Zbog neizvesne ekonomske situacije i rata u Ukrajini sve veći broj ljudi se odlučuje da ulaže u nekretnine. Mnogima je to način štednje, pa keš pretvaraju u kvadrate. Zato su i cene počele vrtoglavo da rastu. RTS je napravio istraživanje i proverili su kako se kreću cijene nekretnina u evropskim prestonicama, a kako u regionu, piše Glas Srpske.
Oni koji su u potrazi za nekretninom u Beogradu imaju utisak da je sve papreno, kažu da se pristojna garsonjera ne može naći za 50.000 evra. Potražnja diktira cne. Tako je najskuplji kvadrat u Beogradu na vodi plaćen više od 10.000 evra. Po cenama, odmah ga prati i naselje Vest 65.
Cena kvadrata stana u centru Beograda, prema podacima sajta Numbeo koji poredi uslove života u raznim gradovima svijeta, u prosjeku je 3.117 evra, dok se van grada može naći i za 1.775 evra.
Kada se pogledaju oglašavane nekretnine, cena od 1.775 evra za kvadrat čini se nerealnom. Takvih nekretnina gotovo i nema u oglasima. Stanovi po toj ceni, verovatno i ne stignu do oglasa ili se brzo prodaju, ili se pak pri samoj prodaji cijena malo koriguje.
Pre četiri godine za stan u novobeogradskim blokovima od 92 kvadrata plaćeno je 90.000 evra, sada se stan od 45 kvadrata u istoj zgradi, slične spratnosti i u sličnom stanju prodaje za više od 100.000 evra.
Nešto malo veće cene su i u Zagrebu. Cena stana u centru grada je 3.524 evra po kvadratu, dok se u ostalim kvartovima može naći i za 2.322 evra.
Ko bi da prođe jeftinije mogao bi da ulaže u centar Sarajeva. I prošao bi gotovo upola povoljnije. Kvadrat u centru košta 1.871 evro, a na periferiji 1.204 evra u proseku.
Još jeftiniji su stanovi u Podgorici. Tako, kvadrat u centru grada može da se nađe za nešto više od hiljadu i po evra. A stanovi na periferiji Podgorice koštaju kao i oni van centra Sarajeva.