Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zašto jedna uplatnica kad može četiri?

Preduzetnici u raljama birokratije
Srpska ekonomija

Na preknjižavanje pogrešno uplaćenih poreza i doprinosa država i preduzetnici gube više od 260 miliona dinara, pokazala je nova analiza sprovedena u okviru programa StarTech za podršku inovacijama i digitalnoj transformaciji privrede Srbije. Naime, svaki zahtev za preknjižavanje u proseku znači trošak od 5.280 dinara i iziskuje nemali angažman službenika Poreske uprave koji moraju da uporede uplate i dugovanja, donesu rešenje i obave knjiženje.

Da je broj grešaka povezan sa brojem uplatnih računa možemo da vidimo po tome što je broj preknjižavanja kod paušalaca i „knjigaša“ koji ne isplaćuju sebi zaradu, a imaju četiri uplatna računa 2,5 na 10 preduzetnika, dok je kod preduzetnika koji isplaćuju ličnu zaradu i imaju samo dva uplatna računa, broj podnetih zahteva 0,1 na 10 preduzetnika. Oni su u 2021. podneli tek 784 zahteva odnosno 1,6% od ukupnog broja. Uvođenje objedinjene uplate odnosno jedinstvenog računa smanjilo bi broj uplata i do četiri puta, što bi preduzetnicima olakšalo poslovanje i značajno smanjilo administrativne troškove, objavio je NALED.

Najviše uplata obave dve grupe preduzetnika - paušalci i preduzetnici koji vode poslovne knjige, ali sebi ne isplaćuju ličnu zaradu (gotovo 9,2 miliona) - a postojeća procedura im nameće da obaveze uplaćuju na čak četiri računa. Ukoliko žele da sebi uplaćuju i beneficirani staž imaju i dodatni, peti račun.

- Više od 250.000 preduzetnika u Srbiji godišnje obave čak 10,7 miliona plaćanja ka državi na ime poreza i doprinosa. Preporuka je NALED-a uspostavljanje uplate na jedan umesto četiri računa, čime bi se ne samo uštedelo vreme i novac za radnju koju preduzetnik obavlja svakog meseca, već bi se smanjio prostor za greške. U 2021. je Poreskoj upravi podneto 50.000 zahteva za preknjižavanje što je u odnosu na 10,7 miliona uplata manje od 5%, ali kada to posmatramo u odnosu na broj preduzetnika, vidimo da na 10 preduzetnika imamo dva zahteva za preknjižavanje – kaže Igor Lončarević, potpredsednik NALED-ovog Saveza za fer konkurenciju i partner u kompaniji KPMG, koja je izradila analizu za potrebe NALED-a.

Analiza KPMG-a i NALED-a razrađuje tri opcije uvođenja objedinjene uplate i njihove prednosti i izazove. Preporuka je da se preduzetnicima omogući jednostavnija uplata prema svom PIB-u, uz dobijanje jedinstvenog BOP-a (broj odobrenja za plaćanje) za svaki mesec, što bi i institucijama (PU, PIO, RFZO i dr.) olakšalo praćenje uplata i starosti duga, a otvorio bi se prostor i za automatizaciju procedura za eBolovanje, porodiljsko odsustvo i dr.

- U prilog ideji za uvođenje objedinjene uplate ide i to što ne zahteva promene zakona već samo izmenu pravilnika kojim bi bio uveden jedinstveni račun dok bi PU i Uprava za trezor protokolom uredili preusmeravanje sredstava pojedinačnim institucijama. To znači da odgovornost za pravilnu raspodelu novca više ne bi bila na preduzetnicima nego na državi  – ističe Lončarević i dodaje da bi jedinstveni račun koristili paušalci i preduzetnici koji ne isplaćuju sebi zaradu dok bi preduzetnici sa ličnom zaradom na ovaj račun uplaćivali porez, a na drugi ostale obaveze.

Prema podacima Poreske uprave za prošlu godinu, među preduzetnicima su najbrojniji paušalci - 123.829. Preduzetnika sa isplatom lične zarade je 63.686, a ostalih preduzetnika 67.258. Svi oni su u 2020. na ime poreza na dohodak uplatili 11,6 milijardi dinara i 30,7 milijardi na ime doprinosa. Iako je to u ukupnim prihodima države od poreza i doprinosa tek oko 5% i nesrazmerno manje u odnosu na preduzeća, značaj preduzetnika je u njihovoj brojnosti. Oni čine 48,8% ukupnog broja poreskih obveznika. Prema podacima APR-a, njihov broj je u ovoj godini dostigao 297.600 (u koji ulaze i preduzetnici koji su prijavili privremeni prekid poslovanja). Takođe, važan su izvor zapošljavanja i čine petinu radne snage u privredi. Zajedno sa svojim zaposlenima ima ih 390.000, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

StarTech je trogodišnji projekat za podršku inovacijama i digitalnoj transformaciji privrede u Srbiji koji sprovodi NALED, u saradnji s Vladom Srbije, a finansira kompanija Filip Moris u Srbiji. Cilj projekta je ubrzanje rasta preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća i transformacija tradicionalne ekonomije u digitalnu.

Ostali naslovi

Austriji preti nestašica dizela
Srpska ekonomija
Austriji preti nestašica dizela, tvrdi bečki dnevnik „Prese”. List navodi da se cena naftnih derivata stabilizovala na visokom nivou, posle dužeg perioda konstantnog rasta. Sada dizel po litru košta oko 2,10 evra, a benzin više od 2,20 evra
CBCG: Obavezna rezerva 225,4 miliona eura
Srpska ekonomija
Obavezna rezerva banaka na kraju maja je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 225,4 miliona evra. Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 63 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 37 odsto
Novi Sad ostvario najbolji turistički promet u poslednje dve decenije
Srpska ekonomija
Zvanična statistika za maj tekuće godine kaže kako je zabeleženo 58.304 noćenja i 26.211 dolazaka turista u Novi Sad, što predstavlja najveći ostvaren turistički promet u jednom mesecu u poslednjih 20 godina, objavila je Turistička organizacija Novi Sad. U odnosu na maj prethodne godine, noćenja su uvećana za 48,3%, a dolasci čak za 185,8%.
EU legalizovala promenu za nove automobile
Srpska ekonomija
Svi novi tipovi vozila koji ulaze na tržište Evropske unije moraju da imaju niz naprednih sistema za povećanje bezbednosti na putevima, a za dve godine to će važiti za sva nova vozila u EU. Uredba o opštoj bezbednosti vozila, koja je usvojena u novembru 2019. godine, počela je da se primenjuje od 6. jula 2022. godine
Ljudski resursi u nauci i tehnologiji
Srpska ekonomija
Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi (ARS), u 2021. godini u Republici Srbiji bilo je 1 019 000 lica koja ili imaju završeno visoko obrazovanje, ili su zaposlena u oblastima nauke i tehnologije, od toga je 54 % žena
Kako da postanete preduzetnik ili preduzetnica paušalac u pet koraka
Srpska ekonomija
Imate dobru ideju, hrabrosti i volje da se upustite u preduzetničke vode, ali zazirete od šaltera na kojima uvek traže još jedan papir? Ne brinite, razvoj e-usluga prilično je redukovao potrebu za obilaskom šaltera. Ukoliko ispunjavate uslove da se registrujete kao preduzetnik paušalac, proces onlajn registrovanja je jednostavan i svodi se na svega nekoliko koraka
Od ponedeljka katastar radi u punom kapacitetu
Srpska ekonomija
Sve službe za katastar nepokretnosti i vodova u Srbiji će ponovo raditi u punom kapacitetu od ponedeljka 11. jula. nakon sajber napada koji se dogodio 14. juna. U proteklom periodu obavljena je potpuna bezbednosna provera celokupne informatičke infrastrukture koja obuhvata preko tri i po hiljade računara, više od 450 servera i tri petabajta podataka
RAS i PKS vode voćare i povrtare na FRUIT ATTRACTION 2022
Srpska ekonomija
Razvojna agencija Srbije (RAS) i Privredna komora Srbije (PKS) prvi put organizuju nastup proizvođača voća i povrća iz Srbije na međunarodnom sajmu „FRUIT ATTRACTION“ 2022, koji se održava u Madridu od 4. do 6. oktobra 2022. godine
Ukupan prevoz putnika i robe u Srbiji 2020. i 2021. godine
Srpska ekonomija
Ukupan broj prevezenih putnika u međunarodnom saobraćaju u 2021. godini povećan je za 55,7% u odnosu na isti period prethodne godine. U posmatranom periodu, porastao je i unutrašnji prevoz putnika za 9,9%, što je uticalo na rast ukupnog broja prevezenih putnika za 11,8%
Sniženi rejtinzi useva u SAD
Srpska ekonomija
Vremenske prilike u SAD nisu najpovoljnije za razvoj prolećnih useva, jer je rejting useva kukuruza samo 64% dobro do odlično, što je pad u odnosu na prethodnu nedelju. Rejting useva soje snižen je za 2 poena, na 63% dobro do odlično