U Beču postoji devet domaćih vrsta gmizavaca kojima je zajedničko da nisu otrovni, vrše značajnu ulogu u prirodi i spadaju u zaštićene vrste.
Pored evropske barske kornjače, livadskog guštera, zelembaća, zidnog guštera i slepića Beč je dom za četiri vrste zmija: belouška, rečna zmija, smukulja i smuk. U proleće se reptili pojačano pojavljuju u prirodi, ali opasnost za ljude i kućne ljubimce ne postoji. Ko želi da obezbedi gmizavcima bezbedan život u njihovom staništu ne bi trebalo da koristi insekticide i sredstva za ubijanje korova, jer ti toksini dospevaju u lanac ishrane.
Najduža zmija u Austriji je smuk i može da dostigne dužinu od 1,80 metara. Rečna zmija je najugroženija vrsta gmizavca u Austriji, dok je belouška sa žutim mrljama na potiljku najupadljivija među zmijama.
„Bečki gmizavci su bezopasni i ispunjavaju važne zadatke u našem ekosistemu. Svi su pod strogom zaštitom prirode, zato što su ugroženi. Njihovo hvatanje, uklanjanje iz staništa i ubijanje nije dozvoljeno“, objašnjava Jirgen Černohorski, član gradskog veća zadužen za klimu.