Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Trkači i biciklisti i ovog leta na Kopaoniku

Kopaonik
Foto: JP Skijališta Srbije
Srpska ekonomija

Najposećeniji vikend letnje sezone na Kopaoniku, po svemu sudeći, ponovo će biti vikend od 29. do 31. jula, jer je već sada preko 450 učesnika iz čitave zemlje potvrdilo svoj dolazak na manifestacije “Tri strane Kopaonika” i “Trail race Kopaonik”.

U pitanju su dobro poznate sportske menifestacije, sa dugom tradicijom, koje okupljaju ljubitelje biciklizma i trčanja u prirodi, a koje će se ove godine održati po deveti put na terenima Nacionalnog parka Kopaonik, saopštilo je JP Skijališta Srbije.

Tradicionalno sportski vikend otvoriće trka “Trail race Kopaonik”, koja će se održati u subotu 30. jula sa početkom u 11 časova. Učesnici mogu da izaberu između staza različitih dužina, te je za one koji bi po prvi put da se oprobaju u trčanju u prirodi organizator pripremio stazu dugu 7 km na kojoj učesnici neće morati da savladaju veliku visinsku razliku, dok je za nešto spremnije učesnike i one koji su željni avanture dostupna staza duga 15km, sa nešto većom visinskom razlikom.

Staze prolaze kroz neke od najlepših predela Nacionalnog parka i svi ljubitelji trčanja imaće priliku da se upoznaju sa predelima Crvenih bara, Gobelje i Mekih presedla. Ove godine, kao i prethodne, na stazama će se naći i veliki broj nordijski hodača koji su svoj dolazak potvrdili preko matičnih klubova.

Odmah nakon završetka glavnog događaja, biće organizovana revijalna trka za najmlađe pod nazivom “Trail race Kids” koja će okupiti mališane starosti od 2 do 12 godina i pružiti im uživanje u trčanju po mekanoj travnatoj podlozi.

Drugi dan ovog sportskog vikenda, nedelja 31. jul, posvećen je biciklistima jer se po deveti put, održava najmasovniji biciklistički maraton u našoj zemlji pod nazivom “Tri strane Kopaonika”.

Pred učesnima su staze “Beli meda”, “Jela” i “Pančić” te će svaki učesnik imati priliku da prema svojoj meri izabere dužinu ali i težinu staze koju želi da savlada.

Za rekreativce i učesnike kojima bi ovo možda bila prva ovakva manifestacija tu je staza “Beli meda” dužine 20km, koja neće biti ni tehnički previše zahtevna za aposlutne početnike. Napredniji učesnici mogu da izaberu između staze “Jela” u dužini od 33,5km, ili staze “Pančić” u dužini od 50km, koja obilazi sve tri strane Kopaonika.

Važno je spomenuti da ovo nije samo sportski vikend jer se u istom periodu održava i dugogodišnja manifestacija “Dani borovnice” u organizaciji Opštine Raška te je obezbeđen i bogat kulturno-umetnički program za sve posetioce tokom vikenda. Biće organizovano takmičenje u branju borovnica, ali degustacija različitih proizvoda od borovnice 

Svoje učešće na trkama već su potvrdili brojni vrhunski sportisti i osvajači medalja na prošlogodišnjim izdanjima ove, ali i drugih sličnih manifestacija u našoj zemlji, tako da nas očekuje jedan izuzetno zanimljiv i dinamičan vikend.

“Tri strane Kopaonika” i “Trail race Kopaonik” organizuje sportsko udruženje “Na sve strane” iz Beograda u saradnji sa TO Opštine Raška, JP Skijališta Srbije i Nacionalnim parkom Kopaonik.

Ostali naslovi

Građani Srbije postaju ePacijenti
Srpska ekonomija
Razvojem više od 20 novih elektronskih servisa, država će pokušati da do kraja 2023. prevede oko dva miliona građana Srbije da postanu ePacijenti i da do usluga domova zdravlja i bolnica dolaze elektronskim putem
Godišnja inflacija u Crnoj Gori dostigla 13,5 odsto
Srpska ekonomija
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje, merene indeksom potrošačkih cena, u junu su u odnosu na maj u proseku više za 1,8 odsto, pokazuju podaci Monstata. Potrošačke cene u junu su u odnosu na isti mesec prošle godine u proseku bile više za 13,5 odsto
Kikinda amortizuje porast cene energije rekonstrukcijom javne rasvete
Srpska ekonomija
U gradu Kikindi završeni su radovi na zameni starih sijalica javne rasvete novim LED osvetljenjem primenom mera uštede energije. Prema analizi dosadašnja godišnja potrošnja bila je oko 403 hiljade evra, odnosno oko 6 miliona evra za 15 godina, a ranija predviđena ušteda je bila oko 471 hiljade evra za 15 godina
Dobit CBCG prošle godine manja za 1,7 miliona evra
Srpska ekonomija
Centralna banka (CBCG) je prošle godine ostvarila neto dobit od 3,4 miliona evra što 1,7 miliona manje nego godinu ranije kada je dobit bila 5,12 miliona evra, pokazao je Izveštaj o finansijskom poslovanju. Od ukupne dobiti polovina je uplaćena u državni budžet, a ostatak u opšte rezerve vrhovne monetarne institucije
Pripreme za INTERAGRO
Srpska ekonomija
Sajam poljoprivrede, lova, ribolova i ekologije – INTERAGRO biće održan u Bijeljini  od 20. do 22. septembra 2022. godine
Privatni sektor u obavezi da prima i čuva elektronske fakture
Srpska ekonomija
U skladu sa Zakonom o elektronskom fakturisanju, primalac e-fakture proverava poslatu e-fakturu pristupom sistemu elektronskih faktura i prihvata je ili odbija u roku od 15 dana od dana prijema te fakture
HNB: U 2022. godini će se zaustaviti rast finansijske imovine stanovništva
Srpska ekonomija
Ukupna finansijska imovina domaćinstava u Hrvatskoj na kraju prvog tromesečja 2022. iznosila je 593 milijarde kuna ili 0,5 posto manje nego na kraju prethodnog tromesečja.Finansijska imovina hrvatske privrede smanjena je za 5,6 milijardi kuna na kvartalnoj osnovi
Ocene radne uspešnosti Službe za katastar nepokretnosti za II kvartal 2022. godine
Srpska ekonomija
Službe za katastar nepokretnosti koje se ne nalaze na rang listi vrednovanja radne uspešnosti za II kvartal 2022. godine su: Koceljeva, Arilje i Kosovska Mitrovica sa pripadajućim službama
U Beču pet miliona noćenja u prvoj polovini godine
Srpska ekonomija
U Beču je u prvoj polovini 2022. godine zabeleženo pet miliona noćenja, čime je ostvaren plus od 509 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. U austrijskoj prestonici je u junu ove godine zabeleženo 1,3 miliona noćenja što čini oko 80 odsto noćenja iz juna 2019. godine
Sadašnji uslovi omogućuju ubrzanje žetve u Evropi
Srpska ekonomija
U Francuskoj poslednji podaci FranceAgriMer-a pokazuju da je početkom prošle nedelje žetva dostigla 50%. Nema dileme da je od onda dostignut značajan napredak. U Francuskoj tople vremenske prilike izazivaju zabrinutost za useve, uključujući kukuruz. Vremenski uslovi su ključni element koji treba pratiti, naročito za soju i kukuruz