Konačno su se stekli svi uslovi da Beograd počne da gradi metro i dobro je da danas debatujemo o metrou koji se već gradi, jer o izgradnji metroa do sada se govorilo samo kao o ideji. Siguran sam da ćemo 2028. godine imati završenu prvu liniju a 2030. godine drugu liniju, izjavio je zamenik gradonačelnika Goran Vesić gostujući na TV Insajder.
On je podsetio da je suštinski o izgradnji metroa počelo da se govori od 1970. godine kada je Branko Pešić najavio izgradnju metroa i kasnije je to počelo da ulazi u urbanističke planove.
– Beograd je zaista pokušavao da sagradi metro i bilo je dobrih vremena kada je bilo para, ali i slabijih kada nije bilo para, ali nikada nismo došli dalje od ideje da se gradi metro. Da biste uradili jedan takav projekat, nije dovoljno samo da donesete odluku da ga gradite, treba prvo da promenite urbanističke planove. Mi smo prošle godine doneli Zakon o metrou, a potrebno je bilo da se realizuju i svi preduslovi kako bi se počelo s izgradnjom. Naravno, potrebno je bilo i da se obezbedi novac – rekao je Vesić.
On je naglasio da metro ima i razvojnu funkciju te podsetio da je predviđena izgradnja više od 42 kilometra metroa, zatim oko 40 kilometara novih tramvajskih linija, kao i izgradnja i proširenje Bg voza na 238 kilometara.
– Šta je drugo bolje za ekologiju nego da naš dominantni sistem javnog prevoza bude šinski sistem. To suštinski rešava problem saobraćajnih gužvi, imajući u vidu da se u Beogradu godišnje registruje novih 43.000 automobila – rekao je zamenik gradonačelnika.
On je precizirao da samo na prvoj liniji metroa ima tri presedačke stanice, i to su Makiš, Sajam i Pančevački most.
– Često naši kritičari pominju projekat arhitekte Jovina iz osamdesestih godina. Trebalo je da po projektu metro kreće na Ceraku a da se završava u naselju Braće Jerković. Tada Cerak nije postojao niti delovi Petlovog brda. Ta naselja su nicala na zamišljenoj trasi metroa, jer suština metroa je da prati planove grada gde će se on graditi – naveo je Vesić.
Kako je istakao, Institut „Jaroslav Černi” je 2005. godine prvi put dobio nalog od Grada da uradi studiju beogradskog vodoizvorišta, podzemnih tokova i pravca razvoja vodoizvorišta. To je, dodao je, naručio tadašnji gradonačelnik Beograda Nenad Bogdanović, urađena je na zahtev Urbanističkog zavoda zbog urbanističkog plana koji se kasnije usvajao 2008, 2009. godine.
– Kasnije, 2012. godine, nju je usvojio Grad Beograd, prihvaćena je i poslata ministarstvu na saglasnost. Ona je 2013. godine samo tehnički usvojena, jer je bila urađena za potrebe izrade urbanističkog plana grada Beograda. Mi do 2017. godine ne govorimo o depou na Makiškom polju, te je to prva netačna teza koja se u javnosti pominje da se to sa studijom dešava samo zbog tog što se tu gradi depo – pojasnio je Vesić.
Prema njegovim rečima, na Makiškom polju ima 20 reni bunara od 98, koliko ih ima u Beogradu. U Beogradu oko 80 odsto vode dobijmo iz Save, a 20 odsto iz reni bunara.
– Na Novom Beogradu imamo reni bunare gde su zgrade udaljene po stotinu metara. Depo GSP-a na Novom Beogradu je ozbiljan zagađivač, udaljen je jedan kilometar od reni bunara. Ovde govorimo o depou sa električnim vozovima koji je udaljen dva kilometra. Mogu da razumem da je neko uplašen, ali analize su radile najbolje institucije u ovoj zemlji. Rađene su na vreme i to za urbanistički plan, a ne zbog samog depoa – istakao je Vesić.
Kako je naveo, depo će se graditi na površini od 74 hektara. Prema njegovim rečima, ranžirna stanica je veliki zagađivač, napravljena je osamdesetih godina i zauzima oko 50 hektara. Ovo je jedino mesto, dodao je, gde može da se napravi depo te veličine i za tu potrebu metroa.
Vesić je naglasio da, kada je reč o metrou, Grad ima potpisane ugovore o saradnji sa fakultetima Mašinskim, Saobraćajnim, FON-om, Rudarsko-geološkim i Elektrotehničkim, kao i sa više instituta.
– Imali smo nekoliko sastanaka sa Građevinskim fakultetom i slušali smo njihove primedbe. Međutim, njihove primedbe se odnose na sve osim na ono čime se oni bave. Odnose se na ekonomiju, ekologiju, saobraćaj, na tranzit putnika, jedino se ne bave konstrukcijom stanica, što je njihov posao. Čuli smo njihove argumente i oni nisu usvojeni. Nije u redu i zločin je prema studentima, asistentima i profesorima da im fakultet uskraćuje pravo da učestvuju u najvećem infrastrukturnom projektu ove zemlje – naglasio je Vesić.
Kako je rekao, 2014. godine je urađeno brojanje putnika, a 2016. godine i master plan saobraćajne infrastrukture, što su realizovale ugledne kompanije.
– Utvrđeno je koliko ima putnika u kom delu grada i najopterećeniji pravac je kod Sajma, zatim u Despota Stefana, na Brankovom mostu, u Višnjičkoj ulici. Kod Pravnog fakulteta ima 2.334 putnika dok Makiško polje ima 3.600 putnika u vršnom času. Slažem se da vodoizvorišta treba da čuvamo, ali Makiško polje je prepuno poljoprivrednog zemljišta gde se stavljaju pesticidi koji su vrlo opasni za pijaću vodu. Sada će biti urađeni novi kolektori, kompletna kanalizacija, prečišćivači za otpadne vode. Sada je generalnim izmenama plana iz februara 2022. godine potpuno zaštićena zona vodoizvorišta – kazao je Vesić.
Vesić je rekao da se ovim sistemom nastoji da šinski podsistem postane dominantan i da se zato gradi metro, proširuje Bg voz i tramvajska mreža. Uvodimo, dodao je, i rečni, ekološki prevoz.
– Kada je reč o bezbednosti, preuzeli smo propise Evropske unije, odnosno francuske propise, a sada se rade posebni pravilnici i zato je donet Zakon o metrou. „Alstom”, „Pauer Čajna” i „Ežis” su respektabilne kompanije koje su radile ovakve metroe. Sada imamo projekte koji daju tačnu cenu, a ranije su bila samo idejna rešenja. Metro nigde nije jeftin i cena beogradskog metroa je u proseku onih koji se rade u svetu. Grad treba da dobije metro, jer time rešavamo mnogo problema. Sve faze izgradnje će biti potpuno transparentne. Prvi put je neko uspeo da obezbedi novac i uslove i počeo da gradi metro. Metro je ekološki, razvojni i saobraćajni projekat – zaključio je Vesić.