativnih rešenja za StarTech grantove od 50.000 dolara
Srpska ekonomija
Na ovogodišnjem konkursu StarTech programa za razvoj inovacija i digitalnu transformaciju privrede Srbije prijavilo se više od 170 preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća. Ogromno interesovanje za grantove, koji iznose 50.000 dolara, četvrtu godinu zaredom potvrđuje značaj ovakvih inicijativa u podršci domaćim inovatorima
Coca-Cola HBC Srbija postala zvanični partner Evropskog prvenstva u vodenim sportovima
Srpska ekonomija
U prostorijama SRC „25. maj – Milan Gale Muškatirović“ danas je potpisan sporazum o saradnji između jedne od najvećih svetskih punionica brendova kompanije Coca-Cola i Evropskog prvenstva u vodenim sportovima, čime su čuveni brendovi Rosa i Powerade postali zvanična pića evropskog šampionata
Inicijativa za razvoj bezgotovinskog plaćanja Bolji način se širi na Zapadni Balkan
Srpska ekonomija
Dobri rezultati inicijative za razvoj bezgotovinskog plaćanja „Bolji način“ u Srbiji bili su „vetar u leđa“ za proširenje projekta na region. Podsticanje fer konkurencije, suzbijanje sive ekonomije, te dalji razvoj elektronskih i transparentnih usluga javne uprave, zajednički je cilj svih zemalja Zapadnog Balkana, poručeno je na regionalnoj konferenciji u Tirani
Borba protiv šverca duvana i akcizni kalendari ključni za povećanje budžetskih prihoda
Srpska ekonomija
U Srbiji, priliv sredstava od akciza i PDV-a na duvanske proizvode u 2023. godini iznosio je 165,6 milijardi dinara, što predstavlja povećanje od 40 odsto u odnosu na 2016, kada je priliv po ovom osnovu iznosio 118 milijarde dinara