Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Djura i mornari promovisali novi sajt

Povratak Tropikalizma
Srpska ekonomija

U leto 2022. bilo je pravo vreme da se tropikalizam ponovo vrati u naše krajeve. Bend Djura i mornari godinama populariše muzički žanr tropikalizam kao mešavinu latino ritmova, mediteranskih melodija, beogradske poezije i humora. Ovih dana pojavio se novi sajt Djuraimornari.com koji je dizajnirao Goran Jović.

https://www.djuraimornari.com/

Ovde se možete podsetiti i radova kultne grupe osamdesetih "Heroji". Osnivač i okosnica oba benda bio je Vladimir Djurić Djura.

"Djura i mornari" su i dalje muzički aktivni, za razliku od "Heroja".

Pogledajte sajt i spot za pesmu "More" sa istoimenog albuma i vratite se u neku bolju budućnost.

https://www.youtube.com/watch?v=4YLsD0KmpPI

 

Ostali naslovi

Srbija u Parizu predstavlja kandidaturu Beograda za EXPO 2027.
Srpska ekonomija
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež ističe da je naša zemlja spremna da bude domaćin prestižne svetske izložbe EXPO 2027. godine
Servisi RGZ-a od danas postepeno počinju sa radom
Srpska ekonomija
Od ponedeljka 20. juna Republički geodetski zavod će otpočeti sa postepenim puštanjem u rad prioritetnih servisa neophodnih za funkcionisanje tržišta nepokretnosti
Utvrđena lista sistemski značajnih banaka u Republici Srbiji
Srpska ekonomija
Izvršni odbor Narodne banke Srbije usvojio je Odluku o utvrđivanju liste sistemski značajnih banaka u Republici Srbiji i stopa zaštitnog sloja kapitala za te banke. Od banaka koje su identifikovane kao sistemski značajne u Republici Srbiji zahteva da održavaju dodatni osnovni akcijski kapital u visini od 1% ili 2% rizične aktive banke, u zavisnosti od stepena njihove sistemske značajnosti
Očekivani rod pšenice ove godine tri miliona tona
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović izjavio je da će žetva pšenice početi za desetak dana i da se očekuje rod od tri miliona tona, što je dvostruko više nego što je Srbiji potrebno, ali da će mere kontrole izvoza ostati na snazi
Sokobanja 1837-2022. - 185 godina organizovanog turizma u Sokobanji i Srbiji
Srpska ekonomija
Giodine 1837., 21. juna, po nalogu Knjaza napisan je prvi Srpski vaučer, kojim je zastavnik Lazarević iz Kragujevca upućen na odmor i upotrebu lekovite vode, u Sokobanju.Ovaj dokument deklariše je turističkim mestom sa najdužom tradicijom organizovanog turizma u našoj zemlji. Originalni dokument čuva se u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu
Izvođači iz Republike Srbije izveli u inostranstvu radove vredne 23 236 miliona RSD
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost radova koju su izvođači iz Republike Srbije izveli u inostranstvu u 2021. godini iznosila je 23 236 miliona RSD. Najveća građevinska aktivnost, posmatrano prema državama, zabeležena je u Ruskoj Federaciji, 32,7% od ukupne vrednosti izvedenih radova, zatim u Nemačkoj, 19,1%, Ugandi, 11,7%, Holandiji, 11,5%, i Grčkoj, 7,3%
Procena prodaje američkog kukuruza blago iznad očekivanja
Srpska ekonomija
Kretanje cena u Čikagu, bilo je podstaknuto strahovanjem od stagnacije tražnje, kao i suvim i toplim vremenom u kukuruznom pojasu. Procena prodaje američkog kukuruza za sezonu 2021/22 i 2022/23 je blago iznad očekivanja. Prema FranceAgriMeru. Rejting kukuruza je na 88%, u odnosu na prošlognedeljnih 90%
U aprilu izdato 2 218 građevinskih dozvola
Srpska ekonomija
U aprilu mesecu 2022. izdato je 2 218 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 7,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Od ukupnog broja dozvola izdatih u aprilu, 77,8% dozvola odnosi se na zgrade, a 22,2% na ostale građevine. Ako se posmatraju samo zgrade, 76,2% dozvola izdato je za stambene, a 23,8% za nestambene zgrade
Poskupele nekretnine u Crnoj Gori
Srpska ekonomija
Cene nekretnina u Crnoj Gori veće su u proseku za oko 15 odsto ove godine u odnosu na prošlu, a najveća tražnja je za kvadratima na moru. Ponuda na crnogorskom primorju je šarenolika i može se naći sve – od stanova, apartmana i garsonjera do luksuznih “penthausa”, kuća i vila
Biljne bolesti oštetile oko 45 000 m3 drveta u državnim šumama
Srpska ekonomija
Ukupne štete u državnim šumama Republike Srbije u 2021. godini, iskazane po zapremini drveta, iznose 197 774 m3, od čega na štete nastale od čoveka otpada oko 19 000 m3